Asirija - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 21:15, 18. ožujak 2026.

2026-03-18T21:15:43Z

←Starija inačica		Inačica od 18. ožujak 2026. u 21:15
Redak 140:		Redak 140:

	== Vidi još ==		== Vidi još ==
	{{HIEknjige~~(.*)~~}}		{{HIEknjige}}

	*[[Asirski vladari]]		*[[Asirski vladari]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikiknjige(.)}}' u '{{HIEknjige(.)}}'

2026-03-10T00:38:19Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikiknjige(.*)}}' u '{{HIEknjige(.*)}}'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 00:38
Redak 140:		Redak 140:

	== Vidi još ==		== Vidi još ==
	{{~~wikiknjige~~}}		{{HIEknjige(.*)}}

	*[[Asirski vladari]]		*[[Asirski vladari]]

Suradnik10: /* Početak Novoasirskog carstva (1075.-884. pr. Kr.) */

2025-12-22T07:11:52Z

Početak Novoasirskog carstva (1075.-884. pr. Kr.)

←Starija inačica		Inačica od 22. prosinac 2025. u 07:11
Redak 73:		Redak 73:
	==== Početak Novoasirskog carstva (1075.-884. pr. Kr.)====		==== Početak Novoasirskog carstva (1075.-884. pr. Kr.)====
	[[Datoteka:Annals_Tukulti-Ninurta_II_Louvre_AO4655.jpg\|mini\|150px\|lijevo\|Ljetopisi Tukulti-Ninurte II. ([[Louvre]], [[Pariz]])]]		[[Datoteka:Annals_Tukulti-Ninurta_II_Louvre_AO4655.jpg\|mini\|150px\|lijevo\|Ljetopisi Tukulti-Ninurte II. ([[Louvre]], [[Pariz]])]]
	Nakon razdoblja stagnacije, stanje se u kraljevstvu popravilo početkom prvog tisućljeća kad su trojica uzastopnih kraljeva ostvarili unutarnju stabilnost i poduzeli vojne pohode za vraćanje izgubljenih teritorija. [[Ašur-Dan II.]] (935.-912. pr. Kr.), prvi je, nakon više od jednog stoljeća, redovito poduzimao vojne pohode izvan Asirije, u prvom redu protiv Aramejaca od kojih je ponovno preuzeo izgubljena područja na zapadu. Tada je došlo i do obnove grada [[Ašur]]a, a osobito njegovih gradskih zidina. [[Adad-nirari II.]] (911.-891. pr. Kr.) poveo je i pohode protiv [[Babilonija\|Babilonije]] na jugu i zemlje Nairi na istoku. U središtu svih pohoda bili su Aramejci protiv kojih je povedeno čak osam uspješnih pohoda. Novost ovog razdoblja bilo je postavljanje velikih skladišta s namirnicama za vojsku na strateškim mjestima novoosvojenih prostora. [[Tukulti-Ninurta II.]] (891.-884. pr. Kr.) posvetio se sustavnom unutarnjem uređivanju carstva. Usto, bio je vrlo poduzetan graditelj te je poduzeo velike obnove i gradnje u [[Ašur]]u i u [[Niniva\|Ninivi]].		Nakon razdoblja stagnacije, stanje se u kraljevstvu popravilo početkom prvog tisućljeća kad su trojica uzastopnih kraljeva ostvarili unutarnju stabilnost i poduzeli vojne pohode za vraćanje izgubljenih teritorija. [[Ašur-Dan II.]] (935.-912. pr. Kr.), prvi je, nakon više od jednog stoljeća, redovito poduzimao vojne pohode izvan Asirije, u prvom redu protiv Aramejaca od kojih je ponovno preuzeo izgubljena područja na zapadu. Tada je došlo i do obnove grada [[Ašur]]a, a osobito njegovih gradskih zidina. [[Adad-nirari II.]] (911.-891. pr. Kr.; na prijestolju od [[810. pr. Kr.\|810. pr. Kr.]]) poveo je i pohode protiv [[Babilonija\|Babilonije]] na jugu i zemlje Nairi na istoku. U središtu svih pohoda bili su Aramejci protiv kojih je povedeno čak osam uspješnih pohoda. Novost ovog razdoblja bilo je postavljanje velikih skladišta s namirnicama za vojsku na strateškim mjestima novoosvojenih prostora. [[Tukulti-Ninurta II.]] (891.-884. pr. Kr.) posvetio se sustavnom unutarnjem uređivanju carstva. Usto, bio je vrlo poduzetan graditelj te je poduzeo velike obnove i gradnje u [[Ašur]]u i u [[Niniva\|Ninivi]].

	==== Kraljevi iz Kalaha (883.-824. pr. Kr.)====		==== Kraljevi iz Kalaha (883.-824. pr. Kr.)====

Suradnik10: /* Kronologija */

2025-12-22T07:10:29Z

Kronologija

←Starija inačica		Inačica od 22. prosinac 2025. u 07:10
Redak 21:		Redak 21:
	{{glavni\|Kronologija Asirije}}		{{glavni\|Kronologija Asirije}}

	Kronologija čitave [[Mezopotamija\|Mezopotamije]] uređena je u povijesnoj znanosti prema kronologiji Asirije, a čitava kronologija [[Bliski istok\|Bliskog istoka]], uključujući [[Anatolija\|Anatoliju]], [[Sirija\|Siriju]] i [[Palestina\|Palestinu]], te [[drevni Egipat]] prema kronologiji Mezopotamije. Razlog je tome precizan datum što ga imamo za asirsku povijest, zahvaljujući tamošnjem [[astronomija\|astronomskim]] promatranjima. Taj datum je jutro [[15. lipnja]] 763. pr. Kr., kad je došlo do [[pomrčina Sunca\|pomrčine sunca]]. Ovaj je događaj zabilježen u asirskim dokumentima koji slijede relativnu kronologiju. Uz pomoć toga datuma, moglo se utvrditi apsolutne ~~datume~~ i ostalih događaja asirske povijesti za cijelo 1. tisućljeće pr. Kr. Izvore za relativnu kronologiju predstavljaju ''popisi eponima'' i ''[[Popis asirskih kraljeva]]''.		Kronologija čitave [[Mezopotamija\|Mezopotamije]] uređena je u povijesnoj znanosti prema kronologiji Asirije, a čitava kronologija [[Bliski istok\|Bliskog istoka]], uključujući [[Anatolija\|Anatoliju]], [[Sirija\|Siriju]] i [[Palestina\|Palestinu]], te [[drevni Egipat]] prema kronologiji Mezopotamije. Razlog je tome precizan datum što ga imamo za asirsku povijest, zahvaljujući tamošnjem [[astronomija\|astronomskim]] promatranjima. Taj datum je jutro [[15. lipnja]] [[763. pr. Kr.]], kad je došlo do [[pomrčina Sunca\|pomrčine sunca]]. Ovaj je događaj zabilježen u asirskim dokumentima koji slijede relativnu kronologiju. Uz pomoć toga datuma, moglo se utvrditi apsolutne nadnevke i ostalih događaja asirske povijesti za cijelo 1. tisućljeće pr. Kr. Izvore za relativnu kronologiju predstavljaju ''popisi eponima'' i ''[[Popis asirskih kraljeva]]''.

	=== Rani gradovi ===		=== Rani gradovi ===

Suradnik10: Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

2025-04-08T02:06:01Z

Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 02:06
Redak 27:		Redak 27:
	Počeci Asirije sežu do 3. tisućeljeća pr. Kr. kad je postojalo nekoliko neovisnih gradova u središnjoj Asiriji, dok Asirija kao politička stvarnost nije postojala sve do sredine 2. tisućljeća. Oko 2500. pr. Kr. najutjecajniji gradovi-države su [[Ašur]], [[Niniva]] i možda Arbela. Osim Ašura, o ostalim se gradovima vrlo malo zna. U Arbeli, primjerice, nisu mogla biti izvedena ni [[arheologija\|arheološka]] iskapanja, jer se nalazi ispod modernog grada. Niniva, kod današnjeg [[Mosul]]a, mnogo je puta istraživana, no arheolozi još nisu došli do značajnijih nalaza iz najranijeg razdoblja. Ipak, čini se da je bila jednako stara i podjednako značajna kao i Ašur.		Počeci Asirije sežu do 3. tisućeljeća pr. Kr. kad je postojalo nekoliko neovisnih gradova u središnjoj Asiriji, dok Asirija kao politička stvarnost nije postojala sve do sredine 2. tisućljeća. Oko 2500. pr. Kr. najutjecajniji gradovi-države su [[Ašur]], [[Niniva]] i možda Arbela. Osim Ašura, o ostalim se gradovima vrlo malo zna. U Arbeli, primjerice, nisu mogla biti izvedena ni [[arheologija\|arheološka]] iskapanja, jer se nalazi ispod modernog grada. Niniva, kod današnjeg [[Mosul]]a, mnogo je puta istraživana, no arheolozi još nisu došli do značajnijih nalaza iz najranijeg razdoblja. Ipak, čini se da je bila jednako stara i podjednako značajna kao i Ašur.

	Mnogo se više zna o Ašuru u drugoj polovici 3. tisućljeća pr. Kr. Ovaj grad, kao i Ninivu, kontrolirao je [[akad]]ski kralj Maništušu (oko 2300. pr. Kr.), jer je u Ašuru nađen natpis koji spominje »slugu Maništušuova«, koji je vjerojatno bio upravitelj grada i vazal toga staroakadskog vladara. Čini se da je sve do tada Ašur bio politički neovisan, a u kasnijim će razdobljima biti pod gotovo stalnom vlašću južnih vladara. Takav je slučaj u vrijeme vlasti Amar-Sina (oko 2046.-2038. pr. Kr.), jer i o ovom vladaru postoji natpis u Ašuru. Negdje nakon toga razdoblja Ašur je ponovno zadobio neovisnost, a onda i počeo ostvarivati svoj utjecaj prema jugu. Jedan od vladara grada, Ilušuma, napao je područje [[Babilonija\|Babilonije]], opsjedajući značajne gradove poput [[Ur]]a i [[Nipur]]a. No, to je bio tek pljačkaški pohod bez nakane uspostave trajne vlasti. Vladari koji su slijedili usredotočili su se na izgradnju i jačanje samoga grada, a posebna je pozornost ukazana [[hram]]u boga [[Ašur (bog)\|Ašura]]. Bilo je to razdoblje političke stabilnosti i gospodarskog rasta, u vrijeme kad su staroasirske trgovačke kolonije cvale u [[Kapadocija\|Kapadociji]].		Mnogo se više zna o Ašuru u drugoj polovici 3. tisućljeća pr. Kr. Ovaj grad, kao i Ninivu, kontrolirao je [[akad]]ski kralj Maništušu (oko 2300. pr. Kr.), jer je u Ašuru nađen natpis koji spominje »slugu Maništušuova«, koji je vjerojatno bio upravitelj grada i vazal toga staroakadskog vladara. Čini se da je sve do tada Ašur bio politički neovisan, a u kasnijim će razdobljima biti pod gotovo stalnom vlašću južnih vladara. Takav je slučaj u vrijeme vlasti Amar-Sina (oko 2046. — 2038. pr. Kr.), jer i o ovom vladaru postoji natpis u Ašuru. Negdje nakon toga razdoblja Ašur je ponovno zadobio neovisnost, a onda i počeo ostvarivati svoj utjecaj prema jugu. Jedan od vladara grada, Ilušuma, napao je područje [[Babilonija\|Babilonije]], opsjedajući značajne gradove poput [[Ur]]a i [[Nipur]]a. No, to je bio tek pljačkaški pohod bez nakane uspostave trajne vlasti. Vladari koji su slijedili usredotočili su se na izgradnju i jačanje samoga grada, a posebna je pozornost ukazana [[hram]]u boga [[Ašur (bog)\|Ašura]]. Bilo je to razdoblje političke stabilnosti i gospodarskog rasta, u vrijeme kad su staroasirske trgovačke kolonije cvale u [[Kapadocija\|Kapadociji]].

	=== Staroasirsko razdoblje (oko 1906.-1380. pr. Kr.)===		=== Staroasirsko razdoblje (oko 1906.-1380. pr. Kr.)===

WikiSysop: bnz

2022-04-15T00:31:58Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 00:31
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Asirija'''-->~~
	[[Datoteka:Assur.JPG\|mini\|350px\|desno\|Satelitska slika središnjeg dijela Asirije]]		[[Datoteka:Assur.JPG\|mini\|350px\|desno\|Satelitska slika središnjeg dijela Asirije]]
	'''Asirija''' je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam. U zemljopisnom smislu, riječ je o sjevernom dijelu [[Mezopotamija\|Mezopotamije]], čijim se središtem obično označava trokut što ga čine [[Kurdistan\|Kurdsko]] gorje na sjeveru, rijeka [[Tigris]] na zapadu, te gornji tok rijeke [[Zab]] s istoka, koja se potom ulijeva u Tigris, čineći tako najjužniji krak toga trokuta. Unutar ovog trokuta, ili vrlo blizu njemu, smjestili su se svi važni gradovi toga kraja: [[Ašur]], [[Niniva]], [[Arbela]] i [[Kalah]]. Kroz povijest narodi koji su obitavali na ovom području uspjeli su proširiti svoj utjecaj na čitavo šire područje Asirije, čiji južni kraj označuje točka gdje se [[Eufrat]] i Tigris najviše približuju, otprilike u visini današnjeg [[Bagdad]]a. Istočnu su granicu označavale padine brda [[Zagros]], sjevernu granicu [[Kurdsko gorje]], a zapadnu [[Sirija\|Sirijska]] [[Sirijska pustinja\|pustinja]]. U današnjem političkom smislu čitav središnji dio Asirije nalazi se unutar [[Irak]]a, dok se šira Asirija protezala u današnju južnu [[Turska\|Tursku]] i istočnu Siriju.		'''Asirija''' je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam. U zemljopisnom smislu, riječ je o sjevernom dijelu [[Mezopotamija\|Mezopotamije]], čijim se središtem obično označava trokut što ga čine [[Kurdistan\|Kurdsko]] gorje na sjeveru, rijeka [[Tigris]] na zapadu, te gornji tok rijeke [[Zab]] s istoka, koja se potom ulijeva u Tigris, čineći tako najjužniji krak toga trokuta. Unutar ovog trokuta, ili vrlo blizu njemu, smjestili su se svi važni gradovi toga kraja: [[Ašur]], [[Niniva]], [[Arbela]] i [[Kalah]]. Kroz povijest narodi koji su obitavali na ovom području uspjeli su proširiti svoj utjecaj na čitavo šire područje Asirije, čiji južni kraj označuje točka gdje se [[Eufrat]] i Tigris najviše približuju, otprilike u visini današnjeg [[Bagdad]]a. Istočnu su granicu označavale padine brda [[Zagros]], sjevernu granicu [[Kurdsko gorje]], a zapadnu [[Sirija\|Sirijska]] [[Sirijska pustinja\|pustinja]]. U današnjem političkom smislu čitav središnji dio Asirije nalazi se unutar [[Irak]]a, dok se šira Asirija protezala u današnju južnu [[Turska\|Tursku]] i istočnu Siriju.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T01:16:49Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 01:16
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Asirija'''-->~~{{izdvojeni članak\|veljača 2007.}}~~		<!--'''Asirija'''-->
	[[Datoteka:Assur.JPG\|mini\|350px\|desno\|Satelitska slika središnjeg dijela Asirije]]		[[Datoteka:Assur.JPG\|mini\|350px\|desno\|Satelitska slika središnjeg dijela Asirije]]
	'''Asirija''' je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam. U zemljopisnom smislu, riječ je o sjevernom dijelu [[Mezopotamija\|Mezopotamije]], čijim se središtem obično označava trokut što ga čine [[Kurdistan\|Kurdsko]] gorje na sjeveru, rijeka [[Tigris]] na zapadu, te gornji tok rijeke [[Zab]] s istoka, koja se potom ulijeva u Tigris, čineći tako najjužniji krak toga trokuta. Unutar ovog trokuta, ili vrlo blizu njemu, smjestili su se svi važni gradovi toga kraja: [[Ašur]], [[Niniva]], [[Arbela]] i [[Kalah]]. Kroz povijest narodi koji su obitavali na ovom području uspjeli su proširiti svoj utjecaj na čitavo šire područje Asirije, čiji južni kraj označuje točka gdje se [[Eufrat]] i Tigris najviše približuju, otprilike u visini današnjeg [[Bagdad]]a. Istočnu su granicu označavale padine brda [[Zagros]], sjevernu granicu [[Kurdsko gorje]], a zapadnu [[Sirija\|Sirijska]] [[Sirijska pustinja\|pustinja]]. U današnjem političkom smislu čitav središnji dio Asirije nalazi se unutar [[Irak]]a, dok se šira Asirija protezala u današnju južnu [[Turska\|Tursku]] i istočnu Siriju.		'''Asirija''' je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam. U zemljopisnom smislu, riječ je o sjevernom dijelu [[Mezopotamija\|Mezopotamije]], čijim se središtem obično označava trokut što ga čine [[Kurdistan\|Kurdsko]] gorje na sjeveru, rijeka [[Tigris]] na zapadu, te gornji tok rijeke [[Zab]] s istoka, koja se potom ulijeva u Tigris, čineći tako najjužniji krak toga trokuta. Unutar ovog trokuta, ili vrlo blizu njemu, smjestili su se svi važni gradovi toga kraja: [[Ašur]], [[Niniva]], [[Arbela]] i [[Kalah]]. Kroz povijest narodi koji su obitavali na ovom području uspjeli su proširiti svoj utjecaj na čitavo šire područje Asirije, čiji južni kraj označuje točka gdje se [[Eufrat]] i Tigris najviše približuju, otprilike u visini današnjeg [[Bagdad]]a. Istočnu su granicu označavale padine brda [[Zagros]], sjevernu granicu [[Kurdsko gorje]], a zapadnu [[Sirija\|Sirijska]] [[Sirijska pustinja\|pustinja]]. U današnjem političkom smislu čitav središnji dio Asirije nalazi se unutar [[Irak]]a, dok se šira Asirija protezala u današnju južnu [[Turska\|Tursku]] i istočnu Siriju.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-17T04:22:46Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 04:22
Redak 141:		Redak 141:
	== Vidi još ==		== Vidi još ==
	{{wikiknjige}}		{{wikiknjige}}
	~~{{Commonscat\|Assyria}}~~
	*[[Asirski vladari]]		*[[Asirski vladari]]
	*[[Babilonija]]		*[[Babilonija]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-18T12:10:26Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{izdvojeni članak|veljača 2007.}}
[[Datoteka:Assur.JPG|mini|350px|desno|Satelitska slika središnjeg dijela Asirije]]
'''Asirija''' je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam. U zemljopisnom smislu, riječ je o sjevernom dijelu [[Mezopotamija|Mezopotamije]], čijim se središtem obično označava trokut što ga čine [[Kurdistan|Kurdsko]] gorje na sjeveru, rijeka [[Tigris]] na zapadu, te gornji tok rijeke [[Zab]] s istoka, koja se potom ulijeva u Tigris, čineći tako najjužniji krak toga trokuta. Unutar ovog trokuta, ili vrlo blizu njemu, smjestili su se svi važni gradovi toga kraja: [[Ašur]], [[Niniva]], [[Arbela]] i [[Kalah]]. Kroz povijest narodi koji su obitavali na ovom području uspjeli su proširiti svoj utjecaj na čitavo šire područje Asirije, čiji južni kraj označuje točka gdje se [[Eufrat]] i Tigris najviše približuju, otprilike u visini današnjeg [[Bagdad]]a. Istočnu su granicu označavale padine brda [[Zagros]], sjevernu granicu [[Kurdsko gorje]], a zapadnu [[Sirija|Sirijska]] [[Sirijska pustinja|pustinja]]. U današnjem političkom smislu čitav središnji dio Asirije nalazi se unutar [[Irak]]a, dok se šira Asirija protezala u današnju južnu [[Turska|Tursku]] i istočnu Siriju.

== Zemljopis ==
{{glavni|Zemljopis Asirije}}
[[Datoteka:AlterOrient.png|mini|300px|desno|Smještaj Asirije unutar [[Plodni polumjesec|Plodnog polumjeseca]] oko 2000. pr. Kr.]]
Krajolik Asirije označen je visokim gorjima - Kurdskim gorjem i planinom Zagros, koje dostižu visinu od 3.600 m. Središnja je Asirija blago brežuljkasta, a zapadno od [[Tigris]]a nalazi se polupustinjsko područje. Tigris je glavna rijeka s nekoliko pritoka, a sve su rijeke brze i nepogodne za plovidbu. Skele i čamci mogu se koristiti na Tigrisu tek južno nizvodno od [[Mosul]]a.

=== Klima ===

Klima je izuzetno ugodna s toplim ljetima i svježim zimama, dok su proljeća i ljeta duga i umjerena. [[Padaline]] su redovite i dostatne za održavanje bogate vegetacije, tek južnije od grada Ašura postaju rjeđe. Pretpostavlja se da su u 2. tisućljeću pr. Kr. na području Asirije još uvijek postojale prostrane [[šuma|šume]] bogate vegetacijom i [[fauna|faunom]], te da je tlo bilo plodnije no danas.

=== Prirodna bogatstva ===

Među bogatstva Asirije valja ubrojiti ponajprije zemlju i vodu, što omogućuje razvoj [[poljoprivreda|poljoprivrede]] i [[stočarstvo|stočarstva]]. Usto, rijeke su bile bogate ribom, dok su na brežuljcima uspijevali vinogradi. Od materijala, koristila se [[glina (tlo)|glina]] za izradu opeka, te mosulski [[mramor]]. U polupustnjskom dijelu postoje zalihe [[sol]]i.

== Povijest ==

=== Kronologija ===
{{glavni|Kronologija Asirije}}

Kronologija čitave [[Mezopotamija|Mezopotamije]] uređena je u povijesnoj znanosti prema kronologiji Asirije, a čitava kronologija [[Bliski istok|Bliskog istoka]], uključujući [[Anatolija|Anatoliju]], [[Sirija|Siriju]] i [[Palestina|Palestinu]], te [[drevni Egipat]] prema kronologiji Mezopotamije. Razlog je tome precizan datum što ga imamo za asirsku povijest, zahvaljujući tamošnjem [[astronomija|astronomskim]] promatranjima. Taj datum je jutro [[15. lipnja]] 763. pr. Kr., kad je došlo do [[pomrčina Sunca|pomrčine sunca]]. Ovaj je događaj zabilježen u asirskim dokumentima koji slijede relativnu kronologiju. Uz pomoć toga datuma, moglo se utvrditi apsolutne datume i ostalih događaja asirske povijesti za cijelo 1. tisućljeće pr. Kr. Izvore za relativnu kronologiju predstavljaju ''popisi eponima'' i ''[[Popis asirskih kraljeva]]''.

=== Rani gradovi ===

Počeci Asirije sežu do 3. tisućeljeća pr. Kr. kad je postojalo nekoliko neovisnih gradova u središnjoj Asiriji, dok Asirija kao politička stvarnost nije postojala sve do sredine 2. tisućljeća. Oko 2500. pr. Kr. najutjecajniji gradovi-države su [[Ašur]], [[Niniva]] i možda Arbela. Osim Ašura, o ostalim se gradovima vrlo malo zna. U Arbeli, primjerice, nisu mogla biti izvedena ni [[arheologija|arheološka]] iskapanja, jer se nalazi ispod modernog grada. Niniva, kod današnjeg [[Mosul]]a, mnogo je puta istraživana, no arheolozi još nisu došli do značajnijih nalaza iz najranijeg razdoblja. Ipak, čini se da je bila jednako stara i podjednako značajna kao i Ašur.

Mnogo se više zna o Ašuru u drugoj polovici 3. tisućljeća pr. Kr. Ovaj grad, kao i Ninivu, kontrolirao je [[akad]]ski kralj Maništušu (oko 2300. pr. Kr.), jer je u Ašuru nađen natpis koji spominje »slugu Maništušuova«, koji je vjerojatno bio upravitelj grada i vazal toga staroakadskog vladara. Čini se da je sve do tada Ašur bio politički neovisan, a u kasnijim će razdobljima biti pod gotovo stalnom vlašću južnih vladara. Takav je slučaj u vrijeme vlasti Amar-Sina (oko 2046.-2038. pr. Kr.), jer i o ovom vladaru postoji natpis u Ašuru. Negdje nakon toga razdoblja Ašur je ponovno zadobio neovisnost, a onda i počeo ostvarivati svoj utjecaj prema jugu. Jedan od vladara grada, Ilušuma, napao je područje [[Babilonija|Babilonije]], opsjedajući značajne gradove poput [[Ur]]a i [[Nipur]]a. No, to je bio tek pljačkaški pohod bez nakane uspostave trajne vlasti. Vladari koji su slijedili usredotočili su se na izgradnju i jačanje samoga grada, a posebna je pozornost ukazana [[hram]]u boga [[Ašur (bog)|Ašura]]. Bilo je to razdoblje političke stabilnosti i gospodarskog rasta, u vrijeme kad su staroasirske trgovačke kolonije cvale u [[Kapadocija|Kapadociji]].

=== Staroasirsko razdoblje (oko 1906.-1380. pr. Kr.)===
{{glavni|Staroasirsko razdoblje}}

==== Staroasirske trgovačke kolonije ====

Zahvaljujući sasvim slučajnom otkriću velikog arhiva spisa pisanih [[klinasto pismo|klinopisom]] u [[Anatolija|Anatoliji]], do nas su stigle značajne informacije o gospodarstvu grada-države Ašura u njegovoj nastarijoj povijesti, te o nizu njegovih [[kolonija]] u Anatoliji. Ovi dokumenti potvrđuju da je Ašur početkom 2. tisućljeća imao veliko međunarodno trgovinsko značenje, a osobito je važna bila trgovina [[kositar|kositrom]]. Kolonija Kanišu bila je na usponu kroz 150 godina (oko 1900.-1750. pr. Kr.), a njezini su trgovci bili punopravni građani Ašura. Od vladara Ašura u to se doba spominje [[Sargon I.]]

==== Razdoblje Amorićana ====

Gospodarski napredak ranih gradova središnje Asirije prekinula je amorićanska najezda. [[Amorićani]] su bili [[semiti|semitski]] narod iz [[pustinja|pustinje]] [[Sirija|Sirije]] i [[Arabija|Arabije]] koji su početkom 2. tisućljeća pr. Kr. provalili u [[Mezopotamija|Mezopotamiju]]. Bili su podijeljeni u više [[pleme]]na, koja su predvodili moćni plemenski starješine. Među najmoćnije ubraja se [[Šamši-Adad I.]] (oko 1813.-1781. pr. Kr.), koji će postati vladar Ašura, te se predstavljati kao izravan nasljednik tamošnjih vladara. Zagospodarit će čitavim područjem sjeverno od današnjeg [[Bagdad]]a, zapadno od gornjeg toka [[Tigris]]a, istočno od srednjeg toka [[Eufrat]]a, te na zapad do središnje Sirije. Dotad na tom području nije bilo tako velike sile. Nakon Šamši Adadove smrti, oko [[1781. pr. Kr.]], iz [[Babilonija|Babilonije]] je provalio [[Hamurabi]] nakon čega je malo poznato o asirskoj povijesti.

==== Horijci i kraljevstvo Mitani ====

Od 18. do 14. stoljeća pr. Kr. vrlo je malo poznato o području Asirije i o gradovima-državama poput [[Ašur]]a i [[Niniva|Ninive]]. Razlog je tome pomutnja što su je unijele velike migracije novih naroda prema sjevernoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]]. Među ovim narodima ističe se onaj koji je utemeljio [[kraljevstvo Mitani]] sa središtem uz rijeku [[Habura|Haburu]], koje se za svoga najvećeg uspona prostiralo sve do [[Taurus (gorje)|Taurus]]a na zapadu i Asirije na istoku. Ovo je kraljevstvo bilo sastavljeno od dva etnička elementa: [[indoeuropljani|Indoeuropljana]] i [[Horijci|Horijaca]], koji su na to područje došli preko [[Kavkaz]]a. Značajka ovog dvostrukog naroda bila je vještina uzgoja i korištenja konja i to je njihov najveći doprinos civlizaciji Asirije i Mezopotamije.

==== Uspon Asirije (oko 1741.-1274. pr. Kr.)====

Uspon Asirije kao države toga imena počeo je nakon dugog razdoblja koje se obično naziva »mračnim dobom« (oko 1741.-1364. pr. Kr.). Jedini dokument koji donekle govori o tom razdoblju jest ''Popis asirskih kraljeva''. Dugotrajna vladavina [[Ašur-ubalit I.|Ašur-ubalita I.]] (oko 1363.-1328. pr. Kr.) označuje ujedno i prvu pojavu Asirije kao političke stvarnosti, te početak njezina uspona sve dok se ne ubroji među najveće sile drevnog [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Ovo se razdoblje obično naziva razdobljem [[Amarna|Amarne]], a Ašur-ubalit igrao je, uz [[Hetiti|Hetite]], [[drevni Egipat]], [[Kraljevstvo Mitani]] i [[Babilonija|Babiloniju]], vodeću ulogu u [[Plodni polumjesec|Plodnom polumjesecu]]. Ašur-ubalitova kći udala se za babilonskoga kralja, pa je Ašur-ubalitov unuk postao vladar Babilonije, u čemu mu je pomogao sam Ašur-ubalit I. Stabilnost što ju je u Asiriji uspostavio Ašur-ubalit I. postat će temelj na kojem će njegovi nasljednici izgraditi carstvo. Teritorij zemlje znatno se širi prema zapadu, na područje koje je dotada pripadalo [[Kraljevstvo Mitani|kraljevstvu Mitani]], što je asircima donijelo bogatstvo i samopouzdanje.

=== Srednjoasirsko carstvo (oko 1273.-1076. pr. Kr.)===
[[datoteka:Médio-assyrien.png|mini|Opseg Srednjoasirskog carstva]]
{{glavni|Srednjoasirsko carstvo}}

Na taj je način nastalo prvo asirsko carstvo koje se u povijesti obično naziva Srednjoasirsko carstvo, kako bi ga se razlikovalo od kasnijeg Novoasirskog carstva. Ovo se carstvo kronološki može podijeliti u dva razdoblja.

==== Prvo razdoblje (oko 1243.-1207. pr. Kr.)====

[[Šalmanaser I.]] (oko 1273.-1244. pr. Kr.) vodio je vojne pohode prema istoku i sjeveru čime je zaključio osvajanje istočnog dijela kraljevstva Mitani. U opisima ovog rata dolazimo i do prvih saznanja o asirskom načinu vođenja bitki, po čemu će ovaj narod i postati poznat. Vojna strategija uključivala je brojna ubojstva nakon pobjede i odvođenje u zarobljeništvo.

Slične je pohode vodio i [[Tukulti-Ninurta I.]] (oko 1243.-1207. pr. Kr.), no on se upravio i protiv [[Babilonija|Babilonije]], te dodao i to područje svome kraljevstvu. [[Babilon]] je opljačkan i razoren, dok je kip boga [[Marduk]]a odnijet u Asiriju. Važni su bili i pohodi ovog kralja prema sjeveru, sjeveroistoku i zapadu, gdje je pobijedio [[Hetiti|Hetite]], od kojih su mnogi odvedeni u izgnanstvo u svojevrsne radne logore u Asiriji, što postaje ustaljena praksa.

Oba ova kralja dodatno su izgradili [[Ašur]] i [[Niniva|Ninivu]], a Tukulti Ninurta izgradio je i sasvim novu prijestolnicu, nedaleko od Ašura, sa suprotne strane [[Tigris]]a. U ovom je razdoblju, zahvaljujući pripojenju Babilonije, došlo i do značajnog kulturnog utjecaja toga područja na asirsku civilizaciju, a posebice na književnost i religiju. Nakon ubojstva Tukulti Ninurte, Asirija prolazi kroz razdoblje stagnacije i pada, te dolazi do rasta moći Babilonije. Sa zapada su u to doba nadirali [[Aramejci]].

==== Drugo razdoblje (oko 1132.-1076. pr. Kr.)====

Krajem 2. tisućljeća pr. Kr. uporaba željeza u izradi oružja i oklopa dovela je do novog velikog preokreta, sličnog onom kad su uvedene dvokolice s konjskom zapregom početkom 2. tisućljeća pr. Kr.

U to vrijeme na vlast dolazi [[Tiglat-Pileser I.]] (oko 1114.-1076. pr. Kr.), jedan od najznačajnijih kraljeva u asirskoj povijesti. Pod njegovom se vlašću Asirija proširila u svim smjerovima, od [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] na zapadu, do [[Babilon]]a na jugoistoku. Nakon dugotrajnog ratovanja protiv Frigijaca (''Mušuku'' u asirskim izvorima) na zapadu asirskoga kraljevstva, u koje će se uključiti i Aramejci, Tiglat-Pileser I. uspio je pod svoju vlast dovesti čitavu [[Sirija|Siriju]] i južnu Anatoliju, do [[Taurus (gorje)|gorja Taurus]]. Usto, osvojio je glavne babilonske gradove, uključujući [[Babilon]] i [[Sipar]]. Ovi vojni uspjesi doveli su i do blagostanja u samoj Asiriji, gdje se razvija zamjetna umjetnička i građevinska djelatnost. Stvaraju se i dvije zbirke zakona. U svim ovim dostignućima znatan je bio utjecaj babilonske civilizacije.

=== Novoasirsko carstvo (1075.-612. pr. Kr.)===
{{glavni|Novoasirsko carstvo}}

==== Početak Novoasirskog carstva (1075.-884. pr. Kr.)====
[[Datoteka:Annals_Tukulti-Ninurta_II_Louvre_AO4655.jpg|mini|150px|lijevo|Ljetopisi Tukulti-Ninurte II. ([[Louvre]], [[Pariz]])]]
Nakon razdoblja stagnacije, stanje se u kraljevstvu popravilo početkom prvog tisućljeća kad su trojica uzastopnih kraljeva ostvarili unutarnju stabilnost i poduzeli vojne pohode za vraćanje izgubljenih teritorija. [[Ašur-Dan II.]] (935.-912. pr. Kr.), prvi je, nakon više od jednog stoljeća, redovito poduzimao vojne pohode izvan Asirije, u prvom redu protiv Aramejaca od kojih je ponovno preuzeo izgubljena područja na zapadu. Tada je došlo i do obnove grada [[Ašur]]a, a osobito njegovih gradskih zidina. [[Adad-nirari II.]] (911.-891. pr. Kr.) poveo je i pohode protiv [[Babilonija|Babilonije]] na jugu i zemlje Nairi na istoku. U središtu svih pohoda bili su Aramejci protiv kojih je povedeno čak osam uspješnih pohoda. Novost ovog razdoblja bilo je postavljanje velikih skladišta s namirnicama za vojsku na strateškim mjestima novoosvojenih prostora. [[Tukulti-Ninurta II.]] (891.-884. pr. Kr.) posvetio se sustavnom unutarnjem uređivanju carstva. Usto, bio je vrlo poduzetan graditelj te je poduzeo velike obnove i gradnje u [[Ašur]]u i u [[Niniva|Ninivi]].

==== Kraljevi iz Kalaha (883.-824. pr. Kr.)====
[[Datoteka:Ashur-nasir-pal_II_Louvre_AO19851.jpg|mini|200px|desno|Ašur-nasir-pal s pratnjom ([[Louvre]], [[Pariz]]; oko 1865. pr. Kr.)]]
Ovo razdoblje predstavlja jedan od vrhunaca Novoasirskog carstva. Prvi od kraljeva ovog razdoblja bio je [[Ašur-nasir-pal II.]] (884.-859. pr. Kr.) koji je svoju prijestolnicu premjestio u grad [[Kalah]], te je doveo Asiriju do dotad neviđene moći i bogatstva. Povjesničarima je dosad poznato 14 velikih pohoda u 24 godine njegove vlasti. Poveo je tri pohoda prema istoku, odakle je doveo stanovništvo kao roblje u Kalah. Poveo je također više pohoda prema sjeveru i sjeveroistoku, gdje je osvojio zemlje Urartu i Nairu, gdje je proveo opsežne administrativne mjere koje su mu osigurale stalne prihode kroz cijelo kraljevanje. Kroz čitavo vrijeme svoje vlasti ratovao je i na zapadu, gdje su Asirci stigli i do [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. U ovom je razdoblju započela podjela carstva na provincije s upraviteljem na čelu, iz kojih je redovito morao stizati porez. [[Šalmanasar III.]] (858.-824. pr. Kr.) nastavio je vojne pohode. Na zapadu se suočio sa sjevernijim protuasirskim savezom oko [[Karkemiš]]a s kojim se lako obračunao i utemeljio ondje asirsku upravu, dok je veće borbe vodio sa savezom oko Damaska. Ustrajnim asirskim pohodima savez je uništen, a Šalmanasar stiže sve do [[Karmel (brdo)|brda Karmel]]. Na sjeveru se sukobio s kraljevstvom [[Urartu]], odakle je u Asiriju dopremio veliki plijen. Poput svoga oca, izgrađivao je [[Kalah]], a uz taj grad izgradio je i utvrdu »Šalmanasar« koji je bio najveća vojna konstrukcija u zapadnoj [[Azija|Aziji]]. Obnovio je zidine [[Ašur]]a i tamošnje hramove, a gradio je i u [[Niniva|Ninivi]].

==== Asirija i Urartu (823.-745. pr. Kr.)====

Kroz gotovo stotinu godina nakon smrti Šalmanasara III., povijest Asirije obilježena je upadima snaga kraljevstva Urartu, koje je u tom trenutku postalo snažnije i od same Asirije. Privremeni uspon označio je [[Adad-nirari III.]] (811.-783. pr. Kr.), uz kojega je kao namjesnica, barem na početku kraljevanja, bila njegova majka, Samu-ramat, poznatija kao [[Semiramida]]. Asirija je tada osvojila Damask, a [[Kraljevstvo Izrael]] plaćalo joj je danak. Usto, obnovljena je i prevlast u Babiloniji. Osim nastavka gradnje i obnove gradova (Kalah, utvrda Šalmanasar, Niniva), za ovo je razdoblje značajan i snažan utjecaj babilonske religije u Asiriji. Od 782. do 745. pr. Kr. zemlja je bila podijeljena na zapravo neovisne državice, a jačanjem kraljevstva Urartu, Asirija se našla pred nestankom.

==== Kasno Asirsko carstvo (744.-612. pr. Kr.)====
[[Datoteka:Tiglath-Pileser_III_Nimrud_Louvre_AO19853.jpg|mini|desno|Tiglat-Pileser III., reljef (8. st. pr. Kr.)]]
Kad je [[Tiglat-Pileser III.]] (745.-727. pr. Kr.) došao na vlast, našao je zemlju u gotovo potpunom rasulu. Poveo je vrlo uspješne pohode na sjever i osvojio područje kraljevstva Urartu. Nakon smirivanja stanja na sjeveru, Tiglat-Pileser 734. pr. Kr. kreće prema zapadu, prolazi kroz [[Sirija|Siriju]], [[Fenicija|Feniciju]] i [[Kraljevstvo Juda|Judu]], te osvaja grad [[Gaza|Gazu]], koja je bila važna radi uspostavljanja izravne trgovine s [[drevni Egipat|Egiptom]]. Nakon pobune zapadnih zemalja, kralj ih pokorava, te ih uključuje u Asirsko carstvo. Tiglat-Pileser više će se puta uplitati i u stvari [[Babilonija|Babilonije]], dok na koncu ne zasjedne osobno na babilonsko prijestolje, što će dovesti do pobune [[Merodah-Baladan]]a. U ovom je razdoblju provedeno opsežno preustrojstvo državne uprave, a mnoštvo je osvojenog naroda preseljeno u druge krajeve.

Njegov nasljednik [[Šalmanasar V.]] gotovo je sigurno osvojio [[Samarija (pokrajina)|Samariju]] i [[kraljevstvo Izrael]] oko 722. pr. Kr., a njegovi su stanovnici preseljeni u Asiriju. Na koncu je kralj ubijen, a njegovo mjesto zauzima uzurpator [[Sargon II.]] koji nastavlja s osvajanjima. Nakon pobune na zapadu, u [[bitka kod Karkara|bitci kod Karkara]] Sargon poražava Damask, Arpad i Samariju, te ponovno stiže do Gaze, gdje pobjeđuje i egipatsku vojsku. Svoj je utjecaj proširio i na [[Cipar]]. Vodio je borbe i na sjeverozapadu, te uspio postići mir na tim granicama. U Babiloniji su nastavljene borbe s Merodah-Baladanom. Sargon je izgradio sasvim novu prijestolnicu - Dur Šarukin (Utvrda Sargon) - nešto sjevernije od [[Niniva|Ninive]]. Njegov sin, [[Sanherib]] (705.-681. pr. Kr.), postavlja prijestolnicu u [[Niniva|Ninivu]] u kojoj izvodi velike građevinske radove, baš kao i u [[Ašur]]u. Vodio je pohode na zapad, gdje je nastojao obnoviti kontrolu nad [[Kraljevstvo Juda|Judejskim kraljevstvom]] koje je sklopilo savez s Egiptom. Nakon uspješnog pohoda, asirska se vojska iznenada i iz nepoznatih razloga povlaći. U [[Babilonija|Babiloniji]] je uspio skršiti otpor Merodah-Baladana i njegova sina, te je osvojio i razorio i sam [[Babilon]]. Nastojao je provesti obnovu religije, prema kojoj je babilonski bog [[Marduk]] imao biti podložan asirskome bogu [[Ašur (bog)|Ašuru]].

Sanheribov mlađi sin, [[Asarhadon]] (681.-669. pr. Kr.), još će se više posvetiti pitanjima religije i kulta, te će obnavljati hramove u asirskim gradovima, ali i Mardukov hram u Babilonu, što će biti dio njegova šireg nauma smirivanja babilonskog stanovništva. 671. pr. Kr., za jednog pohoda na Egipat, uspijeva osvojiti i egipatski glavni grad, [[Memfis]]. Za pohoda u kojem će nastojati učvrstiti svoju vlast u Egiptu, on će i umrijeti. Posebnu će ulogu u Asarhadonovo doba imati njegova majka, Nakija, koja će praktično upravljati državom i početkom vlasti njezina unuka [[Asurbanipal]]a (669. - oko 631. ili 627. pr. Kr.). Sâm Asurbanipal povest će nekoliko pohoda na Egipat u kojima će povratiti Memfis i osvojiti [[Teba (Egipat)|Tebu]] ([[663. pr. Kr.]]), no njegova će glavna briga biti na jugu, gdje je Babilonijom vladao njegov brat Šamaš-šuma-ukin, kojega će nakon četverogodišnjeg rata, 648. pobijediti., baš kao i njegove saveznice Elamce. Osim velikim građevinskim pothvatima u Ninivi, ali i drugim gradovima, pa i Babilonu, osobito se istakao skupljanjem zbirke spisa u knjižnice Ninive, jer je bio jedan od rijetkih pismenih asirskih kraljeva.

=== Pad Asirije ===

Nakon Asurbanipala slijedilo je nekoliko manje važnih kraljeva. Babilonci su sklopili savez s [[Medijsko Carstvo|Medijcima]], više puta provaljivali na područje Asirije, dok 614. pr. Kr. nisu osvojili i sam grad [[Ašur]]. Nakon toga su krenuli na prijestolnicu [[Niniva|Ninivu]] koja je pala 612. pr. Kr., nakon tromjesečne opsade. Premda je asirski kralj još neko vrijeme vladao iz [[Haran]]a, Asirsko je carstvo prestalo postojati.

== Značajke civilizacije ==

Asirska je civilizacija bila bitno vojnička, no unatoč tome, razvijene su i mnoge druge značajke drevnih civilizacija, poput zakonodavstva, religije i kulture. Vrlo je često u tome odlučujući bio utjecaj okolnih naroda.

=== Vojska ===
{{glavni|Asirska vojska}}

Asirska je vojska bila središte života države. Imala je vrlo čvrstu hijerarhijsku organizaciju, a sastojala se od [[pješaštvo|pješaštva]] koje je uključivalo i streličare, [[konjica|konjice]] i kočija. Pripadnici svake od ovih grana vojske bili su opremljeni naročitim oružjem i zaštitnim sredstvima. Asirci su bili prvi koji su sredinom 2. tisućljeća pr. Kr. na području [[Plodni polumjesec|Plodnog polumjeseca]] preuzeli uporabu kočija od [[Indoeuropski narodi|Indoeuropljana]], a do početka 1. tisućljeća pr. Kr. koriste i mnogo pokretniju konjicu, što im je dalo značajnu prednost u ratnim pohodima. Stanovništvo je bilo pozivano u vojsku svake godine na određeno vrijeme, a kasnije je uvedena i stalna vojska, te uporaba stranih plaćenika. Asirska ratna [[strategija]] uključivala je izravne bitke, opsade i [[psihološki rat]], a osobita je asirska novost bilo i preseljavanje stanovništva osvojenih područja.

=== Lov ===
{{glavni|Lov u Asiriji}}
[[Datoteka:Assurbanipal_op_jacht.jpg|mini|desno|Asurbanipal u lovu]]
Lov je u Asiriji bio omiljena razonoda kraljeva, no u isto je vrijeme pridonosio održavanju dobre tjelesne forme kralja i njegovih ljudi u vrijem zatišja između ratnih pohoda. Asirski su kraljevi lovili u danas nestalim šumama sjeverne [[Sirija|Sirije]], kao i u močvarama južen [[Babilonija|Babilonije]]. Omiljena lovina bile su velike životinje poput [[slon]]ova, [[lav]]ova i [[pantera]]. Lovilo se, bilo iz kočija, bilo prikradajući se, bilo iz zasjede, a sam je lov imao i religijsko značenje. O tome svjedoče pisana izvješća i kameni reljefi iz doba kralja [[Asurbanipal]]a. Osim u prirodnom staništu, kraljevi su lovili i u velikim parkovima svojih prijestolnica, kamo su dopremane životinje iz drugih krajeva carstva.

=== Državno uređenje ===
{{glavni|Državno uređenje Asirije}}

Po svome državnom uređenju Asirija je bila [[apsolutna monarhija]] u kojoj je sva vlast bila koncentrirana u rukama kralja kao predstavnika boga [[Ašur (bog)|Ašura]] na zemlji. Postojala su samo tri ograničenja njegove vlasti o kojima je morao voditi naročitu brigu: [[religija]], [[stečena prava]] i [[plemstvo]]. Kralj je bio i vrhovni svećenik boga Ašura, i vrhovni zapovjednik vojske, i jedini zakonodavac, i vrhovni sudac. Bio je vlasnik sve asirske zemlje, te je kontrolirao svu trgovinu.

Dvorski je život bio pod snažnim utjecajem [[harem]]a u kojem su odrastali i kraljevi nasljednici, koji su, dostigavši određenu dob, smještani u posebnu »kuću nasljedstva« gdje su stjecali potrebna znanja za vođenje zemlje, a potom su preuzimali i svoju ulogu u vođenju zemlje, često kao kraljevi namjesnici. Državna je uprava bila hijerarhijska i često u vlasti malog broja obitelji, a kralj je mogao u svakom trenutku intervenirati na bilo kojoj razini te hijerarhije. Posebnu, vrlo utjecajnu ulogu, imali su i pisari.

Zemlja je bila podijeljena na središnju Asiriju (oko gradova [[Ašur]], [[Niniva|Ninive]] i [[Kalah]]a s posebnim povlasticama, i »Veliku Asiriju« kojom su upravljali kraljevi pokrajinski upravitelji ili [[vazal]]i.

=== Gospodarstvo ===
{{glavni|Gospodarstvo Asirije}}

Obilje [[rude|ruda]], kojima je ovaj kraj raspolagao, omogućilo je Asircima izradu kvalitetnog oružja koje im je osiguralo premoć nad susjednim narodima. Ipak, brojno gradsko stanovništvo koje je živjelo u središnjem dijelu Asirije nije se moglo prehranjivati samo od plodova okolnog obradivog zemljišta. Stoga već od 9. st. pr. Kr. počinju organiziranja preseljavanja stranoga stanovništva na dotad neobrađivanu zemlju.

U središnjoj Asiriji temelj gospodarstva činile su [[poljoprivreda]] i [[stočarstvo]], te [[trgovina]]. Budući da je područje redovitih [[padaline|padalina]] pokrivalo cijelu središnju Asiriju, a njegova se južna granica poklapala s južnom granicom zemlje, navodnjavanje nije predstavljalo veći problem. Usto, strateški položaj [[Ašur]]a na prijelazu preko [[Tigris]]a učinio ga je postajom na važnom trgovinskom pravcu između istoka i zapada. Stoga su se njegovi stanovnici od najranijeg razdoblja bavili trgovinom s drugim narodima.

Na širem području Asiriji, kraljevi nisu pokazivali zanimanje za razvoj gospodarstva. Njihova je jedina briga bila da ti krajevi redovito plaćaju godišnje namete, što je s vremenom postajalo sve teže, zbog velikog rasta stanovništva u središnjoj Asiriji. Na koncu će takva politika dovesti i do pobuna i nesigurnosti, te slabljenja i pada Asirije.

Asirci su novac vjerojatno vrlo kasno preuzeli od [[Grci|Grka]], no imali su vrlo razrađen sustav mjera. Do danas su sačuvani kameni i metalni utezi s vrijednošću napisanom [[klinasto pismo|klinopisom]].

=== Pravni sustav ===
{{glavni|Asirski pravni sustav}}

Vrhovni sudac kod Asiraca bio je bog [[Ašur (bog)|Ašur]], a u njegovo ime kralj. Ipak, većina se slučajeva rješavala među sukobljenim stranama, često uz posredništvo trećeg, objektivnog pojedinca, koji je obično bio jedan od susjeda. Tek se u izvanrednim slučajevima parnica prenosila na državnu upravu. Pravni dokumenti Asiraca dijele se na dokumente o vlasništu, ugovore, račune i sudske spise. Asirija nije poznavala stalnih zatvora, a na državnoj razini postojala je samo smrtna kazna za izdaju. Ubojstvo i ranjavanje kažnjavalo se krvnom osvetom.

=== Religija ===
{{glavni|Asirska religija}}

Asirska religija, koja je bila [[politeizam|politeistička]], srodna je i, često, isprepletena s religijama okolnih zemalja, a osobito s [[Babilonija|babilonskom]] religijom. Vrhovni bog bio je [[Ašur (bog)|Ašur]], kralj bogova, a slijedila ga je božica [[Ištar]], te bogovi [[Ninurta]], [[Šamaš]], [[Adad]] i [[Sin (bog)|Sin]]. Oko svakoga od ovih božanstava razvio se [[kult]] koji je uključivao [[hram]]sko zdanje i [[zigurat]], te [[svećenik|svećenstvo]] i pomoćno osoblje. Kult je podrazumijevao redovito obavljanje religijskih obreda i prinošenje [[žrtva|žrtava]]. Uz ova, postojala su i niža božanstva. Kralj je bio vrhovni svećenik i Ašurov predstavnik na zemlji, te je morao sudjelovati na glavnim svečanostima, a u važnim se pitanjima savjetovao sa svećenicima i proročicama. Najvažniji blagdan bila je Nova godina. Magija je bila široko rasprostranjena, o čemu postoje i pisani dokumenti.

== Vidi još ==
{{wikiknjige}}
{{Commonscat|Assyria}}
*[[Asirski vladari]]
*[[Babilonija]]
*[[Drevna Mezopotamija]]

== Vanjske poveznice ==
*[https://web.archive.org/web/20060513153605/http://www.wsu.edu/~dee/MESO/ASSYRIA.HTM Asirija na stranicama Washington State University] {{eng oznaka}}
*[http://oi.uchicago.edu/OI/MUS/HIGH/OI_Museum_Assyria.html Zbirka fotografija nalaza iz Asirije Orijentalnog instituta iz Chicaga] {{eng oznaka}}

{{starovjekovne države i civilizacije}}

[[Kategorija:Asirija| ]]
[[Kategorija:Stari vijek]]
[[Kategorija:Carstva]]