Asirska domovina - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-04-15T00:33:03Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 00:33
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Asirska domovina'''-->~~[[Datoteka:Assyria World War 1 relief English.png\|mini\|desno\|250px\|Područje predložene neovisne asirske države tijekom Prvoga svjetskog rata.]]		[[Datoteka:Assyria World War 1 relief English.png\|mini\|desno\|250px\|Područje predložene neovisne asirske države tijekom Prvoga svjetskog rata.]]
	[[Datoteka:Map of Assyria Paris Peace Conference 1919.jpg\|mini\|desno\|250px\|Granice neovisne asiro-kaldejske države predložene na [[Pariška mirovna konferencija 1919.\|pariškoj mirovnoj konferenciji]] 1919. godine. Asirsko-kaldejska delegacija iznijela je ovaj etnografsko-politički zemljovid. ]]		[[Datoteka:Map of Assyria Paris Peace Conference 1919.jpg\|mini\|desno\|250px\|Granice neovisne asiro-kaldejske države predložene na [[Pariška mirovna konferencija 1919.\|pariškoj mirovnoj konferenciji]] 1919. godine. Asirsko-kaldejska delegacija iznijela je ovaj etnografsko-politički zemljovid. ]]
	'''Asirska domovina''' ili '''Asirija''' (sirjački ܐܬܘܪ ), zemljopisno-kulturno-povijesni pojam koji se odnosi na [[povijesna regija\|zemljopisna i kulturna regija]] u [[Gornja Mezopotamija\|Gornjoj Mezopotamiji]] u kojoj tradicijski obitavaju [[Ajsori\|Asirci]] (i Sirjaci i Aramejci i Kaldejci). Krajevi koji tvore asirsku domovinu su dijelovi današnjeg [[Irak]]a, jugoistočne [[Turska\|Turske]], sjeverozapadni [[Iran]] i odnedavno sjeveroistočna [[Sirija]].<ref name="books.google.ca">{{Citiranje knjige\|ref=harv \|last=Donabed \|first=Sargon\|title=Reforging a Forgotten History: Iraq and the Assyrians in the Twentieth Century\|url=https://books.google.com/books?id=bwLdCQAAQBAJ&pg=PT18\|year=2015\|language=eng.\|publisher=Edinburgh University Press\|isbn=978-0-7486-8605-6}}</ref><ref name="Skutsch2013">{{Citiranje knjige \|author=Carl Skutsch\|language=eng.\|title=Encyclopedia of the World's Minorities\|url=https://books.google.com/books?id=yXYKAgAAQBAJ&pg=PA149 \|year=2013 \|publisher=Routledge\|isbn=978-1-135-19388-1\|page=149}}</ref> Štoviše, područje koje je imalo najveću koncentraciju Asiraca na svijetu [[ISIL-ovi progoni kršćana\|sve donedavno]] bilo je u ''Asirskom trokutu'', regiji koja obuhvaća [[Ninivska ravnica\|Ninivsku ravnicu]] te regije južni [[Hakkari]] i [[Barwari]].<ref name="War p. 70">The Origins of War: From the Stone Age to Alexander the Great By Arther Ferrill – str. 70. (eng.)</ref> Ovo je mjesto gdje neke asirske skupine [[prijedlozi za asirsku autonomiju u Iraku\|traže za stvaranje neovisne nacionalne države]].<ref>Minorities in the Middle East: a history of struggle and self-expression By Mordechai Nisan (eng.)</ref><ref name="books.google.ca"/>		'''Asirska domovina''' ili '''Asirija''' (sirjački ܐܬܘܪ ), zemljopisno-kulturno-povijesni pojam koji se odnosi na [[povijesna regija\|zemljopisna i kulturna regija]] u [[Gornja Mezopotamija\|Gornjoj Mezopotamiji]] u kojoj tradicijski obitavaju [[Ajsori\|Asirci]] (i Sirjaci i Aramejci i Kaldejci). Krajevi koji tvore asirsku domovinu su dijelovi današnjeg [[Irak]]a, jugoistočne [[Turska\|Turske]], sjeverozapadni [[Iran]] i odnedavno sjeveroistočna [[Sirija]].<ref name="books.google.ca">{{Citiranje knjige\|ref=harv \|last=Donabed \|first=Sargon\|title=Reforging a Forgotten History: Iraq and the Assyrians in the Twentieth Century\|url=https://books.google.com/books?id=bwLdCQAAQBAJ&pg=PT18\|year=2015\|language=eng.\|publisher=Edinburgh University Press\|isbn=978-0-7486-8605-6}}</ref><ref name="Skutsch2013">{{Citiranje knjige \|author=Carl Skutsch\|language=eng.\|title=Encyclopedia of the World's Minorities\|url=https://books.google.com/books?id=yXYKAgAAQBAJ&pg=PA149 \|year=2013 \|publisher=Routledge\|isbn=978-1-135-19388-1\|page=149}}</ref> Štoviše, područje koje je imalo najveću koncentraciju Asiraca na svijetu [[ISIL-ovi progoni kršćana\|sve donedavno]] bilo je u ''Asirskom trokutu'', regiji koja obuhvaća [[Ninivska ravnica\|Ninivsku ravnicu]] te regije južni [[Hakkari]] i [[Barwari]].<ref name="War p. 70">The Origins of War: From the Stone Age to Alexander the Great By Arther Ferrill – str. 70. (eng.)</ref> Ovo je mjesto gdje neke asirske skupine [[prijedlozi za asirsku autonomiju u Iraku\|traže za stvaranje neovisne nacionalne države]].<ref>Minorities in the Middle East: a history of struggle and self-expression By Mordechai Nisan (eng.)</ref><ref name="books.google.ca"/>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-16T05:33:22Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 05:33
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Asirska domovina'''-->[[Datoteka:Assyria World War 1 relief English.png\|mini\|desno\|250px\|Područje predložene neovisne asirske države tijekom Prvoga svjetskog rata.]]		<!--'''Asirska domovina'''-->[[Datoteka:Assyria World War 1 relief English.png\|mini\|desno\|250px\|Područje predložene neovisne asirske države tijekom Prvoga svjetskog rata.]]
	[[Datoteka:Map of Assyria Paris Peace Conference 1919.jpg\|mini\|desno\|250px\|Granice neovisne asiro-kaldejske države predložene na [[Pariška mirovna konferencija 1919.\|pariškoj mirovnoj konferenciji]] 1919. godine. Asirsko-kaldejska delegacija iznijela je ovaj etnografsko-politički zemljovid. ]]		[[Datoteka:Map of Assyria Paris Peace Conference 1919.jpg\|mini\|desno\|250px\|Granice neovisne asiro-kaldejske države predložene na [[Pariška mirovna konferencija 1919.\|pariškoj mirovnoj konferenciji]] 1919. godine. Asirsko-kaldejska delegacija iznijela je ovaj etnografsko-politički zemljovid. ]]
	'''Asirska domovina''' ili '''Asirija''' (sirjački ܐܬܘܪ ), zemljopisno-kulturno-povijesni pojam koji se odnosi na [[povijesna regija\|zemljopisna i kulturna regija]] u [[Gornja Mezopotamija\|Gornjoj Mezopotamiji]] u kojoj tradicijski obitavaju [[Ajsori\|Asirci]] (i Sirjaci i Aramejci i Kaldejci). Krajevi koji tvore asirsku domovinu su dijelovi današnjeg [[Irak]]a, jugoistočne [[Turska\|Turske]], sjeverozapadni [[Iran]] i odnedavno sjeveroistočna [[Sirija]].<ref name="books.google.ca">{{~~cite book~~\|ref=harv \|last=Donabed \|first=Sargon\|title=Reforging a Forgotten History: Iraq and the Assyrians in the Twentieth Century\|url=https://books.google.com/books?id=bwLdCQAAQBAJ&pg=PT18\|year=2015\|language=eng.\|publisher=Edinburgh University Press\|isbn=978-0-7486-8605-6}}</ref><ref name="Skutsch2013">{{~~cite book~~ \|author=Carl Skutsch\|language=eng.\|title=Encyclopedia of the World's Minorities\|url=https://books.google.com/books?id=yXYKAgAAQBAJ&pg=PA149 \|year=2013 \|publisher=Routledge\|isbn=978-1-135-19388-1\|page=149}}</ref> Štoviše, područje koje je imalo najveću koncentraciju Asiraca na svijetu [[ISIL-ovi progoni kršćana\|sve donedavno]] bilo je u ''Asirskom trokutu'', regiji koja obuhvaća [[Ninivska ravnica\|Ninivsku ravnicu]] te regije južni [[Hakkari]] i [[Barwari]].<ref name="War p. 70">The Origins of War: From the Stone Age to Alexander the Great By Arther Ferrill – str. 70. (eng.)</ref> Ovo je mjesto gdje neke asirske skupine [[prijedlozi za asirsku autonomiju u Iraku\|traže za stvaranje neovisne nacionalne države]].<ref>Minorities in the Middle East: a history of struggle and self-expression By Mordechai Nisan (eng.)</ref><ref name="books.google.ca"/>		'''Asirska domovina''' ili '''Asirija''' (sirjački ܐܬܘܪ ), zemljopisno-kulturno-povijesni pojam koji se odnosi na [[povijesna regija\|zemljopisna i kulturna regija]] u [[Gornja Mezopotamija\|Gornjoj Mezopotamiji]] u kojoj tradicijski obitavaju [[Ajsori\|Asirci]] (i Sirjaci i Aramejci i Kaldejci). Krajevi koji tvore asirsku domovinu su dijelovi današnjeg [[Irak]]a, jugoistočne [[Turska\|Turske]], sjeverozapadni [[Iran]] i odnedavno sjeveroistočna [[Sirija]].<ref name="books.google.ca">{{Citiranje knjige\|ref=harv \|last=Donabed \|first=Sargon\|title=Reforging a Forgotten History: Iraq and the Assyrians in the Twentieth Century\|url=https://books.google.com/books?id=bwLdCQAAQBAJ&pg=PT18\|year=2015\|language=eng.\|publisher=Edinburgh University Press\|isbn=978-0-7486-8605-6}}</ref><ref name="Skutsch2013">{{Citiranje knjige \|author=Carl Skutsch\|language=eng.\|title=Encyclopedia of the World's Minorities\|url=https://books.google.com/books?id=yXYKAgAAQBAJ&pg=PA149 \|year=2013 \|publisher=Routledge\|isbn=978-1-135-19388-1\|page=149}}</ref> Štoviše, područje koje je imalo najveću koncentraciju Asiraca na svijetu [[ISIL-ovi progoni kršćana\|sve donedavno]] bilo je u ''Asirskom trokutu'', regiji koja obuhvaća [[Ninivska ravnica\|Ninivsku ravnicu]] te regije južni [[Hakkari]] i [[Barwari]].<ref name="War p. 70">The Origins of War: From the Stone Age to Alexander the Great By Arther Ferrill – str. 70. (eng.)</ref> Ovo je mjesto gdje neke asirske skupine [[prijedlozi za asirsku autonomiju u Iraku\|traže za stvaranje neovisne nacionalne države]].<ref>Minorities in the Middle East: a history of struggle and self-expression By Mordechai Nisan (eng.)</ref><ref name="books.google.ca"/>

	Asirska domovina ugrubo odražava granice uže drevne Asirije, pa kasnije [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo\|Ahemenidske]], [[Seleukovići\|Seleukovske]], [[Partsko Carstvo\|partske]], [[Rimsko Carstvo\|rimske]] i [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo\|Sasanidske]] provincije Asirije ([[Ahemenidska Asirija\|Athura]]/[[Asuristan]]) koja je postojala od [[25. st. pr. Kr.]] i 7. stoljeća po Kristu. Geopolitički entitet je razbijen [[arapska osvajanja\|arapskim]] [[arapsko osvajanje Perzije\|osvajanjem Iraka]] kasnog 7. stoljeća. Od pada iračke stranke [[Baas]]a 2003. godine i suočeni s [[islamistički terorizam\|islamističkim nasiljem]] protiv domaće asirske kršćanske zajednice, raste i razvija se pokret za [[asirski pokret za neovisnost\|asirsku neovisnost]] ili autonomiju. <ref>{{~~cite book~~\|title=Dūr-Katlimmu 2008 and beyond\|publisher=Harrassowitz Verlag\|year=2010 \|page=82 \|language=eng.\|chapter=Production and Consumption at Dūr-Katlimmu: A Survey of the Evidence\|author=Frederick Mario Fales\|editor=Hartmut Kühne}}</ref>		Asirska domovina ugrubo odražava granice uže drevne Asirije, pa kasnije [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo\|Ahemenidske]], [[Seleukovići\|Seleukovske]], [[Partsko Carstvo\|partske]], [[Rimsko Carstvo\|rimske]] i [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo\|Sasanidske]] provincije Asirije ([[Ahemenidska Asirija\|Athura]]/[[Asuristan]]) koja je postojala od [[25. st. pr. Kr.]] i 7. stoljeća po Kristu. Geopolitički entitet je razbijen [[arapska osvajanja\|arapskim]] [[arapsko osvajanje Perzije\|osvajanjem Iraka]] kasnog 7. stoljeća. Od pada iračke stranke [[Baas]]a 2003. godine i suočeni s [[islamistički terorizam\|islamističkim nasiljem]] protiv domaće asirske kršćanske zajednice, raste i razvija se pokret za [[asirski pokret za neovisnost\|asirsku neovisnost]] ili autonomiju. <ref>{{Citiranje knjige\|title=Dūr-Katlimmu 2008 and beyond\|publisher=Harrassowitz Verlag\|year=2010 \|page=82 \|language=eng.\|chapter=Production and Consumption at Dūr-Katlimmu: A Survey of the Evidence\|author=Frederick Mario Fales\|editor=Hartmut Kühne}}</ref>

	Tijekom Prvoga svjetskog rata predloženo je stvaranje neovisne asirske države.		Tijekom Prvoga svjetskog rata predloženo je stvaranje neovisne asirske države.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-04T01:50:19Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Assyria World War 1 relief English.png|mini|desno|250px|Područje predložene neovisne asirske države tijekom Prvoga svjetskog rata.]]
[[Datoteka:Map of Assyria Paris Peace Conference 1919.jpg|mini|desno|250px|Granice neovisne asiro-kaldejske države predložene na [[Pariška mirovna konferencija 1919.|pariškoj mirovnoj konferenciji]] 1919. godine. Asirsko-kaldejska delegacija iznijela je ovaj etnografsko-politički zemljovid. ]]
'''Asirska domovina''' ili '''Asirija''' (sirjački ܐܬܘܪ ), zemljopisno-kulturno-povijesni pojam koji se odnosi na [[povijesna regija|zemljopisna i kulturna regija]] u [[Gornja Mezopotamija|Gornjoj Mezopotamiji]] u kojoj tradicijski obitavaju [[Ajsori|Asirci]] (i Sirjaci i Aramejci i Kaldejci). Krajevi koji tvore asirsku domovinu su dijelovi današnjeg [[Irak]]a, jugoistočne [[Turska|Turske]], sjeverozapadni [[Iran]] i odnedavno sjeveroistočna [[Sirija]].<ref name="books.google.ca">{{cite book|ref=harv |last=Donabed |first=Sargon|title=Reforging a Forgotten History: Iraq and the Assyrians in the Twentieth Century|url=https://books.google.com/books?id=bwLdCQAAQBAJ&pg=PT18|year=2015|language=eng.|publisher=Edinburgh University Press|isbn=978-0-7486-8605-6}}</ref><ref name="Skutsch2013">{{cite book |author=Carl Skutsch|language=eng.|title=Encyclopedia of the World's Minorities|url=https://books.google.com/books?id=yXYKAgAAQBAJ&pg=PA149 |year=2013 |publisher=Routledge|isbn=978-1-135-19388-1|page=149}}</ref> Štoviše, područje koje je imalo najveću koncentraciju Asiraca na svijetu [[ISIL-ovi progoni kršćana|sve donedavno]] bilo je u ''Asirskom trokutu'', regiji koja obuhvaća [[Ninivska ravnica|Ninivsku ravnicu]] te regije južni [[Hakkari]] i [[Barwari]].<ref name="War p. 70">The Origins of War: From the Stone Age to Alexander the Great By Arther Ferrill – str. 70. (eng.)</ref> Ovo je mjesto gdje neke asirske skupine [[prijedlozi za asirsku autonomiju u Iraku|traže za stvaranje neovisne nacionalne države]].<ref>Minorities in the Middle East: a history of struggle and self-expression By Mordechai Nisan (eng.)</ref><ref name="books.google.ca"/>

Asirska domovina ugrubo odražava granice uže drevne Asirije, pa kasnije [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Ahemenidske]], [[Seleukovići|Seleukovske]], [[Partsko Carstvo|partske]], [[Rimsko Carstvo|rimske]] i [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|Sasanidske]] provincije Asirije ([[Ahemenidska Asirija|Athura]]/[[Asuristan]]) koja je postojala od [[25. st. pr. Kr.]] i 7. stoljeća po Kristu. Geopolitički entitet je razbijen [[arapska osvajanja|arapskim]] [[arapsko osvajanje Perzije|osvajanjem Iraka]] kasnog 7. stoljeća. Od pada iračke stranke [[Baas]]a 2003. godine i suočeni s [[islamistički terorizam|islamističkim nasiljem]] protiv domaće asirske kršćanske zajednice, raste i razvija se pokret za [[asirski pokret za neovisnost|asirsku neovisnost]] ili autonomiju. <ref>{{cite book|title=Dūr-Katlimmu 2008 and beyond|publisher=Harrassowitz Verlag|year=2010 |page=82 |language=eng.|chapter=Production and Consumption at Dūr-Katlimmu: A Survey of the Evidence|author=Frederick Mario Fales|editor=Hartmut Kühne}}</ref>

Tijekom Prvoga svjetskog rata predloženo je stvaranje neovisne asirske države.

== Vidi ==
*[[Popis asirskih plemena]]
*[[Gornja Mezopotamija]]
*[[Levant]]
*[[Velika Sirija]]
*[[Irački Kurdistan]]
*[[Jazirska regija]]
*[[Plodni polumjesec]]
*[[Asirski kontinuitet]]
*[[Bet-Nahrain]]
*[[Prijedlozi za asirsku autonomiju u Iraku]]
*[[Asirski pokret za neovisnost]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Zemljopis Iraka]]
[[Kategorija:Zemljopis Irana]]
[[Kategorija:Zemljopis Turske]]
[[Kategorija:Zemljopis Sirije]]
[[Kategorija:Asirci]]