Arsenal (Venecija) - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T04:56:07Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 04:56
Redak 48:		Redak 48:
	{{izvori}}		{{izvori}}
	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{Commons\|Arsenale (Venice)}}~~
	*[http://www.dse.unive.it/storia/Arsenale.htm L’Arsenale di Venezia] {{tal oznaka}}		*[http://www.dse.unive.it/storia/Arsenale.htm L’Arsenale di Venezia] {{tal oznaka}}
	*[http://arsenale.comune.venezia.it Arsenale di Venezia - Urban Center Virtuale] (Official webpage of the Municipality of Venice)		*[http://arsenale.comune.venezia.it Arsenale di Venezia - Urban Center Virtuale] (Official webpage of the Municipality of Venice)

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{it icon}}' u '{{tal oznaka}}'

2025-05-30T23:00:09Z

Zamjena teksta - '{{it icon}}' u '{{tal oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 30. svibanj 2025. u 23:00
Redak 49:		Redak 49:
	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	{{Commons\|Arsenale (Venice)}}		{{Commons\|Arsenale (Venice)}}
	*[http://www.dse.unive.it/storia/Arsenale.htm L’Arsenale di Venezia] {{~~it icon~~}}		*[http://www.dse.unive.it/storia/Arsenale.htm L’Arsenale di Venezia] {{tal oznaka}}
	*[http://arsenale.comune.venezia.it Arsenale di Venezia - Urban Center Virtuale] (Official webpage of the Municipality of Venice)		*[http://arsenale.comune.venezia.it Arsenale di Venezia - Urban Center Virtuale] (Official webpage of the Municipality of Venice)
	{{Coord\|45\|26\|07\|N\|12\|21\|11\|E\|region:IT-34_type:landmark\|display=title}}		{{Coord\|45\|26\|07\|N\|12\|21\|11\|E\|region:IT-34_type:landmark\|display=title}}

	[[Kategorija:Venecija]]		[[Kategorija:Venecija]]

WikiSysop: bnz

2022-05-07T17:06:44Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 17:06
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Arsenal (Venecija)'''-->~~[[datoteka:Campo de l'Arsenal.jpg\|thumb\|right\|300px\|Cestovni ulaz u venecijanski Arsenal - ''Porta Magna'']]		[[datoteka:Campo de l'Arsenal.jpg\|thumb\|right\|300px\|Cestovni ulaz u venecijanski Arsenal - ''Porta Magna'']]
	'''Venecijanski Arsenal''' ([[Talijanski jezik\|talijanski]]: ''Arsenale di Venezia'') bio je kompleks državnih [[brodogradilište\|brodogradilišta]], oružarnica i skladišta u [[Venecija\|Veneciji]] u [[Sjeverna Italija\|Sjevernoj Italiji]]. Arsenal je bio temelj na kojem je počivala pomorska snaga [[Mletačka republika\|Mletačke Republike]]. On je također bio prvi proizvodni pogon za masovnu proizvodnju, u kojem su upotrebljavljani standardizirani i zamjenjivi dijelovi.		'''Venecijanski Arsenal''' ([[Talijanski jezik\|talijanski]]: ''Arsenale di Venezia'') bio je kompleks državnih [[brodogradilište\|brodogradilišta]], oružarnica i skladišta u [[Venecija\|Veneciji]] u [[Sjeverna Italija\|Sjevernoj Italiji]]. Arsenal je bio temelj na kojem je počivala pomorska snaga [[Mletačka republika\|Mletačke Republike]]. On je također bio prvi proizvodni pogon za masovnu proizvodnju, u kojem su upotrebljavljani standardizirani i zamjenjivi dijelovi.
	==Letimični opis==		==Letimični opis==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-16T05:30:43Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 05:30
Redak 2:		Redak 2:
	'''Venecijanski Arsenal''' ([[Talijanski jezik\|talijanski]]: ''Arsenale di Venezia'') bio je kompleks državnih [[brodogradilište\|brodogradilišta]], oružarnica i skladišta u [[Venecija\|Veneciji]] u [[Sjeverna Italija\|Sjevernoj Italiji]]. Arsenal je bio temelj na kojem je počivala pomorska snaga [[Mletačka republika\|Mletačke Republike]]. On je također bio prvi proizvodni pogon za masovnu proizvodnju, u kojem su upotrebljavljani standardizirani i zamjenjivi dijelovi.		'''Venecijanski Arsenal''' ([[Talijanski jezik\|talijanski]]: ''Arsenale di Venezia'') bio je kompleks državnih [[brodogradilište\|brodogradilišta]], oružarnica i skladišta u [[Venecija\|Veneciji]] u [[Sjeverna Italija\|Sjevernoj Italiji]]. Arsenal je bio temelj na kojem je počivala pomorska snaga [[Mletačka republika\|Mletačke Republike]]. On je također bio prvi proizvodni pogon za masovnu proizvodnju, u kojem su upotrebljavljani standardizirani i zamjenjivi dijelovi.
	==Letimični opis==		==Letimični opis==
	Izgradnja Arsenala započela je [[1104.]], za vrijeme [[Mletačka republika\|Mletačke republike]] <ref name=evaluation/><ref>Norris, R.M. "[http://etd.ohiolink.edu/send-pdf.cgi/Norris%20Rebecca%20M.pdf?kent1185214455 Carpaccio's ''Hunting on the lagoon'' and ''two Venetian ladies'': A vignette of fifteenth-century Venetian life] ''College of Fine and Professional Arts of Kent State University Master of Arts Thesis.'' August 2007. (pristupljeno 11. aprila 2011).</ref> Arsenal je bio najveći industrijski pogon Europe prije [[Industrijska revolucija\|Industrijske revolucije]],<ref>Tassava, C.J. "[http://katie.at.northwestern.edu/etd/tassava/tassava.pdf Launching a Thousand Ships: Entrepreneurs, War Workers, and the State in American Shipbuilding, 1940-1945] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20030608233333/http://katie.at.northwestern.edu/etd/tassava/tassava.pdf \|date=8. lipnja 2003. }}." ''Northwestern University Ph.D. Thesis.'' June 2003. (pristupljeno 11. aprila 2011.)</ref> koji se prostirao na površini od 45 [[hektar]]a (oko 15 % teritorije Venecije).<ref name=evaluation>Giove, S., Rosato, P. & Breil, M. "[http://ageconsearch.umn.edu/bitstream/46625/2/91-08.pdf A multicriteria approach for the evaluation of the sustainability of re-use of historic buildings in Venice]." ''Sustainability indicators and environmental valuation paper - Fondazione Eni Enrico Mattei.'' October 2008. (pristupljeno 11. aprila 2011)</ref> okružen zidinama dugim 3,2 km, koje su štitile Arsenal od neželjenih pogleda i osiguran stalnom stražom.<ref name=labourers>{{~~cite book~~ \|title=Shipbuilders of the Venetian Arsenal: Workers and Workplace in the Pre-Industrial City \|last=Davis \|first=R.C. \|year=2007 \|publisher=The Johns Hopkins University Press \|location=Baltimore, MD \|isbn=0801886252 \|pages=201, back cover \|url=http://books.google.com/books?id=qRKfhXMMms8C&pg=PT209&lpg=PT209&dq=venetian+arsenal+laborers&source=bl&ots=dkfdxC3AtU&sig=qYlNkW1PmkXFHyFUdXWF87NSudY&hl=en&ei=eQFkS-35I5Ls7APDx90X&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=5&ved=0CBgQ6AEwBA#v=onepage&q=thousand&f=false \|accessdate=30. siječnja 2010.}}</ref>		Izgradnja Arsenala započela je [[1104.]], za vrijeme [[Mletačka republika\|Mletačke republike]] <ref name=evaluation/><ref>Norris, R.M. "[http://etd.ohiolink.edu/send-pdf.cgi/Norris%20Rebecca%20M.pdf?kent1185214455 Carpaccio's ''Hunting on the lagoon'' and ''two Venetian ladies'': A vignette of fifteenth-century Venetian life] ''College of Fine and Professional Arts of Kent State University Master of Arts Thesis.'' August 2007. (pristupljeno 11. aprila 2011).</ref> Arsenal je bio najveći industrijski pogon Europe prije [[Industrijska revolucija\|Industrijske revolucije]],<ref>Tassava, C.J. "[http://katie.at.northwestern.edu/etd/tassava/tassava.pdf Launching a Thousand Ships: Entrepreneurs, War Workers, and the State in American Shipbuilding, 1940-1945] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20030608233333/http://katie.at.northwestern.edu/etd/tassava/tassava.pdf \|date=8. lipnja 2003. }}." ''Northwestern University Ph.D. Thesis.'' June 2003. (pristupljeno 11. aprila 2011.)</ref> koji se prostirao na površini od 45 [[hektar]]a (oko 15 % teritorije Venecije).<ref name=evaluation>Giove, S., Rosato, P. & Breil, M. "[http://ageconsearch.umn.edu/bitstream/46625/2/91-08.pdf A multicriteria approach for the evaluation of the sustainability of re-use of historic buildings in Venice]." ''Sustainability indicators and environmental valuation paper - Fondazione Eni Enrico Mattei.'' October 2008. (pristupljeno 11. aprila 2011)</ref> okružen zidinama dugim 3,2 km, koje su štitile Arsenal od neželjenih pogleda i osiguran stalnom stražom.<ref name=labourers>{{Citiranje knjige \|title=Shipbuilders of the Venetian Arsenal: Workers and Workplace in the Pre-Industrial City \|last=Davis \|first=R.C. \|year=2007 \|publisher=The Johns Hopkins University Press \|location=Baltimore, MD \|isbn=0801886252 \|pages=201, back cover \|url=http://books.google.com/books?id=qRKfhXMMms8C&pg=PT209&lpg=PT209&dq=venetian+arsenal+laborers&source=bl&ots=dkfdxC3AtU&sig=qYlNkW1PmkXFHyFUdXWF87NSudY&hl=en&ei=eQFkS-35I5Ls7APDx90X&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=5&ved=0CBgQ6AEwBA#v=onepage&q=thousand&f=false \|accessdate=30. siječnja 2010.}}</ref>
	Razni dijelovi Arsenala proizvodili su određeni montažni dio broda (kobilice, oplate..) ili brodsku opremu; municiju, užad, vitla.<ref>{{~~cite book~~ \|title=Renaissance War Galley 1470-1590 \|last=Konstam \|first=A. \|coauthors= & Bryan, T. \|year=2002 \|publisher=Osprey Publishing \|location=Oxford, U.K. \|isbn=1841764334 \|page=22. \|url=http://books.google.com/books?id=hWjZZR-_3KcC&pg=PT9&lpg=PT9&dq=venetian+arsenal+prefabricated+parts&source=bl&ots=bgwqhrlTy2&sig=WBhVJRJ3q3U0rgriHfDA_Pt3_fc&hl=en&ei=Yj5kS82vN4GI6gOCjvgQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=4&ved=0CBIQ6AEwAw#v=onepage&q=venetian%20arsenal%20prefabricated%20parts&f=false \|accessdate=30. siječnja 2010.}}</ref> Od tih dijelova moglo se sklopiti brod u samo jedan dan.<ref>Atauz, A.D. "[http://nautarch.tamu.edu/Theses/pdf-files/Atauz-PhD2004.pdf Trade, piracy, and naval warfare in the central Mediterranean: The maritime history and archaeology of Malta]." ''Texas A&M University Ph.D. Thesis.'' May 2004. (pristupljeno 11. aprila 2011)</ref> Arsenal je imao u svom posjedu šume kod Motella ([[Treviso]]) odakle je dopremano drvo za gradnju brodova.		Razni dijelovi Arsenala proizvodili su određeni montažni dio broda (kobilice, oplate..) ili brodsku opremu; municiju, užad, vitla.<ref>{{Citiranje knjige \|title=Renaissance War Galley 1470-1590 \|last=Konstam \|first=A. \|coauthors= & Bryan, T. \|year=2002 \|publisher=Osprey Publishing \|location=Oxford, U.K. \|isbn=1841764334 \|page=22. \|url=http://books.google.com/books?id=hWjZZR-_3KcC&pg=PT9&lpg=PT9&dq=venetian+arsenal+prefabricated+parts&source=bl&ots=bgwqhrlTy2&sig=WBhVJRJ3q3U0rgriHfDA_Pt3_fc&hl=en&ei=Yj5kS82vN4GI6gOCjvgQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=4&ved=0CBIQ6AEwAw#v=onepage&q=venetian%20arsenal%20prefabricated%20parts&f=false \|accessdate=30. siječnja 2010.}}</ref> Od tih dijelova moglo se sklopiti brod u samo jedan dan.<ref>Atauz, A.D. "[http://nautarch.tamu.edu/Theses/pdf-files/Atauz-PhD2004.pdf Trade, piracy, and naval warfare in the central Mediterranean: The maritime history and archaeology of Malta]." ''Texas A&M University Ph.D. Thesis.'' May 2004. (pristupljeno 11. aprila 2011)</ref> Arsenal je imao u svom posjedu šume kod Motella ([[Treviso]]) odakle je dopremano drvo za gradnju brodova.

	Arsenal je izgradio većinu venecijanskih brodova, koji su bili osnova ekonomskog bogatstva i moći [[Mletačka republika\|Mletačke republike]], koja je trajala sve do propasti republike za [[napoleon]]skog osvajanja Venecije [[1797.]]<ref>O’Connell, G.C. "[http://eprints.ccsu.edu/archive/00000209/02/tesisep5,2005_(1).pdf Venice, the lagoon and the Adriatic Sea: a historic struggle for survival]." ''Central Connecticut State University Master of Science in International Studies Thesis.'' August 2005. (pristupljeno 11. aprila 2011.)</ref> Arsenal se nalazi u [[sestiere\|sestieru]] [[Castello (sestiere)\|Castello]] u Veneciji, - danas je u vlasništvu talijanske države.<ref name=evaluation/>		Arsenal je izgradio većinu venecijanskih brodova, koji su bili osnova ekonomskog bogatstva i moći [[Mletačka republika\|Mletačke republike]], koja je trajala sve do propasti republike za [[napoleon]]skog osvajanja Venecije [[1797.]]<ref>O’Connell, G.C. "[http://eprints.ccsu.edu/archive/00000209/02/tesisep5,2005_(1).pdf Venice, the lagoon and the Adriatic Sea: a historic struggle for survival]." ''Central Connecticut State University Master of Science in International Studies Thesis.'' August 2005. (pristupljeno 11. aprila 2011.)</ref> Arsenal se nalazi u [[sestiere\|sestieru]] [[Castello (sestiere)\|Castello]] u Veneciji, - danas je u vlasništvu talijanske države.<ref name=evaluation/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-29T00:20:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Campo de l'Arsenal.jpg|thumb|right|300px|Cestovni ulaz u venecijanski Arsenal - ''Porta Magna'']]
'''Venecijanski Arsenal''' ([[Talijanski jezik|talijanski]]: ''Arsenale di Venezia'') bio je kompleks državnih [[brodogradilište|brodogradilišta]], oružarnica i skladišta u [[Venecija|Veneciji]] u [[Sjeverna Italija|Sjevernoj Italiji]]. Arsenal je bio temelj na kojem je počivala pomorska snaga [[Mletačka republika|Mletačke Republike]]. On je također bio prvi proizvodni pogon za masovnu proizvodnju, u kojem su upotrebljavljani standardizirani i zamjenjivi dijelovi.
==Letimični opis==
Izgradnja Arsenala započela je [[1104.]], za vrijeme [[Mletačka republika|Mletačke republike]] <ref name=evaluation/><ref>Norris, R.M. "[http://etd.ohiolink.edu/send-pdf.cgi/Norris%20Rebecca%20M.pdf?kent1185214455 Carpaccio's ''Hunting on the lagoon'' and ''two Venetian ladies'': A vignette of fifteenth-century Venetian life] ''College of Fine and Professional Arts of Kent State University Master of Arts Thesis.'' August 2007. (pristupljeno 11. aprila 2011).</ref> Arsenal je bio najveći industrijski pogon Europe prije [[Industrijska revolucija|Industrijske revolucije]],<ref>Tassava, C.J. "[http://katie.at.northwestern.edu/etd/tassava/tassava.pdf Launching a Thousand Ships: Entrepreneurs, War Workers, and the State in American Shipbuilding, 1940-1945] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030608233333/http://katie.at.northwestern.edu/etd/tassava/tassava.pdf |date=8. lipnja 2003. }}." ''Northwestern University Ph.D. Thesis.'' June 2003. (pristupljeno 11. aprila 2011.)</ref> koji se prostirao na površini od 45 [[hektar]]a (oko 15 % teritorije Venecije).<ref name=evaluation>Giove, S., Rosato, P. & Breil, M. "[http://ageconsearch.umn.edu/bitstream/46625/2/91-08.pdf A multicriteria approach for the evaluation of the sustainability of re-use of historic buildings in Venice]." ''Sustainability indicators and environmental valuation paper - Fondazione Eni Enrico Mattei.'' October 2008. (pristupljeno 11. aprila 2011)</ref> okružen zidinama dugim 3,2 km, koje su štitile Arsenal od neželjenih pogleda i osiguran stalnom stražom.<ref name=labourers>{{cite book |title=Shipbuilders of the Venetian Arsenal: Workers and Workplace in the Pre-Industrial City |last=Davis |first=R.C. |year=2007 |publisher=The Johns Hopkins University Press |location=Baltimore, MD |isbn=0801886252 |pages=201, back cover |url=http://books.google.com/books?id=qRKfhXMMms8C&pg=PT209&lpg=PT209&dq=venetian+arsenal+laborers&source=bl&ots=dkfdxC3AtU&sig=qYlNkW1PmkXFHyFUdXWF87NSudY&hl=en&ei=eQFkS-35I5Ls7APDx90X&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=5&ved=0CBgQ6AEwBA#v=onepage&q=thousand&f=false |accessdate=30. siječnja 2010.}}</ref>
Razni dijelovi Arsenala proizvodili su određeni montažni dio broda (kobilice, oplate..) ili brodsku opremu; municiju, užad, vitla.<ref>{{cite book |title=Renaissance War Galley 1470-1590 |last=Konstam |first=A. |coauthors= & Bryan, T. |year=2002 |publisher=Osprey Publishing |location=Oxford, U.K. |isbn=1841764334 |page=22. |url=http://books.google.com/books?id=hWjZZR-_3KcC&pg=PT9&lpg=PT9&dq=venetian+arsenal+prefabricated+parts&source=bl&ots=bgwqhrlTy2&sig=WBhVJRJ3q3U0rgriHfDA_Pt3_fc&hl=en&ei=Yj5kS82vN4GI6gOCjvgQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=4&ved=0CBIQ6AEwAw#v=onepage&q=venetian%20arsenal%20prefabricated%20parts&f=false |accessdate=30. siječnja 2010.}}</ref> Od tih dijelova moglo se sklopiti brod u samo jedan dan.<ref>Atauz, A.D. "[http://nautarch.tamu.edu/Theses/pdf-files/Atauz-PhD2004.pdf Trade, piracy, and naval warfare in the central Mediterranean: The maritime history and archaeology of Malta]." ''Texas A&M University Ph.D. Thesis.'' May 2004. (pristupljeno 11. aprila 2011)</ref> Arsenal je imao u svom posjedu šume kod Motella ([[Treviso]]) odakle je dopremano drvo za gradnju brodova.

Arsenal je izgradio većinu venecijanskih brodova, koji su bili osnova ekonomskog bogatstva i moći [[Mletačka republika|Mletačke republike]], koja je trajala sve do propasti republike za [[napoleon]]skog osvajanja Venecije [[1797.]]<ref>O’Connell, G.C. "[http://eprints.ccsu.edu/archive/00000209/02/tesisep5,2005_(1).pdf Venice, the lagoon and the Adriatic Sea: a historic struggle for survival]." ''Central Connecticut State University Master of Science in International Studies Thesis.'' August 2005. (pristupljeno 11. aprila 2011.)</ref> Arsenal se nalazi u [[sestiere|sestieru]] [[Castello (sestiere)|Castello]] u Veneciji, - danas je u vlasništvu talijanske države.<ref name=evaluation/>

==Povijest venecijanskog Arsenala==

Vjerojatno je na terenu Arsenala postojalo starije brodogradilište iz 8. stoljeća u [[Bizantska umjetnost|bizantskom stilu]]. Međutim se za početak ovog današnjeg Arsenala uzima se [[1104.]] kad je vladao [[dužd]] Ordelafo Falier, iako nema nikakvih pozdanih dokaza za to. U svakom slučaju Arsenal je sigurno postojao početkom 13. stoljeća.

Arsenal je u početku služio samo za održavanje ratnih brodova, ali se nakon izgradnje većeg - ''Novog Arsenala'' (Arsenala Nuovo) [[1320.]] na istom mjestu, moglo graditi i održavati čak i puno veće brodove. Odtad je Arsenal postao važno središte za proizvodnju brodske užadi i mjesto za boravak radnika.

Venecija je razvila metodu masovne proizvodnje ratnih brodova u Arsenalu, on je počivao na sistemu da se prvo sastavila kobilica i rebra, pa tek onda brodska oplata, za razliku od [[Antički Rim|rimskog]] načina gradnje kod kojeg se krenulo od brodske oplate, koja je rađena sistemom; ''utor - pero'', kako su rađene [[Trirema|trireme]].Taj novi sistem gradnje brodova bio je puno brži i ekonomičniji jer se trošilo manje drvene građe. Na vrhuncu svoje produktivnosti na početku 16. stoljeća, u Arsenalu je radilo oko 16.000 ljudi, koji su mogli proizvesti gotovo svaki dan po jedan novi brod, opremljen oružjem. Takva efikasnost u proizvodnji nije viđena sve do industrijske revolucije.
[[datoteka:View of the entrance to the Arsenal by Canaletto, 1732.jpg|thumb|right|300px|Pogled na morski ulaz u Arsenal, slika [[Canaletto|Canaletta]] iz [[1732.]]]]
U Arsenalu je također razvijeno novo [[vatreno oružje]] u početnoj fazi njegova razvoja, počevši s [[bombarda|bombardom]] iz [[1370.]] i brojnog manjeg vatrenog oružja, koje je venecijancima poslužilo u borbama sa [[Genova|đenovežanima]] nekoliko godina kasnije. Brzina paljbe je poboljšana tako da su bombarde i prvi [[pištolj]]i stavili izvan upotrebe [[samostrel]], jer su mogli probiti oklop. Mletački [[kondotjer]] [[Bartolomeo Colleoni]], prvi je upotrabio bombarde iz Arsenala u [[Pješaštvo|pješačkim]] borbama, montiravši ih na postolja s kotačima.

Glavna ulazna vrata Arsenala - ''Porta Magna'', podignuta su oko [[1460.]], njih je vjerojatno izgradio Antonio Gambello po nacrtu [[Jacopo Bellini|Jacopa Bellinija]]. Dva lava, donešena iz [[Grčka|Grčke]] dodana su [[1687.]] Jedan od tih lavova, poznat je kao ''Lav iz Pireja'', on ima urezane [[Rune|runski]] natpise koje su napravili [[Skandinavija|skandinavski]] plaćenici tokom 11. stoljeća za [[Ivanovci|križarske]] invazije na [[Grčka|Grčku]].

Pri kraju 16. stoljeća, Arsenal je počeo eksperimentirati sa gradnjom većih brodova koji su trebali nositi teško oružje. Najimpresivniji takav brod bila je [[galeasa]], korištena u središnoj [[Bitka kod Lepanta|Bitci kod Lepanta (1571)]] protiv [[Osmansko carstvo|osmanlija]], a razvijen je na osnovu stare trgovačke ''[[Galija (brod)|velika galija]]''. To je bio ogroman brod za svoje vrijeme, koji se kretao uz pomoć oba jedra i vesala. To je bila prava ploveća tvrđava, s topovima montiranim na [[lafet]]ima sa kotačima, nanizanim po bokovima po tadašnjoj modi. Međutim to je bio spor i nezgrapan brod za borbu, tako da je izgrađeno svega par komada. Arsenal je izbacio i ''[[Galeon]]'', to je bio trgovački jedrenjak, dobro naoružan. To je bio efikasan brod u velikim pomorskim bitkama na otvorenom moru, ali ne i po malim [[Dalmacija|dalmatinskim]] uvalama bez vjetra.
[[datoteka:Arsenale (Venice) - Sea gates.jpg|thumb|left|240px|Tornjevi Arsenala na ulazu s morske strane]]
Dobar dio Arsenala uništen je za [[napoleon]]ske vladavine nad Venecijom, ali je kasnije obnovljen za [[Kraljevstvo Lombardija-Venecija|Kraljevstva Lombardija-Venecija]] kad su [[habsburg]]ovci vladali Venecijom. Venecijanski Arsenal bio je glavna pomorska baza i istraživački centar [[Austrijsko Carstvo|austrijske]] mornarice. Nakon revolucionarne [[1848.]] i ustanka u Veneciji [[Austrijsko Carstvo]] premjestilo je arsenal i ratnu luku iz strateških razloga u [[Pula|Pulu]] [[1856.]], iz tog arsenala izraslo jje današnje Brodogradilište Uljanik u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Od tog vremena, a naročito od pojave parnih brodova sa željeznom oplatom počinje regresija Arsenala - da bi se sredinom 20. stoljeća potpuno ugasla.
Danas se Arsenal koristi kao izložbeni prostor [[Venecijanski bijenale|Venecijanskog bijenala]] i centar za očuvanje povijesnih brodova.

==Masovna proizvodnja galija==
[[datoteka:Dante-alighieri.jpg|thumb|right|200px|Portret [[Dante Alighieri|Dantea]]]]
Venecijanski Arsenal bio je sposoban masovno proizvoditi galije, gotovo kao na pokretnoj traci, taj način bio je jedinstven u to vrijeme, a sam Arsenal bio je najveći pojedinačni industrijski kompleks u [[Europa|Europi]] prije [[Industrijska revolucija|industrijske revolucije]]. Stoga nije čudo što je venecijanski Arsenal oduševio i slavnog [[Dante Alighieri|Dantea]] koji je opjevao čudo Arsenala, u 21 pjevanju svoga ''Pakla'' dijelu ''[[Božanstvena komedija|Božanstvene komedije]]''.
:''Quale nell’arzana de’ Viniziani''
:''bolle l’inverno la tenace pece''

:''I kao u venecijanskom arsenalu''
:''kipi zimi tekuća smola'' <ref>H.W. Longfellow trans. from Canto xxi of Inferno, quoted in Lane, ''Venice, a Maritime Republic'', 163</ref>

Sposobnost Arsenala da proizvodi veliku količinu brodova bila je jedinstvena u tadašnjoj Europi, gdje se tadašnja proizvodnja kretala u cehovskim okvirima i bila spora. To je u snažnom kontrastu s ostatkom Europe, gdje je proizvodnja brodova slične veličine često trajala mjesecima. Ovaj zadivljujući kapacitet proizvodnje bio je rezultat velike količine radnike koji su radili u Arsenalu, gotovo 16.000, te koncentracija proizvodnje unutar samog Arsenala. Proizvodnja je bila podijeljena u tri glavne faze: konstrukcija broda (kobilica i rebra), rezanje i obrada dasaka i izrada kabina, i završna montaža. Svaka faza proizvodnje imala je vlastite radnike specijalizirane za određenu fazu izrade, a dobar dio dijelova brodova je rađen od standardiziranih dijelova, tako da se proizvodilo gotovo kao na montažnoj traci. U Arsenalu je često bilo do 100 galija u različitim fazama proizvodnje ili na remontu, na taj način su neku od njih mogli odmah staviti u završnu fazu izrade. I sama arhitektura i organizacija Arsenala omogućavala je minimalni transport materijala tokom svih faza proizvodnje, jer su se brodovi u gradnji koristili kanalima arsenala, kao pokretnim trakama. To što je imao venecijanski Arsenal, svijet nije vidio ponovno sve do početka 20. stoljeća, kada je [[Henry Ford]] prvi (ponovno) primijenio proizvodnu traku.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.kaon.com.au/index.php?page=venetian-arsenal |accessdate=27. lipnja 2011. |title=The Venetian Arsenal: The World's First Assembly Line, Kaon Consulting (pristupljeno 11. aprila 2011.) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130327015935/http://www.kaon.com.au/index.php?page=venetian-arsenal |archivedate=27. ožujka 2013. }}</ref>

==Galileo i Arsenal==
[[datoteka:Galileo_Galilei01.jpg|thumb|right|200px|Kip [[Galileo Galilei|Galileo Galileja]] savjetnika Arsenala]]

[[Galileo Galilei]] postao je [[1593.]], vanjski savjetnik Arsenala, koji je pomagao inženjerima u rješavanju problema kod gradnje i konstrukcije brodova, naročito u vezi balistike. On je uveo neke inovacije u proizvodnji Arsenala. Na osnovu iskustvava iz Arsenala, Galileo je kasnije napisao knjigu koja se bavila čvrstoćom i otpornošću materijala, i tako utro put novoj nauci.<ref>Valleriani, Matteo. ''Galileo Engineer''. Springer: New York, 2010</ref>

==Venecija i njena pomorska snaga==

Venecija je svoje bogatstvo i moć temeljila na sposobnosti da kontrolira pomorsku trgovinu po [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. To bi bilo nemoguće ostvariti bez izuzetno velike mornarice i trgovačke sile. Oko [[1450.]] godine, Venecija je imala više od 3.000 brodova u plovidbi, koji su služili kao brodovi mletačkih trgovaca, ali i kao ratni brodovi mletačke mornarice. Ovu silno veliku količinu brodova bilo je potrebno stalno održavati i opremati. Venecijanski Arsenal nije služio samo kao glavno brodogradilište, već je također bio odgovoran za redovno održavanje većine venecijanskih galija. To je zahtijevalo veliku količinu novca, zbog tog su mletačke vlasti skoro 10% svojih prihoda trošile na Arsenal, ipak bez Arsenala bi bila nemoguća dominacija u [[Mediteran]]u, a ona je omogućavala bogatstvo Venecije.
<ref>Frederic Chapin Lane, ''Venice: A Maritime Republic'' (Baltimore: Johns Hopkins University Press, 1973): 1-2.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}
==Vanjske poveznice==
{{Commons|Arsenale (Venice)}}
*[http://www.dse.unive.it/storia/Arsenale.htm L’Arsenale di Venezia] {{it icon}}
*[http://arsenale.comune.venezia.it Arsenale di Venezia - Urban Center Virtuale] (Official webpage of the Municipality of Venice)
{{Coord|45|26|07|N|12|21|11|E|region:IT-34_type:landmark|display=title}}

[[Kategorija:Venecija]]