Suradnik10 u (test) 01:19, 12. svibanj 2025.

2025-05-12T01:19:21Z

←Starija inačica		Inačica od 12. svibanj 2025. u 01:19
Redak 67:		Redak 67:


			{{Grčki mit (primordijalni-ktonski)}}
	[[Kategorija:Grčki bogovi]]		[[Kategorija:Grčki bogovi]]

WikiSysop: bnz

2022-04-15T00:38:37Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 00:38
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Asklepije'''-->~~[[Datoteka:Asklepios - Epidauros.jpg\|mini\|<center>Asklepije<small>, rimska kopija grčkog originala iz [[4. stoljeće pr. Kr.\|4. st. pr. Kr.]]</small>]]		[[Datoteka:Asklepios - Epidauros.jpg\|mini\|<center>Asklepije<small>, rimska kopija grčkog originala iz [[4. stoljeće pr. Kr.\|4. st. pr. Kr.]]</small>]]

	'''Asklepije''' ([[grčki jezik\|grč.]] '''Ἀσκληπιός''', ''Asklēpiós''; [[latinski jezik\|lat.]] ''Aesculapius'') u [[grčka mitologija\|grčkoj mitologiji]] [[bog]] je liječništva, sin [[Apolon]]a i [[nimfa\|nimfe]] [[Koronida\|Koronide]]. Asklepijev je pandan u [[rimska mitologija\|rimskoj mitologiji]] '''Eskulap''', a bio je znan i pod [[egipat]]skim imenom '''Imhotep'''.		'''Asklepije''' ([[grčki jezik\|grč.]] '''Ἀσκληπιός''', ''Asklēpiós''; [[latinski jezik\|lat.]] ''Aesculapius'') u [[grčka mitologija\|grčkoj mitologiji]] [[bog]] je liječništva, sin [[Apolon]]a i [[nimfa\|nimfe]] [[Koronida\|Koronide]]. Asklepijev je pandan u [[rimska mitologija\|rimskoj mitologiji]] '''Eskulap''', a bio je znan i pod [[egipat]]skim imenom '''Imhotep'''.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2022-01-02T05:00:40Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 05:00
Redak 61:		Redak 61:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	~~{{Commonscat\|Asclepius}}~~

	* [http://www.theoi.com/Ouranios/Asklepios.html Asklepije u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}		* [http://www.theoi.com/Ouranios/Asklepios.html Asklepije u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T09:40:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Asklepios - Epidauros.jpg|mini|<center>Asklepije, rimska kopija grčkog originala iz [[4. stoljeće pr. Kr.|4. st. pr. Kr.]]]]

'''Asklepije''' ([[grčki jezik|grč.]] '''Ἀσκληπιός''', ''Asklēpiós''; [[latinski jezik|lat.]] ''Aesculapius'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[bog]] je liječništva, sin [[Apolon]]a i [[nimfa|nimfe]] [[Koronida|Koronide]]. Asklepijev je pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] '''Eskulap''', a bio je znan i pod [[egipat]]skim imenom '''Imhotep'''.

== [[Etimologija]] ==

[[Etimologija]] Asklepijeva [[ime]]na nije sigurna. [[Robert S. P. Beekes]] u revidiranoj inačici [[Hjalmar Frisk|Friskova]] ''[[Grčki etimološki rječnik|Grčkog etimološkog rječnika]]'' piše sljedeće pretpostavke:
* dolazi od riječi {{polytonic|σκάλοψ, ἀσπάλαξ}} = "krtica"
* dolazi iz prethelenskog razdoblja
* dolazi od [[hetitski jezik|hetitskog]] ''assula(a)-'' = "dobrostojeći" i ''piya-'' = "dati"

Porijeklo i dalje ostaje nesigurno.

== Karakteristike ==

Prikazivali su ga slično [[Zeus]]u, no uz Eskulapa su uvijek bile [[zmija|zmije]] koje su, zbog mogućnosti skidanja [[koža|kože]], bile [[simbol]] pomlađivanja. Osobito je bio štovan u [[Epidaurus]]u u [[Argolida|Argolidi]]. Njegove su se svetkovine slavile dan prije [[dioniz]]ijskih svečanosti.

== Kult ==
[[Datoteka:Villa borghese.jpg|mini|<center>''Tempio di Esculapio'', u vrtovima ''Villa Borghese'', u [[Rim]]u]]
Asklepijevo najpoznatije svetište bilo je u [[Epidaur (Grčka)|Epidauru]] u Argolidi te na otoku [[Kios]]u gdje je [[Hipokrat]], poznati liječnik, vjerojatno počeo karijeru.

U Asklepijevu su čast [[zmija|zmije]] rabljene u iscjeliteljskim ritualima. Neotrovne zmije ostavljene su da pužu na podu gdje je bolesnik spavao. Katkad su i sveti [[pas|psi]] lizali rane.

Brojni su liječnici u hramovima iscjeljivali u čast Asklepija, a dolazili su im i brojni hodočasnici. Originalna [[Hipokratova zakletva]] spominje i Asklepija:
{{citat|Kunem se [[Apolon]]om liječnikom, i Asklepijem, i Higejom, i Panacejom i svim ostalim bogovima...}}

Liječenje zmijama se odnosio tako što bi pacijenti došli u njegovo lječilište te bi on postavio dijagnozu i pacijente bi uspavao te po jednoj verziji priče zmija bi liječila dodirom jezika, a druga verzija bi bila da bi ih zmija ugrizla. Postoji i priča o labirintu gdje bi puštao u labirint pacijente zavezanih očiju, a tamo bi bile zmije kojima je on izvadio otrova onoliko koliko je bilo potrebno za terapiju te bi ih te zmije izgrizle. Još jedna verzija liječenja psihičkih bolesnika je bila zatvaranje pacijenta u bačvu sa zmijom, koja je bivala otkotrljana nizbrdo.

== Sinovi i kćeri ==
Asklepije je bio u braku sa Hepionom. Imao je dva sina Podalerija i Mahaona koji su nastavili njegov rad i pet kćeri: Akeso, Iaso, Panakeja, Egli i Higijea, koja je bila najznačanija jer je bila oličenje duševnog i tjelesnog zdravlja (od njenog imena je nastala riječ higijena).

== Mitologija ==

[[Datoteka:2005-12-28 Berlin Pergamon museum Statue of Asklepios.jpg|mini|lijevo|150px|Asklepije, kip u [[Berlin]]u]]

=== Rođenje ===

[[Koronida]], kći kralja Flegije, bila je [[Apolon]]ova ljubavnica koja mu je rodila sina Asklepija. Dok je bila trudna s njime, zaljubila se u Ishiju, Elatova sina, a [[vrana]] je dojavila Apolonu vijest o prijevari. U početku Apolon nije vjerovao vrani te je cijelu vrstu obojao u [[crna|crno]] (dotad su vrane bile [[bijela|bijele]]), da bi je kaznio zbog laži. Kasnije, doznavši da je to istina, šalje svoju sestru [[Artemida|Artemidu]] da ubije Koronidu, a također je i sve vrane učinio svetima i dao im zadatak da najavljuju [[smrt]]. Apolon je spasio Koronidino i njegovo dijete te ga je dao [[Kentaur]]u [[Hiron]]u da ga odgoji. Flegija je bio gnjevan zbog smrti svoje kćeri te je spalio Apolonov hram u [[Delfi]]ma, a Apolon ga je zbog toga ubio.

=== Liječništvo ===

[[Kentaur]] [[Hiron]] poučio je Asklepija operiranju i postao je najpoštovaniji liječnik. Prema [[Pindar]]ovim pitijskim [[oda]]ma, Hiron ga je također naučio koristiti lijekove, inkantacije i ljubavne napitke. [[Apolodor]] tvrdi da mu je Atena dala posudicu [[Meduza (mitologija)|Meduzine]] [[krv]]i koja je imala magična svojstva - ako je uzeta s lijeve strane njezina tijela, smrtonosan je otrov, a ako je uzeta s desne strane, može oživljavati mrtve. Prema nekim izvorima, Asklepije se borio na strani Ahejaca u [[Trojanski rat|Trojanskome ratu]] gdje je izliječio [[Filoktet]]a od poznatog ugriza [[zmija|zmije]]. Neki pak tu zaslugu pripisuju njegovim sinovima koje je [[Homer]] spominjao kao darovite liječnike i iscjeljitelje.

[[Datoteka:Asklepios.3.jpg|mini|Asklepije, kip u gliptoteci u [[Danska|Danskoj]]]]

=== Smrt ===

Asklepijeva je moć oživljavanja mrtvih razljutila [[Zeus]]a koji ga je pogodio munjom. Jedna inačica priče govori da je Zeus bio ljut jer je Asklepije tražio novčanu nadoknadu za uskrsnuće, a druga govori da je se razljutio jer je htio uskrsnuti [[Hipolit]]a što je obećao [[Artemida|Artemidi]]. Asklepijeva smrt bila je pouka da se nijedan čovjek ne smije igrati [[bog]]a. Još jedna priča je da ga je Zeus pogodio gromom zbog oživljavanja mrtvih jer je vraćao mrtve iz Hada i time narušavao ravnotežu između dva svijeta živih i mrtvih. Ipak ga je Zeus na kraju oživio te je Asklepije prikazan kao starac sa štapom oko kojeg je omotana zmija.

Da bi se osvetio za [[smrt]] svoga sina, [[Apolon]] je ubio [[Kiklop]]a koji je stvorio [[Zeus]]ove munje. Prema [[Euripid]]ovoj [[drama|drami]] ''Alkestidi'', [[Zeus]] je potom osudio Apolona da služi [[Admet]]u da bi se iskupio.

Nakon što je shvatio Asklepijevu važnost, Zeus ga je stavio na nebo kao [[zviježđe]] [[Zmijonosac]] (''Ophiuchus''). Njegovo [[ime]] "Zmijonosac" dolazi od poznatog [[simbol]]a Asklepija koji je postao simbol ljekarnika i liječnika. Taj simbol sadrži jednu [[zmija|zmiju]] oko grane, a poznati [[Hermes]]ov [[kaducej]] sadrži dvije isprepletene zmije i par krila, simbol putovanja. Zmije su izabrane zbog toga što presvlače [[koža|kožu]] - [[simbol]] pomlađivanja.

== Literatura ==

* [[Euripid]]: ''[[Alkestide]]''
* [[Lewis Richard Farnell|Farnell, Lewis Richard]]: ''Greek Hero Cults and Ideas of Immortality'', 1921.
* [[Robert Graves|Graves, Robert]]: ''Grčki mitovi'', CID, Zagreb, 2003.
* [https://www.academia.edu/36263886/Marin_Buovac_Prilog_boljem_poznavanju_simbolike_zoomorfnih_recipijenata_iz_anti%C4%8Dke_luke_u_Zatonu_kraj_Nina_-_Toward_better_understanding_of_the_symbolism_of_the_zoomorphic_receptacles_from_the_ancient_port_of_Zaton_near_Nin_Diadora_vol._31_2017 Marin Buovac: Prilog boljem poznavanju simbolike zoomorfnih recipijenata iz antičke luke u Zatonu kraj Nina - Toward better understanding of the symbolism of the zoomorphic receptacles from the ancient port of Zaton near Nin, Diadora, vol. 31, 2017.]

== Vanjske poveznice ==

{{Commonscat|Asclepius}}

* [http://www.theoi.com/Ouranios/Asklepios.html Asklepije u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}
* [https://web.archive.org/web/20011130190231/http://homepage.mac.com/cparada/GML/Asclepius.html Asklepije u grčkoj mitologiji]

[[Kategorija:Grčki bogovi]]

Asklepije - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 01:19, 12. svibanj 2025.

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica