Astrokemija - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-04-15T01:23:11Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 01:23
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Astrokemija'''-->~~'''Astrokemija''' je proučavanje obilja i reakcija [[molekula]] u [[svemir]]u i njihove interakcije s [[Zračenje\|zračenjem]].<ref>{{Cite news\|url=https://www.cfa.harvard.edu/research/amp-rg/astrochemistry\|title=Astrochemistry\|date=2013-07-15\|newspaper=www.cfa.harvard.edu/\|access-date=2016-11-20\|archive-url=https://web.archive.org/web/20161120211934/https://www.cfa.harvard.edu/research/amp-rg/astrochemistry\|archive-date=2016-11-20\|url-status=dead}}</ref> Astrokemija je disciplina koja povezuje [[Astronomija\|astronomiju]] i [[Kemija\|kemiju]]. Izrat"astrokemija" može se primijeniti i na Sunčev sustav i na međuzvjezdani medij. Proučavanje obilja elemenata i omjera izotopa u objektima Sunčevog sustava, poput meteorita, naziva se i kozmokemijom, dok se proučavanje međuzvjezdanih atoma i molekula te njihova interakcija s zračenjem ponekad naziva i molekularnom astrofizikom. Formiranje, atomski i kemijski sastav, evolucija i sudbina molekularnih plinskih oblaka posebno su zanimljivi, jer upravo iz tih oblaka nastaju solarni sustavi.		'''Astrokemija''' je proučavanje obilja i reakcija [[molekula]] u [[svemir]]u i njihove interakcije s [[Zračenje\|zračenjem]].<ref>{{Cite news\|url=https://www.cfa.harvard.edu/research/amp-rg/astrochemistry\|title=Astrochemistry\|date=2013-07-15\|newspaper=www.cfa.harvard.edu/\|access-date=2016-11-20\|archive-url=https://web.archive.org/web/20161120211934/https://www.cfa.harvard.edu/research/amp-rg/astrochemistry\|archive-date=2016-11-20\|url-status=dead}}</ref> Astrokemija je disciplina koja povezuje [[Astronomija\|astronomiju]] i [[Kemija\|kemiju]]. Izrat"astrokemija" može se primijeniti i na Sunčev sustav i na međuzvjezdani medij. Proučavanje obilja elemenata i omjera izotopa u objektima Sunčevog sustava, poput meteorita, naziva se i kozmokemijom, dok se proučavanje međuzvjezdanih atoma i molekula te njihova interakcija s zračenjem ponekad naziva i molekularnom astrofizikom. Formiranje, atomski i kemijski sastav, evolucija i sudbina molekularnih plinskih oblaka posebno su zanimljivi, jer upravo iz tih oblaka nastaju solarni sustavi.

	== Povijest ==		== Povijest ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T03:14:38Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 03:14
Redak 2:		Redak 2:

	== Povijest ==		== Povijest ==
	Promatranja solarnih spektra kao što su izveli [[Athanasius Kircher]] (1646.), [[Jan Marek Marci]] (1648.), [[Robert Boyle]] (1664.) i Francesco Maria Grimaldi (1665.), sve su prethodila [[Issac Newton\|Newtonovom]] radu 1666. godine koji je utvrdio spektralnu prirodu svjetlosti i rezultirao prvim [[spektroskop]]. [[Spektroskopija]] je prvi put korištena kao astronomska tehnika 1802. Eksperimentima [[William Hyde Wollaston\|Williama Hydea Wollastona]], koji je izgradio spektrometar za promatranje spektralnih linija prisutnih unutar Sunčevog zračenja. Te spektralne linije kasnije su kvantificirane kroz rad [[Joseph von Fraunhofer\|Josepha von Fraunhofera]].<ref>{{~~cite book~~		Promatranja solarnih spektra kao što su izveli [[Athanasius Kircher]] (1646.), [[Jan Marek Marci]] (1648.), [[Robert Boyle]] (1664.) i Francesco Maria Grimaldi (1665.), sve su prethodila [[Issac Newton\|Newtonovom]] radu 1666. godine koji je utvrdio spektralnu prirodu svjetlosti i rezultirao prvim [[spektroskop]]. [[Spektroskopija]] je prvi put korištena kao astronomska tehnika 1802. Eksperimentima [[William Hyde Wollaston\|Williama Hydea Wollastona]], koji je izgradio spektrometar za promatranje spektralnih linija prisutnih unutar Sunčevog zračenja. Te spektralne linije kasnije su kvantificirane kroz rad [[Joseph von Fraunhofer\|Josepha von Fraunhofera]].<ref>{{Citiranje knjige
	\|last1=Burns\|first1=Thorburn		\|last1=Burns\|first1=Thorburn
	\|editor1-last=Burgess\|editor1-first=C.		\|editor1-last=Burgess\|editor1-first=C.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-09T07:21:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Astrokemija''' je proučavanje obilja i reakcija [[molekula]] u [[svemir]]u i njihove interakcije s [[Zračenje|zračenjem]].<ref>{{Cite news|url=https://www.cfa.harvard.edu/research/amp-rg/astrochemistry|title=Astrochemistry|date=2013-07-15|newspaper=www.cfa.harvard.edu/|access-date=2016-11-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20161120211934/https://www.cfa.harvard.edu/research/amp-rg/astrochemistry|archive-date=2016-11-20|url-status=dead}}</ref> Astrokemija je disciplina koja povezuje [[Astronomija|astronomiju]] i [[Kemija|kemiju]]. Izrat"astrokemija" može se primijeniti i na Sunčev sustav i na međuzvjezdani medij. Proučavanje obilja elemenata i omjera izotopa u objektima Sunčevog sustava, poput meteorita, naziva se i kozmokemijom, dok se proučavanje međuzvjezdanih atoma i molekula te njihova interakcija s zračenjem ponekad naziva i molekularnom astrofizikom. Formiranje, atomski i kemijski sastav, evolucija i sudbina molekularnih plinskih oblaka posebno su zanimljivi, jer upravo iz tih oblaka nastaju solarni sustavi.

== Povijest ==
Promatranja solarnih spektra kao što su izveli [[Athanasius Kircher]] (1646.), [[Jan Marek Marci]] (1648.), [[Robert Boyle]] (1664.) i Francesco Maria Grimaldi (1665.), sve su prethodila [[Issac Newton|Newtonovom]] radu 1666. godine koji je utvrdio spektralnu prirodu svjetlosti i rezultirao prvim [[spektroskop]]. [[Spektroskopija]] je prvi put korištena kao astronomska tehnika 1802. Eksperimentima [[William Hyde Wollaston|Williama Hydea Wollastona]], koji je izgradio spektrometar za promatranje spektralnih linija prisutnih unutar Sunčevog zračenja. Te spektralne linije kasnije su kvantificirane kroz rad [[Joseph von Fraunhofer|Josepha von Fraunhofera]].<ref>{{cite book
|last1=Burns|first1=Thorburn
|editor1-last=Burgess|editor1-first=C.
|editor2-last=Mielenz|editor2-first=K. D.
|title=Advances in Standards and Methodology in Spectrophotometry
|date=1987
|publisher=Elsevier Science
|location=Burlington
|isbn=9780444599056|page=1
|chapter-url=https://books.google.com/books?id=6Rg7AAAAQBAJ&pg=PA1&lpg=PA1&dq=Marci
|chapter=Aspects of the development of colorimetric analysis and quantitative molecular spectroscopy in the ultraviolet-visible region}}</ref>

Dok se radioastronomija razvijala 1930-ih, sve do 1937. godine nisu se pojavili nikakvi značajni dokazi za konačnu identifikaciju međuzvjezdane molekule.<ref>{{cite journal
| author = Swings, P. & Rosenfeld, L.
| title = Considerations Regarding Interstellar Molecules
| journal = Astrophysical Journal
| year = 1937
| volume = 86
| pages = 483–486
| url = http://adsabs.harvard.edu/full/1937ApJ....86..483S|bibcode = 1937ApJ....86..483. |doi = 10.1086/143879 }}</ref> - sve do ove točke, jedine kemijske vrste za koje se znalo da postoje u međuzvjezdanom prostoru bile su atomske. Ti su nalazi potvrđeni 1940. godine,<ref>{{cite journal
| author = McKellar, A.
| title = Evidence for the Molecular Origin of Some Hitherto Unidentified Interstellar Lines
| journal = Publications of the Astronomical Society of the Pacific
| year = 1940
| volume = 52| issue = 307
| pages = 187
|bibcode = 1940PASP...52..187M |doi = 10.1086/125159 }}</ref> kada su McKellar i sur. identificirane i pripisane spektroskopske linije u tada neidentificiranom radio-promatranju molekulama CH i CN u međuzvjezdanom prostoru. U trideset godina nakon toga, u međuzvjezdanom prostoru otkriven je mali izbor drugih molekula: najvažniji je OH, otkriven 1963. godine<ref>{{cite journal
| author = S. Weinreb, A. H. Barrett, M. L. Meeks & J. C. Henry
| title = Radio Observations of OH in the Interstellar Medium
| journal = Nature
| year = 1963
| volume = 200
| issue = 4909
| pages = 829–831
|bibcode = 1963Natur.200..829W |doi = 10.1038/200829a0 }})</ref> i značajan kao izvor međuzvjezdanog kisika, i H2CO (formalmaldehid), otkriven 1969. i značajan jer je prva promatrana organska, poliatomska molekula u međuzvjezdanom prostoru.<ref>{{cite journal
| author = Lewis E. Snyder, David Buhl, B. Zuckerman, and Patrick Palmer
| title = Microwave Detection of Interstellar Formaldehyde
| journal = Phys. Rev. Lett.
| year = 1969
| volume = 22
| issue = 13
| pages = 679–681
|bibcode = 1969PhRvL..22..679S |doi = 10.1103/PhysRevLett.22.679 }}</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Astronomija]]
[[Kategorija:Kemija]]