Aschova paradigma - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T04:53:01Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 04:53
Redak 17:		Redak 17:
	*nagrada - konformizam je bio najveći kad su za slaganje s netočnim odgovorima ispitanici bili nagrađivani. Još je veći konformizam bio kad su ispitanici bili nagrađivani svaki put kad bi se složili s većinom, a ne kad su nagrađivani svaki drugi put.		*nagrada - konformizam je bio najveći kad su za slaganje s netočnim odgovorima ispitanici bili nagrađivani. Još je veći konformizam bio kad su ispitanici bili nagrađivani svaki put kad bi se složili s većinom, a ne kad su nagrađivani svaki drugi put.

	~~{{commons\|Asch conformity experiments}}~~

	[[Kategorija:Socijalna psihologija]]		[[Kategorija:Socijalna psihologija]]

WikiSysop: bnz

2022-04-15T00:11:01Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 00:11
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Aschova paradigma'''-->~~[[File:Asch experiment.svg\|thumb\|desno\|240px\|Jedan od primjera koji se koriste u pokusu. Kartica na lijevoj strani ima referentnu liniju, a kartica na desnoj strani prikazuje tri poredbene linije.]]		[[File:Asch experiment.svg\|thumb\|desno\|240px\|Jedan od primjera koji se koriste u pokusu. Kartica na lijevoj strani ima referentnu liniju, a kartica na desnoj strani prikazuje tri poredbene linije.]]
	'''Aschova paradigma''' je naziv za psihološki eksperiment koji je osmislio [[Solomon Asch]], [[1950.]] godine, kako bi ispitao do kojeg stupnja pojedinac odabire vlastito mišljenje pod utjecajem mišljenja većinske skupine.		'''Aschova paradigma''' je naziv za psihološki eksperiment koji je osmislio [[Solomon Asch]], [[1950.]] godine, kako bi ispitao do kojeg stupnja pojedinac odabire vlastito mišljenje pod utjecajem mišljenja većinske skupine.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-08T06:30:36Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Asch experiment.svg|thumb|desno|240px|Jedan od primjera koji se koriste u pokusu. Kartica na lijevoj strani ima referentnu liniju, a kartica na desnoj strani prikazuje tri poredbene linije.]]
'''Aschova paradigma''' je naziv za psihološki eksperiment koji je osmislio [[Solomon Asch]], [[1950.]] godine, kako bi ispitao do kojeg stupnja pojedinac odabire vlastito mišljenje pod utjecajem mišljenja većinske skupine.

== Pokusi ==

Osnovni eksperiment podrazumijeva da se [[ispitanik]]u prikaže standardna linija i tri linije za usporedbu. Ispitanik ima [[zadatak]] prosudbe koja je linija za usporedbu najbliža duljini standardne linije.

Ispitanik je postavljen u prostoriju sa sedam drugih [[čovjek|ljudi]] koji su bili Aschovi suradnici, a da ispitanik to nije znao. Ispitanik je uvijek sjedio na kraju reda tako da je morao slušati prosudbe svih prije nego bi dao svoju. Svakoj osobi u [[grupa|grupi]] pokazano je 18 parova [[talijanke karte|karata]]. Kontrolna skupina provela je 18 samostalnih prosudbi. Ispitanici u kontrolnoj skupini dali su 95% točnih prosudbi, dok su ispitanici koji su bili u grupi suradnika s netočnom prosudbom, dali 80% netočnih odgovora. Znači da su se velikom većinom složili s netočnim odgovorom iako su mislili suprotno. Kad ih se upitalo zašto su to napravili odgovor je najčešće bio da nisu htjeli stvarati [[nesklad]] i [[sukob]].

Daljnji eksperimenti su pokazali da [[konformizam]] ovisi i o broju ljudi u grupi. Učinak jedne osobe je vrlo malen (oko 5%), kad je u grupi s nama još dvoje ljudi konformizam se povećava na 15%, zatim na 30% s troje i 35% sa četvero ljudi. Konformizam također ovisi i o dvosmislenosti zadatka. Asch je varirao duljinu razlike između linija za usporedbu. Što je razlika u duljini bila veća to se konformizam smanjivao. Općenito, što je zadatak teži i dvosmisleniji, ljudi se više konformiraju.

Drugi razlozi koji utječu na konformizam su:

*privlačnost grupe za pojedinca - što je grupa privlačnija, skloniji smo se konformirati prema grupnim normama
*referenične grupe - su vrlo snažan izvor društvenog utjecaja jer su to grupe koje volimo i s kojima se uspoređujemo
*samopoštovanje - ispitanici s visokim samopoštovanjem konformirali su se manje od onih s niskim samopoštovanjem
*nagrada - konformizam je bio najveći kad su za slaganje s netočnim odgovorima ispitanici bili nagrađivani. Još je veći konformizam bio kad su ispitanici bili nagrađivani svaki put kad bi se složili s većinom, a ne kad su nagrađivani svaki drugi put.

{{commons|Asch conformity experiments}}

[[Kategorija:Socijalna psihologija]]