WikiSysop: bnz

2022-05-07T19:57:27Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 19:57
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Arthur Ashkin'''-->~~{{Infookvir znanstvenik		{{Infookvir znanstvenik
	\| ime = Arthur Ashkin		\| ime = Arthur Ashkin
	\| slika = Arthur Ashkin EM1B5678 (44417135450).jpg		\| slika = Arthur Ashkin EM1B5678 (44417135450).jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-09T13:48:03Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir znanstvenik
| ime = Arthur Ashkin
| slika = Arthur Ashkin EM1B5678 (44417135450).jpg
| slika_širina =
| naslov =
| datum_rođenja = [[2. rujna]] [[1922.]]
| mjesto_rođenja = [[Brooklyn, New York]], [[SAD]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost = [[Amerikanci|Amerikanac]]
| etnicitet =
| polje = Fizika
| radna_institucija = [[Bell Labs|Bellovi laboratoriji u Murray Hillu]] <br> ''Lucent Technologies, Inc.'' (tvrtka)
| alma_mater = Sveučilište Columbia u [[New York]]u <br> Sveučilište Cornell u [[Ithaca, New York|Ithaci]]
| doktorski_mentor =
| poznat_po = [[Optička pinceta]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (2018.)
| fusnote =
}}

'''Arthur Ashkin''' ([[Brooklyn, New York]], 2. rujna 1922.), američki [[fizičar]]. [[Diploma|Diplomirao]] (1947.) na Sveučilištu Columbia u [[New York]]u, [[doktor]]irao (1952.) na Sveučilištu Cornell u [[Ithaca, New York|Ithaci]]. Radio je u [[Bell Labs|Bellovim laboratorijima u Murray Hillu]] (od 1952. do 1992.). Od 1961. bavio se [[nelinearna fizika|nelinearnom optikom]], [[laser]]ima, [[svjetlovod]]ima, [[Piezoelektrični efekt|piezoelektričnim]] [[kristal]]ima i drugim. [[Pokus]]ima (od 1970.) s pomoću laserskih zraka pokušavao je hvatati i premještati prozirne kuglice promjera od 0,59 do 2,68 [[metar|μm]]. Otkrio je da kuglice raspršene u [[voda|vodi]] bivaju privučene u lasersku zraku razmještene uzduž nje. [[Optička pinceta|Optičku pincetu]], [[uređaj]] koji je s pomoću [[fokus]]iranoga laserskog snopa mogao uhvatiti i premjestiti kuglicu, izumio je 1986. Koristio ju je za proučavanje [[virus]]a i [[bakterija]]. Stvorio je temelje na kojima je [[Steven Chu|S. Chu]] izgradio [[atomska stupica|atomsku stupicu]]. Član je [[Nacionalna akademija znanosti|Nacionalne akademije znanosti SAD-a]] (od 1996.). Za razvoj optičke pincete i njezinu primjenu na [[biologija|biološke]] sustave dobio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] (2018.). Iste su godine nagrađeni i [[Gérard Mourou|G. Mourou]] i [[Donna Strickland|D. Strickland]]. <ref> '''Ashkin, Arthur''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=70605] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 7.5.2020. </ref>

== Optička pinceta ==
{{Glavni|Optička pinceta}}
[[datoteka:Glass nanoparticle suspended in an optical cavity.png|mini|lijevo|250px|[[Staklo|Staklene]] nanočestice zarobljene u optičkoj pinceti.]]
'''Optička pinceta''' je [[znanost|znanstveni]] [[instrument]] koji se koristi vrlo uskim [[laser]]skim snopom kako bi njime djelovao na mikroskopske čestice privlačnom ili odbojnom [[sila|silom]] od najčešće nekoliko piko[[njutn]]a. Može pokrenuti i zarobiti [[čestica|čestice]] promjera od pet nanometara do nekoliko mikrometara i držati ih nepomične u prostoru. Osnovni dijelovi optičke pincete su laser, dvije [[Optička leća|optičke leće]] i [[detektor]] ([[fotodioda]]). Laser je izvor [[svjetlost]]i a promatrani uzorak nalazi se na putu laserske svjetlosti, između dviju leća. Prva leća [[fokus]]ira paralelan snop laserske svjetlosti tako da mu je [[žarište]] u uzorku, a nakon prolaska svjetlosti kroz uzorak druga leća hvata raspršenu svjetlost i stvara paralelan snop. Čestica se zarobljava u središtu laserskoga snopa neposredno ispred žarišta. S pomoću detektora bilježi se [[Interferencija valova|interferencija]] laserske svjetlosti koja je prošla kroz uzorak bez [[Raspršenje svjetlosti|raspršenja]] i svjetlosti koja se raspršila, što omogućuje određivanje položaja čestice s točnošću od jednoga nanometra.

Optička pinceta se uspješno primjenjuje na primjer za hvatanje i pomicanje pojedinih [[molekula]] [[DNK]], za istraživanje [[Koloidni sustav|koloidnih sustava]], molekula koje služe za prijenos tvari u [[stanica|stanici]], za hvatanje pojedinih [[virus]]a ili [[bakterija]]. Prvi se njome koristio A. Ashkin 1986., za što je 2018. dobio Nobelovu nagradu za fiziku. <ref> '''optička pinceta''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=70606] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 7.5.2020. </ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Ashkin, Arthur}}
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

Arthur Ashkin - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica