WikiSysop: bnz

2022-04-15T00:43:55Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 00:43
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Asomtavruli'''-->~~[[Datoteka:Anbandidi_Gospel.jpg\|minijatura\|desno\|240px\|[[Anbandidijevo evanđelje]] napisamo na pismu Asomtavruli, 9. stoljeće]]		[[Datoteka:Anbandidi_Gospel.jpg\|minijatura\|desno\|240px\|[[Anbandidijevo evanđelje]] napisamo na pismu Asomtavruli, 9. stoljeće]]
	'''Asomtavruli''' ([[gruzijski jezik\|gruz.]] ასომთავრული) najstarije je [[gruzijska pisma\|gruzijsko pismo]]. Ime ''Asomtavruli'' znači "velika slova", od ''aso'' (ასო) "slovo", a ''mtavari'' (მთავარი) "glavni/glava". Poznat je i pod nazivom '''Mrgvlovani''' (gruz. მრგვლოვანი) "zaobljeni", od mrgvali (მრგვალი) "okrugli", nazvan tako zbog svojih okruglih oblika slova. Unatoč imenu, ovo je "glavno" pismo [[jednodomna abeceda\|jednodomno]], baš kao i moderno gruzijsko pismo, ''Mhedruli''.<ref>Daniels, Peter T. (1996). The World's Writing Systems. Oxford University Press, str. 367, ISBN 978-0-19-507993-7</ref>		'''Asomtavruli''' ([[gruzijski jezik\|gruz.]] ასომთავრული) najstarije je [[gruzijska pisma\|gruzijsko pismo]]. Ime ''Asomtavruli'' znači "velika slova", od ''aso'' (ასო) "slovo", a ''mtavari'' (მთავარი) "glavni/glava". Poznat je i pod nazivom '''Mrgvlovani''' (gruz. მრგვლოვანი) "zaobljeni", od mrgvali (მრგვალი) "okrugli", nazvan tako zbog svojih okruglih oblika slova. Unatoč imenu, ovo je "glavno" pismo [[jednodomna abeceda\|jednodomno]], baš kao i moderno gruzijsko pismo, ''Mhedruli''.<ref>Daniels, Peter T. (1996). The World's Writing Systems. Oxford University Press, str. 367, ISBN 978-0-19-507993-7</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-12T10:56:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Anbandidi_Gospel.jpg|minijatura|desno|240px|[[Anbandidijevo evanđelje]] napisamo na pismu Asomtavruli, 9. stoljeće]]
'''Asomtavruli''' ([[gruzijski jezik|gruz.]] ასომთავრული) najstarije je [[gruzijska pisma|gruzijsko pismo]]. Ime ''Asomtavruli'' znači "velika slova", od ''aso'' (ასო) "slovo", a ''mtavari'' (მთავარი) "glavni/glava". Poznat je i pod nazivom '''Mrgvlovani''' (gruz. მრგვლოვანი) "zaobljeni", od mrgvali (მრგვალი) "okrugli", nazvan tako zbog svojih okruglih oblika slova. Unatoč imenu, ovo je "glavno" pismo [[jednodomna abeceda|jednodomno]], baš kao i moderno gruzijsko pismo, ''Mhedruli''.<ref>Daniels, Peter T. (1996). The World's Writing Systems. Oxford University Press, str. 367, ISBN 978-0-19-507993-7</ref>

Najstariji natpisi na ''Asomtavruli'' pismu potječu iz [[5. stoljeće|5. stoljeća]]<ref>Machavariani, E. (2011). Georgian manuscripts, str. 177., Tbilisi.</ref> ([[natpisi iz Bir el Qutta]]<ref> ქსე, ტ. 7, თბ., 1984, გვ. 651.–652.</ref> i [[natpisi Bolnisi]]).<ref>შანიძე ა., ქართული საბჭოთა ენციკლოპედია, ტ. 2, გვ. 454–455, თბ., 1977 წელი</ref>

Od 9. stoljeća počinje postati dominantno pismo Nushuri, te je umanjena uloga Asomtavrulija. Međutim, [[epigraf]]ski spomenici od 10. do 18. stoljeća i dalje su pisani na Asomtavruli pismu. To je pismo, u kasnijem razdoblju, postalo dekorativnije. U većini gruzijskih rukopisa iz 9. stoljeća koji su napisani nushurijskim pismom, Asomtavruli je korišten za naslove i prva slova poglavlja.<ref>კ. დანელია, ზ. სარჯველაძე, ქართული პალეოგრაფია, თბილისი, 1997, გვ. 218.–219.</ref> Međutim, neki rukopisi napisani u potpunosti na Asomtavruliju mogu se naći sve do 11. stoljeća.<ref>ე. მაჭავარიანი, მწიგნობრობაჲ ქართული, თბილისი, 1989</ref>

== Oblik slova ==
U ranim natpisima na Asomtavruliju, slova su jednake visine. Gruzijski povjesničar i filolog [[Pavle Ingorokva]] vjeruje da je smjer Asomtavrulija, poput [[Grčki alfabet|grčkog]], u početku bio [[boustrofedon|zrcalan]], iako je smjer najranijih sačuvanih tekstova slijeva udesno.<ref>პ. ინგოროყვა, „შოთა რუსთაველი“, „მნათობი“, 1966, № 3, გვ. 116</ref>

U većini slova ravne crte su vodoravne ili okomite i susreću se pod [[pravi kut|pravim kutom]]. Jedino slovo s oštrim kutovima je Ⴟ (ჯ ''džani''). Bilo je raznih pokušaja objašnjenja ove iznimke. Gruzijska [[Jezikoslovlje|jezikoslovka]] i povjesničarka umjetnosti [[Helen Mačavariani]] vjeruje da ''džani'' potječe iz [[Hi-ro|Kristova monograma]], sastavljenog od Ⴈ (ი ''ini'') i Ⴕ (ქ ''kani''). Prema gruzijskom znanstveniku [[Ramaz Pataridze|Ramazu Pataridzeu]], križni oblik slova ''džani'' označava kraj [[abeceda|abecede]] i ima istu funkciju kao slično oblikovana [[feničko pismo|feničko]] slovo tav ([[Datoteka:Phoenician taw.svg|20px]]), grčko hi (Χ) i latinsko X,<ref>რ. პატარიძე, ქართული ასომთავრული, თბილისი, 1980, გვ. 151, 260–261</ref> iako ta slova nemaju tu funkciju na feničkom, grčkom ili latinskom.

<center>[[Datoteka:Coin of Queen Tamar 1200 AD.png|130px]] [[File:ლაშა-გიორგის მონეტა 1210 წ..png|130px]] Novčić [[Tamara Gruzijska|kraljice Tamare]] i [[Đuro IV. Gruzijski|Đure IV.]], na kojemu se nalazi Asomtavruli pismo (1200–1210.)</center>

Od [[7. stoljeće|7. stoljeća]] oblici nekih slova počeli su se mijenjati. Napuštena je jednaka visina slova, s tim da su slova dobivala uzlaznike i silaznike.<ref>ივ. ჯავახიშვილი, ქართული დამწერლობათა-მცოდნეობა ანუ პალეოგრაფია, თბილისი, 1949, 185–187</ref><ref>ე. მაჭავარიანი, ქართული ანბანი, თბილისი, 1977, გვ. 5–6</ref>

{|border="1" class="wikitable" style="line-height:1.2;width:30em;"
|+Slova na Asomtavruliju
|- style="text-align:center"
|bgcolor="#ffffff"| Ⴀ ''ani''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴁ ''bani''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴂ ''gani''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴃ ''doni''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴄ ''eni''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴅ ''vini''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴆ ''zeni''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴡ ''he''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴇ ''tani''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴈ ''ini''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴉ ''k'ani''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴊ ''lasi''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴋ ''mani''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴌ ''nari''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴢ ''hie''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴍ ''oni''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴎ ''p'ari''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴏ ''žani''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴐ ''rae''
|- style="text-align:center;"
|bgcolor="#ffffff"| Ⴑ ''sani''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴒ ''t'ari''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴣ ''vie''
|bgcolor="#ffffff"| ႭჃ Ⴓ ''uni''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴔ ''pari''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴕ ''kani''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴖ ''ghani''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴗ ''k'ari''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴘ ''šini''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴙ ''čini''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴚ ''cani''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴛ ''dzili''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴜ ''c'ili''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴝ ''č'ari''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴞ ''hani''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴤ ''kari''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴟ ''džani''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴠ ''hae''
|bgcolor="#ffffff"| Ⴥ ''hoe''
|}

== Pisanje slova ==
Sljedeća tablica prikazuje redoslijed poteza i smjer svakog slova Asomtavrulija:<ref>Mchedlidze, T. (2013). The restored Georgian alphabet, str. 105, Fulda, Germany.</ref>
[[Datoteka:Asomtavruli.svg|500px|center]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Kartvelski jezici]]
[[Kategorija:Pismo]]
[[Kategorija:Jezici Gruzije]]

Asomtavruli - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica