Arthur Conan Doyle - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[18' u '[[medicina u 18'

2025-05-22T22:48:29Z

Zamjena teksta - '[[18' u '[[medicina u 18'

←Starija inačica		Inačica od 22. svibanj 2025. u 22:48
Redak 7:		Redak 7:
	puno ime = Arthur Ignatius Conan Doyle \|		puno ime = Arthur Ignatius Conan Doyle \|
	pseudonim = \|		pseudonim = \|
	rođenje = [[22. svibnja]] [[1859.]]<br>[[Edinburgh]], [[Škotska]] \|		rođenje = [[22. svibnja]] [[medicina u 1859.]]<br>[[Edinburgh]], [[Škotska]] \|
	smrt = [[7. srpnja]] [[medicina u 1930.]]<br>[[Crowborough]], [[Engleska]] \|		smrt = [[7. srpnja]] [[medicina u 1930.]]<br>[[Crowborough]], [[Engleska]] \|
	zanimanje = okulist \|		zanimanje = okulist \|
	nacionalnost = \|		nacionalnost = \|
	period pisanja = c.[[1878.]] – [[medicina u 1928.]] \|		period pisanja = c.[[medicina u 1878.]] – [[medicina u 1928.]] \|
	vrsta = [[roman]] ([[žanr kriminalistike\|kriminalistički]], [[pustolovni roman\|pustolovni]], [[povijesni roman\|povijesni]]) \|		vrsta = [[roman]] ([[žanr kriminalistike\|kriminalistički]], [[pustolovni roman\|pustolovni]], [[povijesni roman\|povijesni]]) \|
	teme = \|		teme = \|
Redak 24:		Redak 24:
	fusnote = \|		fusnote = \|
	}}		}}
	'''Sir Arthur Ignatius Conan Doyle''' ([[Edinburgh]], [[22. svibnja]] [[1859.]] - [[Crowborough]], [[Sussex]], [[7. srpnja]] [[medicina u 1930.]]), [[Velika Britanija\|britanski]] autor [[kriminalistički]]h romana, najpoznatiji kao "otac" [[Sherlock Holmes\|Sherlocka Holmesa]] i [[Dr. John H. Watson\|doktora Watsona]].		'''Sir Arthur Ignatius Conan Doyle''' ([[Edinburgh]], [[22. svibnja]] [[medicina u 1859.]] - [[Crowborough]], [[Sussex]], [[7. srpnja]] [[medicina u 1930.]]), [[Velika Britanija\|britanski]] autor [[kriminalistički]]h romana, najpoznatiji kao "otac" [[Sherlock Holmes\|Sherlocka Holmesa]] i [[Dr. John H. Watson\|doktora Watsona]].

	== Životopis ==		== Životopis ==
	Rođen je [[1859.]] u [[Edinburgh\|Edinburghu]] od roditelja [[Irska\|Iraca]] koji su emigrirali u [[Škotska\|Škotsku]]. S devet godina poslan je u [[Isusovci\|isusovačku]] školu u [[Stonyhurst\|Stonyhurstu]], a [[1875.]] odbacio je [[kršćanstvo]] i postao agnostik. Od [[1876.]] do [[1881.]] studirao je medicinu u Edinburghu te obavljao praksu u [[Aston\|Astonu]] (danas predgrađu [[Birmingham\|Birminghama]]). Nakon studija postao je brodski liječnik i otplovio na [[Afrika\|zapadnoafričku]] obalu, a [[1882.]] započeo je privatnu praksu u [[Plymouth\|Plymouthu]]. Doktorat je dobio [[1885.]] Njegova je praksa bila neuspješna, a čekajući pacijente pisao bi knjige. Prvo mu je djelo izašlo u ''Chambers's Edinburgh Journal'' prije njegove dvadesete godine.		Rođen je [[medicina u 1859.]] u [[Edinburgh\|Edinburghu]] od roditelja [[Irska\|Iraca]] koji su emigrirali u [[Škotska\|Škotsku]]. S devet godina poslan je u [[Isusovci\|isusovačku]] školu u [[Stonyhurst\|Stonyhurstu]], a [[medicina u 1875.]] odbacio je [[kršćanstvo]] i postao agnostik. Od [[medicina u 1876.]] do [[medicina u 1881.]] studirao je medicinu u Edinburghu te obavljao praksu u [[Aston\|Astonu]] (danas predgrađu [[Birmingham\|Birminghama]]). Nakon studija postao je brodski liječnik i otplovio na [[Afrika\|zapadnoafričku]] obalu, a [[medicina u 1882.]] započeo je privatnu praksu u [[Plymouth\|Plymouthu]]. Doktorat je dobio [[medicina u 1885.]] Njegova je praksa bila neuspješna, a čekajući pacijente pisao bi knjige. Prvo mu je djelo izašlo u ''Chambers's Edinburgh Journal'' prije njegove dvadesete godine.

	Ozbiljnije se posvetio književnosti nedugo nakon preseljenja u odmaralište [[Southsea]]. Prvo mu je značajnije djelo bilo ''A Study in Scarlet'' ("Skica u grimizu") koje je izašlo u ''Beeton's Christmas Annual'' [[1887.]] i u kojem se prvi put pojavljuje [[Sherlock Holmes]], stvoren prema profesoru [[Joseph Bell\|Josephu Bellu]]. Zanimljivo je da je [[Rudyard Kipling]] čestitajući Doyleu na uspjehu upitao: "Je li to moj stari prijatelj, Dr. Joe?". Za života u [[Southsea]]u sudjelovao je u osnivanju [[Portsmouth Football Club\|Portsmoutha FC]] i igrao kao njihov prvi [[vratar]].		Ozbiljnije se posvetio književnosti nedugo nakon preseljenja u odmaralište [[Southsea]]. Prvo mu je značajnije djelo bilo ''A Study in Scarlet'' ("Skica u grimizu") koje je izašlo u ''Beeton's Christmas Annual'' [[medicina u 1887.]] i u kojem se prvi put pojavljuje [[Sherlock Holmes]], stvoren prema profesoru [[Joseph Bell\|Josephu Bellu]]. Zanimljivo je da je [[Rudyard Kipling]] čestitajući Doyleu na uspjehu upitao: "Je li to moj stari prijatelj, Dr. Joe?". Za života u [[Southsea]]u sudjelovao je u osnivanju [[Portsmouth Football Club\|Portsmoutha FC]] i igrao kao njihov prvi [[vratar]].


	Godine [[1885.]] oženio je Louise Hawkins, koja je bolovala od [[tuberkuloza\|tuberkuloze]] i na koncu preminula [[medicina u 1906.]] Godine [[medicina u 1907.]] njegovom drugom ženom postala je Jean Lackie u koju se zaljubio [[1897.]] i s njom održavao [[Platonska ljubav\|platonsku vezu]] zbog vjernosti prvoj ženi. Doyle je imao petero djece, dvoje s prvom ženom (Mary i Kingsley) i troje s drugom (Jean, Denis i [[Adrian Conan Doyle\|Adrian]]).		Godine [[medicina u 1885.]] oženio je Louise Hawkins, koja je bolovala od [[tuberkuloza\|tuberkuloze]] i na koncu preminula [[medicina u 1906.]] Godine [[medicina u 1907.]] njegovom drugom ženom postala je Jean Lackie u koju se zaljubio [[medicina u 1897.]] i s njom održavao [[Platonska ljubav\|platonsku vezu]] zbog vjernosti prvoj ženi. Doyle je imao petero djece, dvoje s prvom ženom (Mary i Kingsley) i troje s drugom (Jean, Denis i [[Adrian Conan Doyle\|Adrian]]).

	Godine [[1890.]] proučavao je oko u [[Beč\|Beču]], a [[1891.]] preselio se u [[London]] gdje je imao praksu kao [[Oftamologija\|okulist]]. To mu je dalo više vremena za pisanje, a u studenom [[1891.]] pisao je majci: ''"Mislim kako bi bilo dobro ubiti [[Sherlock Holmes\|Holmesa]]... i završiti s njim zauvijek. Odvlači mi misli od važnijih stvari."'' To je i napravio u prosincu [[1893.]] u djelu ''The Final Problem'' opisavši borbu Holmesa s najvećim neprijateljem profesorom Moriartyjem u kojoj su obojica poginuli u padu s vodopada. Nakon javnog odaziva oživio ga je u djelu ''The Adventure Of The Empty House'' s objašnjenjem da je samo Moriarty preminuo, a [[Sherlock Holmes\|Holmes]] je inscenirao svoju smrt kako bi se obračunao sa svojim drugim neprijeteljima. Sherlock Holmes se pojavio u još 56 kratkih priča i u četiri Doyleova romana te u romanima drugih autora.		Godine [[medicina u 1890.]] proučavao je oko u [[Beč\|Beču]], a [[medicina u 1891.]] preselio se u [[London]] gdje je imao praksu kao [[Oftamologija\|okulist]]. To mu je dalo više vremena za pisanje, a u studenom [[medicina u 1891.]] pisao je majci: ''"Mislim kako bi bilo dobro ubiti [[Sherlock Holmes\|Holmesa]]... i završiti s njim zauvijek. Odvlači mi misli od važnijih stvari."'' To je i napravio u prosincu [[medicina u 1893.]] u djelu ''The Final Problem'' opisavši borbu Holmesa s najvećim neprijateljem profesorom Moriartyjem u kojoj su obojica poginuli u padu s vodopada. Nakon javnog odaziva oživio ga je u djelu ''The Adventure Of The Empty House'' s objašnjenjem da je samo Moriarty preminuo, a [[Sherlock Holmes\|Holmes]] je inscenirao svoju smrt kako bi se obračunao sa svojim drugim neprijeteljima. Sherlock Holmes se pojavio u još 56 kratkih priča i u četiri Doyleova romana te u romanima drugih autora.

	Nakon [[Burski rat\|Burskog rata]] u [[Južnoafrička Republika\|Južnoafričkoj Republici]] i međunarodnih optužbi protiv [[Velika Britanija\|Velike Britanije]] zbog počinjenih okrutnosti, Doyle je napiso [[pamflet]] ''The War In South Africa'', preveden na mnoge svjetske jezike, u kojem je opravdavao ponašanje [[Velika Britanija\|Britanaca]] u ratu. Doyle je vjerovao da mu je baš taj pamflet donio titulu '''Sir''' i mjesto zamjenika predstavnika krune u [[Surrey]]ju [[medicina u 1902.]] Napisao je i dužu knjigu ''The Great Boer War'' [[medicina u 1900.]] Početkom 20. stoljeća kandidirao se za Parlament kao liberal u [[Edinburgh\|Edinburghu]] i u Border Burghu, ali nije uspio pobijediti. No bio je jedan od prvih počasnih članova Britanskog skijaškog kluba.		Nakon [[Burski rat\|Burskog rata]] u [[Južnoafrička Republika\|Južnoafričkoj Republici]] i međunarodnih optužbi protiv [[Velika Britanija\|Velike Britanije]] zbog počinjenih okrutnosti, Doyle je napiso [[pamflet]] ''The War In South Africa'', preveden na mnoge svjetske jezike, u kojem je opravdavao ponašanje [[Velika Britanija\|Britanaca]] u ratu. Doyle je vjerovao da mu je baš taj pamflet donio titulu '''Sir''' i mjesto zamjenika predstavnika krune u [[Surrey]]ju [[medicina u 1902.]] Napisao je i dužu knjigu ''The Great Boer War'' [[medicina u 1900.]] Početkom 20. stoljeća kandidirao se za Parlament kao liberal u [[Edinburgh\|Edinburghu]] i u Border Burghu, ali nije uspio pobijediti. No bio je jedan od prvih počasnih članova Britanskog skijaškog kluba.
Redak 54:		Redak 54:
	===[[Sherlock Holmes]]===		===[[Sherlock Holmes]]===

	* [[Skica u Grimizu]] (''A study in scarlet'' - [[1887.]])		* [[Skica u Grimizu]] (''A study in scarlet'' - [[medicina u 1887.]])
	* [[Znak četvorice]] (''The Sign of Four'' - [[1890.]])		* [[Znak četvorice]] (''The Sign of Four'' - [[medicina u 1890.]])
	* [[Pustolovine Sherlocka Holmesa]] (''The Adventures of Sherlock Holmes'' - [[1892.]])		* [[Pustolovine Sherlocka Holmesa]] (''The Adventures of Sherlock Holmes'' - [[medicina u 1892.]])
	* [[Žuto lice]] (''The Memoirs of Sherlock Holmes'' - [[1894.]])		* [[Žuto lice]] (''The Memoirs of Sherlock Holmes'' - [[medicina u 1894.]])
	* [[Baskervillski pas]] (''The Hound of the Baskervilles'' - [[medicina u 1902.]])		* [[Baskervillski pas]] (''The Hound of the Baskervilles'' - [[medicina u 1902.]])
	* [[Nenastanjena kuća]] (''Povratak Sherlocka Holmesa'' - [[medicina u 1904.]])		* [[Nenastanjena kuća]] (''Povratak Sherlocka Holmesa'' - [[medicina u 1904.]])

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[19' u '[[medicina u 19'

2025-05-22T22:44:39Z

Zamjena teksta - '[[19' u '[[medicina u 19'

WikiSysop: bnz

2022-05-07T20:00:47Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 20:00
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Arthur Conan Doyle'''-->~~{{Infookvir književnik \|		{{Infookvir književnik \|
	Ime = Sir Arthur Conan Doyle \|		Ime = Sir Arthur Conan Doyle \|
	boja = #CC7722 \|		boja = #CC7722 \|

WikiSysop: infookvir književnik

2022-04-15T03:22:09Z

infookvir književnik

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 03:22
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Arthur Conan Doyle'''-->{{~~Književnik~~ \|		<!--'''Arthur Conan Doyle'''-->{{Infookvir književnik \|
	Ime = Sir Arthur Conan Doyle \|		Ime = Sir Arthur Conan Doyle \|
	boja = #CC7722 \|		boja = #CC7722 \|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-14T03:37:28Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Književnik |
Ime = Sir Arthur Conan Doyle |
boja = #CC7722 |
slika = Conan doyle.jpg |
veličina= |
opis slike = |
puno ime = Arthur Ignatius Conan Doyle |
pseudonim = |
rođenje = [[22. svibnja]] [[1859.]] [[Edinburgh]], [[Škotska]] |
smrt = [[7. srpnja]] [[1930.]] [[Crowborough]], [[Engleska]] |
zanimanje = okulist |
nacionalnost = |
period pisanja = c.[[1878.]] – [[1928.]] |
vrsta = [[roman]] ([[žanr kriminalistike|kriminalistički]], [[pustolovni roman|pustolovni]], [[povijesni roman|povijesni]]) |
teme = |
period = |
supruga = Louise Hawkins (1885. - 1906.) Jean Lackie (1907. - 1930.)|
suprug = |
djeca = 5 djece: Mary Conan Doyle Kingsley Conan Doyle Denis Conan Doyle [[Jean Conan Doyle]] [[Adrian Conan Doyle]]|
djela = djela o [[Sherlock Holmes|Sherlocku Holmesu]] ''[[Izgubljeni svijet (Arthur Conan Doyle)|Izgubljeni svijet]]'' |
nagrade = |
potpis = ArthurConanDoyleSignature.png |
web = |
fusnote = |
}}
'''Sir Arthur Ignatius Conan Doyle''' ([[Edinburgh]], [[22. svibnja]] [[1859.]] - [[Crowborough]], [[Sussex]], [[7. srpnja]] [[1930.]]), [[Velika Britanija|britanski]] autor [[kriminalistički]]h romana, najpoznatiji kao "otac" [[Sherlock Holmes|Sherlocka Holmesa]] i [[Dr. John H. Watson|doktora Watsona]].

== Životopis ==
Rođen je [[1859.]] u [[Edinburgh|Edinburghu]] od roditelja [[Irska|Iraca]] koji su emigrirali u [[Škotska|Škotsku]]. S devet godina poslan je u [[Isusovci|isusovačku]] školu u [[Stonyhurst|Stonyhurstu]], a [[1875.]] odbacio je [[kršćanstvo]] i postao agnostik. Od [[1876.]] do [[1881.]] studirao je medicinu u Edinburghu te obavljao praksu u [[Aston|Astonu]] (danas predgrađu [[Birmingham|Birminghama]]). Nakon studija postao je brodski liječnik i otplovio na [[Afrika|zapadnoafričku]] obalu, a [[1882.]] započeo je privatnu praksu u [[Plymouth|Plymouthu]]. Doktorat je dobio [[1885.]] Njegova je praksa bila neuspješna, a čekajući pacijente pisao bi knjige. Prvo mu je djelo izašlo u ''Chambers's Edinburgh Journal'' prije njegove dvadesete godine.

Ozbiljnije se posvetio književnosti nedugo nakon preseljenja u odmaralište [[Southsea]]. Prvo mu je značajnije djelo bilo ''A Study in Scarlet'' ("Skica u grimizu") koje je izašlo u ''Beeton's Christmas Annual'' [[1887.]] i u kojem se prvi put pojavljuje [[Sherlock Holmes]], stvoren prema profesoru [[Joseph Bell|Josephu Bellu]]. Zanimljivo je da je [[Rudyard Kipling]] čestitajući Doyleu na uspjehu upitao: "Je li to moj stari prijatelj, Dr. Joe?". Za života u [[Southsea]]u sudjelovao je u osnivanju [[Portsmouth Football Club|Portsmoutha FC]] i igrao kao njihov prvi [[vratar]].

Godine [[1885.]] oženio je Louise Hawkins, koja je bolovala od [[tuberkuloza|tuberkuloze]] i na koncu preminula [[1906.]] Godine [[1907.]] njegovom drugom ženom postala je Jean Lackie u koju se zaljubio [[1897.]] i s njom održavao [[Platonska ljubav|platonsku vezu]] zbog vjernosti prvoj ženi. Doyle je imao petero djece, dvoje s prvom ženom (Mary i Kingsley) i troje s drugom (Jean, Denis i [[Adrian Conan Doyle|Adrian]]).

Godine [[1890.]] proučavao je oko u [[Beč|Beču]], a [[1891.]] preselio se u [[London]] gdje je imao praksu kao [[Oftamologija|okulist]]. To mu je dalo više vremena za pisanje, a u studenom [[1891.]] pisao je majci: ''"Mislim kako bi bilo dobro ubiti [[Sherlock Holmes|Holmesa]]... i završiti s njim zauvijek. Odvlači mi misli od važnijih stvari."'' To je i napravio u prosincu [[1893.]] u djelu ''The Final Problem'' opisavši borbu Holmesa s najvećim neprijateljem profesorom Moriartyjem u kojoj su obojica poginuli u padu s vodopada. Nakon javnog odaziva oživio ga je u djelu ''The Adventure Of The Empty House'' s objašnjenjem da je samo Moriarty preminuo, a [[Sherlock Holmes|Holmes]] je inscenirao svoju smrt kako bi se obračunao sa svojim drugim neprijeteljima. Sherlock Holmes se pojavio u još 56 kratkih priča i u četiri Doyleova romana te u romanima drugih autora.

Nakon [[Burski rat|Burskog rata]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] i međunarodnih optužbi protiv [[Velika Britanija|Velike Britanije]] zbog počinjenih okrutnosti, Doyle je napiso [[pamflet]] ''The War In South Africa'', preveden na mnoge svjetske jezike, u kojem je opravdavao ponašanje [[Velika Britanija|Britanaca]] u ratu. Doyle je vjerovao da mu je baš taj pamflet donio titulu '''Sir''' i mjesto zamjenika predstavnika krune u [[Surrey]]ju [[1902.]] Napisao je i dužu knjigu ''The Great Boer War'' [[1900.]] Početkom 20. stoljeća kandidirao se za Parlament kao liberal u [[Edinburgh|Edinburghu]] i u Border Burghu, ali nije uspio pobijediti. No bio je jedan od prvih počasnih članova Britanskog skijaškog kluba.

[[Datoteka:Conandoylestatue.jpg|mini|Kip Arthura Conana Doylea u [[Crowborough|Crowboroughu]]]]

Doyle je bio uključen i u kampanju za reforme afričke [[Demokratska Republika Kongo|Slobodne Države Kongo]] zajedno s novinarom Edmundom Dene Morelom i diplomatom Rogerom Casementom. Napisao je ''The Crime Of The Congo'' [[1909.]], dugi pamflet koji opisuje zločine u Kongu. Morel i Casment dali su mu inspiraciju za likove djela [[Izgubljeni svijet]] (''The Lost World'') iz [[1912.]] Rastao se od obojice početkom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] jer je Morel bio vođa [[mirotvorstvo|pacifista]], a Casment je izdao [[Velika Britanija|Britaniju]] radi [[Irska|Irskog]] podrijetla.

U kasnim godinama, Doyle se vezao za [[spiritualizam]] i napisao je roman s likom [[Profesor Challenger|Profesora Challengera]] pod imenom ''The Land Of Mist''. Jedna je od njegovih čudnijih knjiga ''The Coming Of the Fairies'' iz [[1921.]] jer je bio uvjeren u istinitost fotografija vila iz Cottingleya koja su bile glavna inspiracija za djelo u kojem su se mogle pročitati teorije o vilama i duhovima. Nakon ovog djela njegova zbirka kraćih priča ''The Adventures Of Sherlock Holmes'' zabranjena je u [[Sovjetski Savez|SSSR-u]] [[1929.]] za vrijeme okultizma, no ta je zabrana kasnije ukinuta.

Doyle je jedno vrijeme bio prijatelj [[Harry Houdini|Harryja Houdinija]], velikim protivnikom spiritualističkog pokreta. Iako je Houdini smatrao spiritualističke proroke varalicama (pokušavajući ih otkriti), Doyle je mislio da i Houdini ima natprirodne moći, a to je pokazao u djelu ''The Edge Of The Unknown''. Houdini nije uspio uvjeriti Doylea da su to samo čarobni trikovi, što je dovelo do prekida prijateljstva.

Doyle je pokopan u crkvenom dvorištu u [[Minstead|Minsteadu]] u [[New Forest]], [[Hampshire]], [[Velika Britanija|Engleska]].

U južnoengleskom gradiću [[Crowborough|Crowboroughu]], u kojem je Doyle živio 23 godine, podignut je kip u njegovu čast, a na Picardy Placeu u [[Edinburgh]]u, blizu Doyleove rodne kuće stoji kip [[Sherlock Holmes|Sherlocka Holmesa]].

== Bibliografija ==

===[[Sherlock Holmes]]===

* [[Skica u Grimizu]] (''A study in scarlet'' - [[1887.]])
* [[Znak četvorice]] (''The Sign of Four'' - [[1890.]])
* [[Pustolovine Sherlocka Holmesa]] (''The Adventures of Sherlock Holmes'' - [[1892.]])
* [[Žuto lice]] (''The Memoirs of Sherlock Holmes'' - [[1894.]])
* [[Baskervillski pas]] (''The Hound of the Baskervilles'' - [[1902.]])
* [[Nenastanjena kuća]] (''Povratak Sherlocka Holmesa'' - [[1904.]])
* [[Dolina straha]] (''The Valley of Fear'' - [[1914.]])
* [[Posljednja zagonetka]] (''His Last Bow'' - [[1917.]])
* [[Lavlja griva]] (''The Case Book of Sherlock Holmes'' - [[1927.]])

Hrvatski nazivi pojedinih zbirki priča nisu prijevodi imena izvornika, nego nose ime neke priče iz zbirke

===[[Professor Challenger]]===

*[[Izgubljeni svijet (Arthur Conan Doyle)|Izgubljeni svijet]] (1912)
*[[The Poison Belt]] (1913)
*[[The Land of Mists]] (1926)
*[[The Disintegration Machine]] (1927)
*[[When the World Screamed]] (1928)

=== Povijesni romani ===

*[[The White Company]] (1891)
*[[Micah Clarke]] (1888)
*[[The Great Shadow]] (1892)
*[[The Refugees]] (publ. 1893, written 1892)
*[[Uncle Bernac]] (1897)
*[[Sir Nigel]] (1906)

=== Ostala djela ===

*[[Mystery of Cloomber]] (1889)
*[[The Captain of the Polestar, and other tales]] (1890)
*[[The Doings Of Raffles Haw]] (1891)
*[[Beyond the City]] (1892)
*[[Round The Red Lamp]] (1894)
*[[The Parasite]] (1894)
*[[The Stark Munro Letters]] (1895)
*[[Rodney Stone]] (1896)
*[[Songs of Action]] (1898)
*[[The Tragedy of The Korosko]] (1898)
*[[A Duet]] (1899)
*[[The Great Boer War]] (1900)
*[[The Exploits of Brigadier Gerard ]] (1903)
*[[Through the Magic Door]] (1907)
*[[The Crime of the Congo]] (1909)
*[[The New Revelation]] (1918)
*[[The Vital Message]] (1919)
*[[Tales of Terror & Mystery]] (1923)
*[[Povijest spiritizma]] (1926)

== Vanjske poveznice ==
*[https://web.archive.org/web/20070311051846/http://www.mobilebooks.org/?author=ACD Sir Arthur Conan Doyle mobile ebooks]
{{GLAVNIRASPORED:Doyle, Arthur Conan}}
[[Kategorija:Engleski književnici|Doyle, Arthur Conan]]

[[Kategorija:Britanski liječnici]]
[[Kategorija:Sherlock Holmes]]

←Starija inačica		Inačica od 22. svibanj 2025. u 22:44
Redak 8:		Redak 8:
	pseudonim = \|		pseudonim = \|
	rođenje = [[22. svibnja]] [[1859.]]<br>[[Edinburgh]], [[Škotska]] \|		rođenje = [[22. svibnja]] [[1859.]]<br>[[Edinburgh]], [[Škotska]] \|
	smrt = [[7. srpnja]] [[1930.]]<br>[[Crowborough]], [[Engleska]] \|		smrt = [[7. srpnja]] [[medicina u 1930.]]<br>[[Crowborough]], [[Engleska]] \|
	zanimanje = okulist \|		zanimanje = okulist \|
	nacionalnost = \|		nacionalnost = \|
	period pisanja = c.[[1878.]] – [[1928.]] \|		period pisanja = c.[[1878.]] – [[medicina u 1928.]] \|
	vrsta = [[roman]] ([[žanr kriminalistike\|kriminalistički]], [[pustolovni roman\|pustolovni]], [[povijesni roman\|povijesni]]) \|		vrsta = [[roman]] ([[žanr kriminalistike\|kriminalistički]], [[pustolovni roman\|pustolovni]], [[povijesni roman\|povijesni]]) \|
	teme = \|		teme = \|
Redak 24:		Redak 24:
	fusnote = \|		fusnote = \|
	}}		}}
	'''Sir Arthur Ignatius Conan Doyle''' ([[Edinburgh]], [[22. svibnja]] [[1859.]] - [[Crowborough]], [[Sussex]], [[7. srpnja]] [[1930.]]), [[Velika Britanija\|britanski]] autor [[kriminalistički]]h romana, najpoznatiji kao "otac" [[Sherlock Holmes\|Sherlocka Holmesa]] i [[Dr. John H. Watson\|doktora Watsona]].		'''Sir Arthur Ignatius Conan Doyle''' ([[Edinburgh]], [[22. svibnja]] [[1859.]] - [[Crowborough]], [[Sussex]], [[7. srpnja]] [[medicina u 1930.]]), [[Velika Britanija\|britanski]] autor [[kriminalistički]]h romana, najpoznatiji kao "otac" [[Sherlock Holmes\|Sherlocka Holmesa]] i [[Dr. John H. Watson\|doktora Watsona]].

	== Životopis ==		== Životopis ==
Redak 32:		Redak 32:


	Godine [[1885.]] oženio je Louise Hawkins, koja je bolovala od [[tuberkuloza\|tuberkuloze]] i na koncu preminula [[1906.]] Godine [[1907.]] njegovom drugom ženom postala je Jean Lackie u koju se zaljubio [[1897.]] i s njom održavao [[Platonska ljubav\|platonsku vezu]] zbog vjernosti prvoj ženi. Doyle je imao petero djece, dvoje s prvom ženom (Mary i Kingsley) i troje s drugom (Jean, Denis i [[Adrian Conan Doyle\|Adrian]]).		Godine [[1885.]] oženio je Louise Hawkins, koja je bolovala od [[tuberkuloza\|tuberkuloze]] i na koncu preminula [[medicina u 1906.]] Godine [[medicina u 1907.]] njegovom drugom ženom postala je Jean Lackie u koju se zaljubio [[1897.]] i s njom održavao [[Platonska ljubav\|platonsku vezu]] zbog vjernosti prvoj ženi. Doyle je imao petero djece, dvoje s prvom ženom (Mary i Kingsley) i troje s drugom (Jean, Denis i [[Adrian Conan Doyle\|Adrian]]).

	Godine [[1890.]] proučavao je oko u [[Beč\|Beču]], a [[1891.]] preselio se u [[London]] gdje je imao praksu kao [[Oftamologija\|okulist]]. To mu je dalo više vremena za pisanje, a u studenom [[1891.]] pisao je majci: ''"Mislim kako bi bilo dobro ubiti [[Sherlock Holmes\|Holmesa]]... i završiti s njim zauvijek. Odvlači mi misli od važnijih stvari."'' To je i napravio u prosincu [[1893.]] u djelu ''The Final Problem'' opisavši borbu Holmesa s najvećim neprijateljem profesorom Moriartyjem u kojoj su obojica poginuli u padu s vodopada. Nakon javnog odaziva oživio ga je u djelu ''The Adventure Of The Empty House'' s objašnjenjem da je samo Moriarty preminuo, a [[Sherlock Holmes\|Holmes]] je inscenirao svoju smrt kako bi se obračunao sa svojim drugim neprijeteljima. Sherlock Holmes se pojavio u još 56 kratkih priča i u četiri Doyleova romana te u romanima drugih autora.		Godine [[1890.]] proučavao je oko u [[Beč\|Beču]], a [[1891.]] preselio se u [[London]] gdje je imao praksu kao [[Oftamologija\|okulist]]. To mu je dalo više vremena za pisanje, a u studenom [[1891.]] pisao je majci: ''"Mislim kako bi bilo dobro ubiti [[Sherlock Holmes\|Holmesa]]... i završiti s njim zauvijek. Odvlači mi misli od važnijih stvari."'' To je i napravio u prosincu [[1893.]] u djelu ''The Final Problem'' opisavši borbu Holmesa s najvećim neprijateljem profesorom Moriartyjem u kojoj su obojica poginuli u padu s vodopada. Nakon javnog odaziva oživio ga je u djelu ''The Adventure Of The Empty House'' s objašnjenjem da je samo Moriarty preminuo, a [[Sherlock Holmes\|Holmes]] je inscenirao svoju smrt kako bi se obračunao sa svojim drugim neprijeteljima. Sherlock Holmes se pojavio u još 56 kratkih priča i u četiri Doyleova romana te u romanima drugih autora.

	Nakon [[Burski rat\|Burskog rata]] u [[Južnoafrička Republika\|Južnoafričkoj Republici]] i međunarodnih optužbi protiv [[Velika Britanija\|Velike Britanije]] zbog počinjenih okrutnosti, Doyle je napiso [[pamflet]] ''The War In South Africa'', preveden na mnoge svjetske jezike, u kojem je opravdavao ponašanje [[Velika Britanija\|Britanaca]] u ratu. Doyle je vjerovao da mu je baš taj pamflet donio titulu '''Sir''' i mjesto zamjenika predstavnika krune u [[Surrey]]ju [[1902.]] Napisao je i dužu knjigu ''The Great Boer War'' [[1900.]] Početkom 20. stoljeća kandidirao se za Parlament kao liberal u [[Edinburgh\|Edinburghu]] i u Border Burghu, ali nije uspio pobijediti. No bio je jedan od prvih počasnih članova Britanskog skijaškog kluba.		Nakon [[Burski rat\|Burskog rata]] u [[Južnoafrička Republika\|Južnoafričkoj Republici]] i međunarodnih optužbi protiv [[Velika Britanija\|Velike Britanije]] zbog počinjenih okrutnosti, Doyle je napiso [[pamflet]] ''The War In South Africa'', preveden na mnoge svjetske jezike, u kojem je opravdavao ponašanje [[Velika Britanija\|Britanaca]] u ratu. Doyle je vjerovao da mu je baš taj pamflet donio titulu '''Sir''' i mjesto zamjenika predstavnika krune u [[Surrey]]ju [[medicina u 1902.]] Napisao je i dužu knjigu ''The Great Boer War'' [[medicina u 1900.]] Početkom 20. stoljeća kandidirao se za Parlament kao liberal u [[Edinburgh\|Edinburghu]] i u Border Burghu, ali nije uspio pobijediti. No bio je jedan od prvih počasnih članova Britanskog skijaškog kluba.

	[[Datoteka:Conandoylestatue.jpg\|mini\|Kip Arthura Conana Doylea u [[Crowborough\|Crowboroughu]]]]		[[Datoteka:Conandoylestatue.jpg\|mini\|Kip Arthura Conana Doylea u [[Crowborough\|Crowboroughu]]]]

	Doyle je bio uključen i u kampanju za reforme afričke [[Demokratska Republika Kongo\|Slobodne Države Kongo]] zajedno s novinarom Edmundom Dene Morelom i diplomatom Rogerom Casementom. Napisao je ''The Crime Of The Congo'' [[1909.]], dugi pamflet koji opisuje zločine u Kongu. Morel i Casment dali su mu inspiraciju za likove djela [[Izgubljeni svijet]] (''The Lost World'') iz [[1912.]] Rastao se od obojice početkom [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] jer je Morel bio vođa [[mirotvorstvo\|pacifista]], a Casment je izdao [[Velika Britanija\|Britaniju]] radi [[Irska\|Irskog]] podrijetla.		Doyle je bio uključen i u kampanju za reforme afričke [[Demokratska Republika Kongo\|Slobodne Države Kongo]] zajedno s novinarom Edmundom Dene Morelom i diplomatom Rogerom Casementom. Napisao je ''The Crime Of The Congo'' [[medicina u 1909.]], dugi pamflet koji opisuje zločine u Kongu. Morel i Casment dali su mu inspiraciju za likove djela [[Izgubljeni svijet]] (''The Lost World'') iz [[medicina u 1912.]] Rastao se od obojice početkom [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] jer je Morel bio vođa [[mirotvorstvo\|pacifista]], a Casment je izdao [[Velika Britanija\|Britaniju]] radi [[Irska\|Irskog]] podrijetla.

	U kasnim godinama, Doyle se vezao za [[spiritualizam]] i napisao je roman s likom [[Profesor Challenger\|Profesora Challengera]] pod imenom ''The Land Of Mist''. Jedna je od njegovih čudnijih knjiga ''The Coming Of the Fairies'' iz [[1921.]] jer je bio uvjeren u istinitost fotografija vila iz Cottingleya koja su bile glavna inspiracija za djelo u kojem su se mogle pročitati teorije o vilama i duhovima. Nakon ovog djela njegova zbirka kraćih priča ''The Adventures Of Sherlock Holmes'' zabranjena je u [[Sovjetski Savez\|SSSR-u]] [[1929.]] za vrijeme okultizma, no ta je zabrana kasnije ukinuta.		U kasnim godinama, Doyle se vezao za [[spiritualizam]] i napisao je roman s likom [[Profesor Challenger\|Profesora Challengera]] pod imenom ''The Land Of Mist''. Jedna je od njegovih čudnijih knjiga ''The Coming Of the Fairies'' iz [[medicina u 1921.]] jer je bio uvjeren u istinitost fotografija vila iz Cottingleya koja su bile glavna inspiracija za djelo u kojem su se mogle pročitati teorije o vilama i duhovima. Nakon ovog djela njegova zbirka kraćih priča ''The Adventures Of Sherlock Holmes'' zabranjena je u [[Sovjetski Savez\|SSSR-u]] [[medicina u 1929.]] za vrijeme okultizma, no ta je zabrana kasnije ukinuta.

	Doyle je jedno vrijeme bio prijatelj [[Harry Houdini\|Harryja Houdinija]], velikim protivnikom spiritualističkog pokreta. Iako je Houdini smatrao spiritualističke proroke varalicama (pokušavajući ih otkriti), Doyle je mislio da i Houdini ima natprirodne moći, a to je pokazao u djelu ''The Edge Of The Unknown''. Houdini nije uspio uvjeriti Doylea da su to samo čarobni trikovi, što je dovelo do prekida prijateljstva.		Doyle je jedno vrijeme bio prijatelj [[Harry Houdini\|Harryja Houdinija]], velikim protivnikom spiritualističkog pokreta. Iako je Houdini smatrao spiritualističke proroke varalicama (pokušavajući ih otkriti), Doyle je mislio da i Houdini ima natprirodne moći, a to je pokazao u djelu ''The Edge Of The Unknown''. Houdini nije uspio uvjeriti Doylea da su to samo čarobni trikovi, što je dovelo do prekida prijateljstva.
Redak 58:		Redak 58:
	* [[Pustolovine Sherlocka Holmesa]] (''The Adventures of Sherlock Holmes'' - [[1892.]])		* [[Pustolovine Sherlocka Holmesa]] (''The Adventures of Sherlock Holmes'' - [[1892.]])
	* [[Žuto lice]] (''The Memoirs of Sherlock Holmes'' - [[1894.]])		* [[Žuto lice]] (''The Memoirs of Sherlock Holmes'' - [[1894.]])
	* [[Baskervillski pas]] (''The Hound of the Baskervilles'' - [[1902.]])		* [[Baskervillski pas]] (''The Hound of the Baskervilles'' - [[medicina u 1902.]])
	* [[Nenastanjena kuća]] (''Povratak Sherlocka Holmesa'' - [[1904.]])		* [[Nenastanjena kuća]] (''Povratak Sherlocka Holmesa'' - [[medicina u 1904.]])
	* [[Dolina straha]] (''The Valley of Fear'' - [[1914.]])		* [[Dolina straha]] (''The Valley of Fear'' - [[medicina u 1914.]])
	* [[Posljednja zagonetka]] (''His Last Bow'' - [[1917.]])		* [[Posljednja zagonetka]] (''His Last Bow'' - [[medicina u 1917.]])
	* [[Lavlja griva]] (''The Case Book of Sherlock Holmes'' - [[1927.]])		* [[Lavlja griva]] (''The Case Book of Sherlock Holmes'' - [[medicina u 1927.]])

	<small>Hrvatski nazivi pojedinih zbirki priča nisu prijevodi imena izvornika, nego nose ime neke priče iz zbirke</small>		<small>Hrvatski nazivi pojedinih zbirki priča nisu prijevodi imena izvornika, nego nose ime neke priče iz zbirke</small>