WikiSysop: bnz

2022-05-07T19:07:31Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 19:07
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Art déco'''-->~~{{Vslika		{{Vslika
	\| ime = art déco		\| ime = art déco
	\| izvorno_ime =		\| izvorno_ime =

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T03:23:16Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 03:23
Redak 6:		Redak 6:
	\| opis_slike = [[Plakat]] za [[Svjetska izložba\|Svjetsku izložbu]], [[Chicago]] [[1933.]]		\| opis_slike = [[Plakat]] za [[Svjetska izložba\|Svjetsku izložbu]], [[Chicago]] [[1933.]]
	}}		}}
	'''Art déco''' (skraćeno od [[francuski\|franc.]] ''art décoratif'': „ukrasna umjetnost”) je naziv za pokret u [[primijenjene umjetnosti\|primijenjenoj umjetnosti]] i [[Arhitektura\|arhitekturi]] koji je nastao nakon međunarodne izložbe dekorativnih umjetnosti (''Exposition Internationale des Arts et Décoratifs Industriels Modernes'') u [[Pariz]]u [[1925.]] god. Kao pojava unutar [[moda\|mode]], pa i [[moderna umjetnost\|moderne umjetnosti]] djeluje [[1930-ih]] u [[Francuska\|Francuskoj]], često i tijekom 1940-ih kada je postao sveprisutan u [[SAD\|Sjedinjenim Američkim Državma]]<ref name=brit>{{~~cite web~~		'''Art déco''' (skraćeno od [[francuski\|franc.]] ''art décoratif'': „ukrasna umjetnost”) je naziv za pokret u [[primijenjene umjetnosti\|primijenjenoj umjetnosti]] i [[Arhitektura\|arhitekturi]] koji je nastao nakon međunarodne izložbe dekorativnih umjetnosti (''Exposition Internationale des Arts et Décoratifs Industriels Modernes'') u [[Pariz]]u [[1925.]] god. Kao pojava unutar [[moda\|mode]], pa i [[moderna umjetnost\|moderne umjetnosti]] djeluje [[1930-ih]] u [[Francuska\|Francuskoj]], često i tijekom 1940-ih kada je postao sveprisutan u [[SAD\|Sjedinjenim Američkim Državma]]<ref name=brit>{{Citiranje weba
	\| url =http://www.britannica.com/art/Art-Deco		\| url =http://www.britannica.com/art/Art-Deco
	\| title =''Art Deco''		\| title =''Art Deco''
Redak 52:		Redak 52:
	Kako je art déco bio logičan nastavak [[secesija\|bečke secesije]], stvaranje dekorativnih umjetnosti u ozračju art décoa u Hrvatskoj je 1920-ih prisutno gotovo na svim područjima oblikovanja ([[keramika]], [[plakat]]i, sitna plastika, [[scenografija]] itd.), a često je oblikuju znani umjetnici ([[Tomislav Krizman]], [[Ljubo Babić]], [[Radovan Tommaseo]], [[Branko Kocmut]]).		Kako je art déco bio logičan nastavak [[secesija\|bečke secesije]], stvaranje dekorativnih umjetnosti u ozračju art décoa u Hrvatskoj je 1920-ih prisutno gotovo na svim područjima oblikovanja ([[keramika]], [[plakat]]i, sitna plastika, [[scenografija]] itd.), a često je oblikuju znani umjetnici ([[Tomislav Krizman]], [[Ljubo Babić]], [[Radovan Tommaseo]], [[Branko Kocmut]]).

	U arhitekturi je art déco prepoznatljiv kao usputna, ali vrlo uočljiva pojava na više javnih objekata, kao što su [[Hotel Esplanade]] u [[Zagreb]]u iz [[1925.]]<ref name=espa>{{~~cite web~~		U arhitekturi je art déco prepoznatljiv kao usputna, ali vrlo uočljiva pojava na više javnih objekata, kao što su [[Hotel Esplanade]] u [[Zagreb]]u iz [[1925.]]<ref name=espa>{{Citiranje weba
	\| url =http://www.esplanade.hr/		\| url =http://www.esplanade.hr/
	\| title =''Welcome''		\| title =''Welcome''

WikiSysop: no summary specified

2021-11-01T13:16:45Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 1. studeni 2021. u 13:16
Redak 64:		Redak 64:

	== Izvori ==		== Izvori ==
	~~{{commonscat\|Art Deco}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-27T12:11:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Vslika
| ime = art déco
| izvorno_ime =
| slika_panorama = Chicago_world%27s_fair,_a_century_of_progress,_expo_poster,_1933,_2.jpg
| veličina_slike =200px
| opis_slike = [[Plakat]] za [[Svjetska izložba|Svjetsku izložbu]], [[Chicago]] [[1933.]]
}}
'''Art déco''' (skraćeno od [[francuski|franc.]] ''art décoratif'': „ukrasna umjetnost”) je naziv za pokret u [[primijenjene umjetnosti|primijenjenoj umjetnosti]] i [[Arhitektura|arhitekturi]] koji je nastao nakon međunarodne izložbe dekorativnih umjetnosti (''Exposition Internationale des Arts et Décoratifs Industriels Modernes'') u [[Pariz]]u [[1925.]] god. Kao pojava unutar [[moda|mode]], pa i [[moderna umjetnost|moderne umjetnosti]] djeluje [[1930-ih]] u [[Francuska|Francuskoj]], često i tijekom 1940-ih kada je postao sveprisutan u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državma]]<ref name=brit>{{cite web
| url =http://www.britannica.com/art/Art-Deco
| title =''Art Deco''
| accessdate = 23. srpnja 2017.
| language=engleski
| publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref>, gdje se posebno ističe u arhitekturi. U [[Engleska|Engleskoj]] ono započinje tek 1940-ih, a i [[Japan]] svoje izvozne proizvode izrađuje u maniri art décoa<ref name=HELZMK/>, dok se u Kini javlja njegova mješavina s [[moderna arhitektura|modernim stilom]] ranog 20. stoljeća u tzv. stilu ''Amoy Deco'' (gradovi [[Šangaj]] i [[Kulangsu]]<ref>http://whc.unesco.org/en/news/1688 Sites in Cambodia, China and India added to UNESCO’s World Heritage List], UNESCO, 8. srpnja 2017. {{eng oznaka}} Preuzeto 23. srpnja 2017.</ref>).

[[Datoteka:Chrysler_Building_1_(4684845155).jpg|thumb|right|[[Chrysler Building]], [[New York]] (1930.)]]
== Povijest i odlike ==

Odlike art décoa su bile gotovo identične [[art nouveau]] i ''Wiener Werkstätte'', a prisutan je u svim područjima umjetničkoga oblikovanja života, pa i u graditeljstvu, te se očituje i kao kulturološka pojava. Odlikuje se jednostavnim čistim formama s pročišćenim klasicizmom i bogato [[dekoracija|dekoriranim]] [[geometrija|geometrijskim]] ili stiliziranim figuralnim likovima. Posebna pozornost pridaje se unutarnjem uređenju prostora, [[plakat]]ima, opremi knjiga, a [[slikarstvo]] (najpoznatiji primjer bila je [[poljska]] slikarica [[Tamara de Lempicka]], čija su djela bila neki blagi derivat [[kubizam|kubizma]]) i [[kiparstvo]], osobito sitna plastika, poprimaju često ukrasnu (dekorativnu) funkciju, pri čemu se upotrebljavaju neobični i skupi materijali<ref name=HELZMK>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4034 art déco], Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 23. srpnja 2017.</ref> odavajući dojam [[luksuz]]a i [[bogatstvo|bogatstva]] ([[žad]], [[srebro]], [[slonovača]], [[opsidijan]], [[krom]], [[kristal]])<ref name=brit/>.
[[Datoteka:SS_Normandie_(ship,_1935)_interior.jpg|mini|lijevo|Velika blagavaonica broda ''[[Normandie]]'' (1935.), reljefi Raymonda Delamarrea]]
Art déco je bio zanešen modernim [[industrija|industrijskim]] [[stroj]]evima, [[automobil]]ima i brzinom, pa su njegovi umjetnici preferirali relativno jednostavne ravne forme, [[simetrija|simetriju]] i ponavljanje uzoraka. Formalno, na art déco su utjecali [[art nouveau]], [[Bauhaus]], [[kubizam]], pa čak i [[ruski balet]]. Karakteristični motivi art décoa bile su vrlo konvencionalno prikazani ženski aktovi, [[životinje]], [[lišće]], sunčeve zrake i sl.<ref name=brit/>
Većina priznatih autora art décoa kreirali su pojedinačne predmete, ili su ih umnažali u vrlo malim i strogo ograničenim količinama.

Najpoznatiji autori u [[francuska|Francuskoj]] su bili [[dizajn]]eri [[namještaj]]a [[Émile-Jacques Ruhlmann|Jacques Ruhlmann]] i [[Maurice Dufrène]], zlatari Raymond Templier i [[Jean Puiforcat]], dizajner nakita i [[staklo|stakla]] [[René Lalique]], te modni dizajneri Erte i Paul Poiret<ref name=brit/>. U [[Švedska|Švedskoj]] je bila ''[[en vouge]]'' dizajnerica nakita Wiwen Nilsson.

U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britaniji]] su slavu stekli zlatar Henry George Murphy i [[Amerikanci|američki]] grafičar Edward McKnight Kauffer, dok su u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] djelovali [[finci|finski]] [[arhitekt]] [[Eliel Saarinen]] i dizajner Donald Deskey, koji je dao veliki doprinos uređenju [[New York|njujorškog]] [[Rockefeller Center|Rockefeller Centra]], osobito njegova interijera, dok se gradio između [[1929.]] – [[1940.]]<ref name=brit/>

Dva [[New York|njujorška]] [[neboder]]a su klasični primjeri tog pravca, to su [[Chrysler Building]] Williama Van Alena i [[Empire State Building]], djelo tvrtke Shreve, Lamb & Harmon.<ref name=brit/> Tijekom 1930-ih art déco seli na jug u [[Miami]] na [[Florida|Floridi]] koji se upravo tad pretvara u ladanjski grad. Tamo je većina [[hotel]]a na South Beachu podignuta u tom stilu, pa ga i zovu „povijesni distrikt Art Deco”<ref name=brit/>.

Za [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] art déco je u većini zemalja izašao iz mode, ali se krajem [[1960-ih]] pojavila nostalgija za njegovim ostvarenjima, koja tinja do danas, pa se neki autori primijenjene umjetnosti, mode i nakita inspiriraju formama tog stila.

<gallery mode="packed-hover" heights="130">
File:1924WOlympicPoster.jpg|[[Plakat]] za [[I. Zimske olimpijske igre - Chamonix 1924.]]
File:Aerial_view_of_the_Statue_of_Christ_the_Redeemer.jpg|[[Kip Krista Iskupitelja]], Rio de Janeiro, 1926.-'30.
File:上海外滩万国建筑群楼8.jpg|Hotel Fairmont Peace, Šangaj (1929.)
File:Guardian Building Detroit Interior Clock.jpg|Unutarnji sat u zgradi Guardian, Detroit (1929.)
Slika:Elevator_doors_of_Chrysler_Building_(1927-30).jpg|Vrata dizala u Chryslerovoj zgradi, William Van Alen (1927.–'30)
File:Eastern Columbia Building-6.jpg|Predvorje zgrade Eastern Columbia, Los Angeles (1930.)
Slika:Philips_930.jpg|[[Philips]] [[radio]] (1931.)
Slika:Lobby,_(former)_Daily_Express_Building_by_Ronald_Atkinson.jpg|Reljef predvorja Daily Express, London (1932.)
File:Diet_of_Japan_Kokkai_2009.jpg|Zgrada ministarstva prehrane, [[Tokio]] (1936.)
File:Chaillot, Paris, France - panoramio (30).jpg|Palais de Chaillot, Pariz (1937.)
File:Asmara,_cinema_impero,_07.JPG|Cinema Impero, Asmera, Eritreja (1937.)
File:Delano South Beach.jpg|Hotel Delano, Miami (1947.)
Slika:Vertical_panorama_of_the_Mayakovskaya_Metro_Station.jpg|Majakovska postaja moskovskog metroa (1936.)
File:Rockefeller_Center_MAM.JPG|Paul Manship, Prometej, Rockefeller Center, New York (1937.)
Slika:%22La_Maison_Leleu%22_au_Mus%C3%A9e_des_Ann%C3%A9es_30_(Boulogne-Billancourt)_(2132078468).jpg|Namještaj i tepih kasnog art decoa, Jules Leleu (1930-ih)
</gallery>

== Art déco u Hrvatskoj ==
[[Datoteka:Regent_super_foto_2.jpg|left|thumb|[[Hotel Esplanade]] u [[Zagreb]]u iz [[1925.]]]]
[[Datoteka:Hotel_Dubrovnik_Zagreb_2009.jpg|thumb|right|[[Hotel Dubrovnik]], Zagreb ([[1929.]])]]
Kako je art déco bio logičan nastavak [[secesija|bečke secesije]], stvaranje dekorativnih umjetnosti u ozračju art décoa u Hrvatskoj je 1920-ih prisutno gotovo na svim područjima oblikovanja ([[keramika]], [[plakat]]i, sitna plastika, [[scenografija]] itd.), a često je oblikuju znani umjetnici ([[Tomislav Krizman]], [[Ljubo Babić]], [[Radovan Tommaseo]], [[Branko Kocmut]]).

U arhitekturi je art déco prepoznatljiv kao usputna, ali vrlo uočljiva pojava na više javnih objekata, kao što su [[Hotel Esplanade]] u [[Zagreb]]u iz [[1925.]]<ref name=espa>{{cite web
| url =http://www.esplanade.hr/
| title =''Welcome''
| accessdate = 24. 10. 2015
| language=engleski
| publisher=Hotel Esplanade}}</ref> i Hotel Milinov (današnji [[Hotel Dubrovnik]]) iz [[1929.]], oba djela arhitekta Dionisa Sunka. U tom stilu uređeno je i [[pročelje]] robne kuće [[NAMA|Kastner i Öhler (NAMA)]] [[1928.]], arhitekta [[Alfred Keller|Alfreda Kellera]].

== Poveznice ==
* [[Art nouveau]]
* [[Bečka secesija]]

== Izvori ==
{{commonscat|Art Deco}}
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.jutarnji.hr/domidizajn/eksterijeri/pogledajte-najljepse-art-d%C3%A9co-zgrade-na-svijetu/4693133/ Pogledajte najljepše art déco zgrade na svijetu], Jutarnji list 15. rujna 2016., Pristupljeno 23. srpnja 2017.
* [http://www.kupaonice.com/jednostavna-elegancija-art-deco.html Jednostavna elegancija: Art Deco] na kupaonice.com, Pristupljeno 24. srpnja 2017.

{{Zapadnaumjetnost}}

[[Kategorija:Umjetnički pravci]]
[[Kategorija:Arhitektura po razdobljima]]
[[Kategorija: Secesija]]

Art déco - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica