Arsen Dedić - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[s:' u '[[Dokument:'

2026-03-18T21:19:52Z

Zamjena teksta - '[[s:' u '[[Dokument:'

←Starija inačica		Inačica od 18. ožujak 2026. u 21:19
Redak 135:		Redak 135:
	=== Spomenici ===		=== Spomenici ===

	U Dedićevoj rodnoj [[Šibenik\|šibenskoj]] četvrti Varoš u rujnu 2015. godine jedan zid oslikan je njegovim stihovima posvećenima Varošu i tamošnjim običajima.<ref>[http://www.sibenik.in/sibenik/foto-arsenovi-stihovi-na-partizanu-u-varosu-pred-vecerasnju-veliku-festu/47135.html "Arsenovi stihovi na 'Partizanu' u Varošu pred večerašnju veliku feštu"], šibenik.in, 7. rujna 2015.</ref> Nadahnuta Dedićevom pjesmom [[s:Brod s mojim imenom\|"Brod s mojim imenom"]] [[Hrvatska glazbena unija]], u suglasnosti s obitelji, u studenom 2015. godine pokrenula je inicijativu za imenovanjem jednog od brodova [[Jadrolinija\|Jadrolinije]] koji povezuju luke i otoke srednje Dalmacije po Dediću.<ref>[http://www.hgu.hr/vijesti/inicijativa-za-imenovanje-broda-jadrolinije-po-arsenu-dedicu "Inicijativa za imenovanje broda Jadrolinije po Arsenu Dediću"], Datum objave: 05.11.2015.</ref> U vježbaonici Šibenske narodne glazbe u kolovozu 2016. godine otvorena je spomen-vitrina s Dedićevim osobnim predmetima i instrumentima iz mladosti.<ref>[http://www.sibenik.in/glazba/sibenski-glazbari-u-spomen-na-svog-najveceg-clana-izlozili-arsenove-flaute-note-i-rukopise/62978.html "Šibenski glazbari u spomen na svog najvećeg člana izložili Arsenove flaute, note i rukopise"], šibenik.in, 02.08.2016,</ref>		U Dedićevoj rodnoj [[Šibenik\|šibenskoj]] četvrti Varoš u rujnu 2015. godine jedan zid oslikan je njegovim stihovima posvećenima Varošu i tamošnjim običajima.<ref>[http://www.sibenik.in/sibenik/foto-arsenovi-stihovi-na-partizanu-u-varosu-pred-vecerasnju-veliku-festu/47135.html "Arsenovi stihovi na 'Partizanu' u Varošu pred večerašnju veliku feštu"], šibenik.in, 7. rujna 2015.</ref> Nadahnuta Dedićevom pjesmom [[Dokument:Brod s mojim imenom\|"Brod s mojim imenom"]] [[Hrvatska glazbena unija]], u suglasnosti s obitelji, u studenom 2015. godine pokrenula je inicijativu za imenovanjem jednog od brodova [[Jadrolinija\|Jadrolinije]] koji povezuju luke i otoke srednje Dalmacije po Dediću.<ref>[http://www.hgu.hr/vijesti/inicijativa-za-imenovanje-broda-jadrolinije-po-arsenu-dedicu "Inicijativa za imenovanje broda Jadrolinije po Arsenu Dediću"], Datum objave: 05.11.2015.</ref> U vježbaonici Šibenske narodne glazbe u kolovozu 2016. godine otvorena je spomen-vitrina s Dedićevim osobnim predmetima i instrumentima iz mladosti.<ref>[http://www.sibenik.in/glazba/sibenski-glazbari-u-spomen-na-svog-najveceg-clana-izlozili-arsenove-flaute-note-i-rukopise/62978.html "Šibenski glazbari u spomen na svog najvećeg člana izložili Arsenove flaute, note i rukopise"], šibenik.in, 02.08.2016,</ref>

	U srpnju 2017. na zagrebačkoj Opatovini glumačka družina [[Histrioni]] svečano je otkrila Dedićevo poprsje koje će biti smješteno u Histrionskom domu (Ilica 90).<ref>Diana Ferić: [http://mok.hr/vijesti/item/24765-bista-arsena-dedica-postavljena-na-opatovini-u-zagrebu-na-njegov-rodendan "Bista Arsena Dedića postavljena na Opatovini u Zagrebu na njegov rođendan"], mok.hr, 20. srpnja 2017.</ref> Autor biste je akademski kipar Miljenko Sekulić.		U srpnju 2017. na zagrebačkoj Opatovini glumačka družina [[Histrioni]] svečano je otkrila Dedićevo poprsje koje će biti smješteno u Histrionskom domu (Ilica 90).<ref>Diana Ferić: [http://mok.hr/vijesti/item/24765-bista-arsena-dedica-postavljena-na-opatovini-u-zagrebu-na-njegov-rodendan "Bista Arsena Dedića postavljena na Opatovini u Zagrebu na njegov rođendan"], mok.hr, 20. srpnja 2017.</ref> Autor biste je akademski kipar Miljenko Sekulić.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat\|(.*)}}' u ''

2026-03-09T23:42:13Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat\|(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 9. ožujak 2026. u 23:42
Redak 289:		Redak 289:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{wikicitat\|Arsen Dedić}}~~

	*[http://www.hds.hr/clan/dedic-arsen/ Stranica Arsena Dedića] na portalu Hrvatskog društva skladatelja		*[http://www.hds.hr/clan/dedic-arsen/ Stranica Arsena Dedića] na portalu Hrvatskog društva skladatelja

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|Category:(.*)}}' u ''

2026-03-05T02:27:06Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|Category:(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 5. ožujak 2026. u 02:27
Redak 290:		Redak 290:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{wikicitat\|Arsen Dedić}}		{{wikicitat\|Arsen Dedić}}
	~~{{Commons\|Category:Arsen Dedić\|Arsen Dedić}}~~
	*[http://www.hds.hr/clan/dedic-arsen/ Stranica Arsena Dedića] na portalu Hrvatskog društva skladatelja		*[http://www.hds.hr/clan/dedic-arsen/ Stranica Arsena Dedića] na portalu Hrvatskog društva skladatelja
	*[http://film.lzmk.hr/clanak.aspx?id=320 ''Arsen Dedić''], natuknica u [[Filmski leksikon\|Filmskom leksikon]]u (D. Rafaelić)		*[http://film.lzmk.hr/clanak.aspx?id=320 ''Arsen Dedić''], natuknica u [[Filmski leksikon\|Filmskom leksikon]]u (D. Rafaelić)

Suradnik10 u (test) 19:27, 27. listopad 2025.

2025-10-27T19:27:23Z

←Starija inačica		Inačica od 27. listopad 2025. u 19:27
Redak 9:		Redak 9:
	\| Rodno_ime = Arsenije Dedić		\| Rodno_ime = Arsenije Dedić
	\| Pseudonim = Igor Krimov<br>Luka Juras		\| Pseudonim = Igor Krimov<br>Luka Juras
	\| Rođenje = [[28. srpnja]] [[1938.]]<br>[[Šibenik]], [[Hrvatska]]		\| Rođenje = [[28. srpnja]] [[glazba u 1938.\|1938.]]<br>[[Šibenik]], [[Hrvatska]]
	\| Smrt = [[17. kolovoza]] [[2015.]]<br>[[Zagreb]], [[Hrvatska]]		\| Smrt = [[17. kolovoza]] [[glazba u 2015.\|2015.]]<br>[[Zagreb]], [[Hrvatska]]
	\| Prebivalište = [[Zagreb]]		\| Prebivalište = [[Zagreb]]
	\| Instrument = [[klavir]] {{·}} [[gitara]] {{·}} [[flauta]]		\| Instrument = [[klavir]] {{·}} [[gitara]] {{·}} [[flauta]]
Redak 315:		Redak 315:
	[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]		[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
	[[Kategorija:Hrvatski pjevači]]		[[Kategorija:Hrvatski pjevači]]
			[[Kategorija:Hrvatski klaviristi]]
			[[Kategorija:Hrvatski gitaristi]]
			[[Kategorija:Hrvatski flautisti]]
	[[Kategorija:Hrvatski kantautori]]		[[Kategorija:Hrvatski kantautori]]
	[[Kategorija:Hrvatski skladatelji]]		[[Kategorija:Hrvatski skladatelji]]
	[[Kategorija:Hrvatski književnici]]		[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
	[[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]]		[[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]]
			[[Kategorija:Talijani u Hrvatskoj]]
	[[Kategorija:Životopisi, Šibenik]]		[[Kategorija:Životopisi, Šibenik]]
	[[Kategorija:Dobitnici Porina za životno djelo]]		[[Kategorija:Dobitnici Porina za životno djelo]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

2025-04-08T02:04:24Z

Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 02:04
Redak 75:		Redak 75:
	Godine 1997. Dedić objavljuje nosač zvuka ''[[Ministarstvo straha]]'' (isprva pod nazivom ''Ministarstvo''), kritički izvrsno primljen.<ref>Stjepan Vrečko - [http://www.muzika.hr/clanak/6366/albumi/jedan-jedini-vanserijski-i-neponovljivi.aspx Jedan, jedini, vanserijski i neponovljivi…], muzika.hr, 16.1.2006.</ref> Po objavljivanju, kritika je album nazvala 'remek-djelom', a profesija mu je 1998. dodijelila [[Porin (nagrada)\|Porin]] u kategoriji Najboljeg albuma zabavne glazbe<ref>[http://www.crorec.hr/crorec.hr/vijest.php?OBJECT_ID=688634 REIZDANJE "MINISTARSTVA STRAHA"], Croatia records, objavljeno 11.04.2012</ref> te nagradu „Milivoj Körbler” (za autorsko stvaralaštvo u području zabavne glazbe). Album sadrži 14 pjesama među kojima su "Seosko groblje", "Tvoje tijelo - moja kuća", "Ratni profiteri", "Stari vuci", "Čistim svoj život", "Ruke", te naslovna "Ministarstvo straha". Dedić je autor gotovo svih tekstova, osim [[Pacifizam\|antiratnih pjesama]] "Seosko groblje I" i "Seosko groblje II" koje je napisao književnik [[Antun Šoljan]]. Potonje, "[[Bertolt Brecht\|Brehtijanskog]] ugođaja, sumorne i anegdotalne" su ocjenjivane i najljepšim pjesmama o ratu.<ref>[[Miljenko Jergović\|Jergović, Miljenko]]: [http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/damir-urban-trule-kosti/ "Damir Urban: Trule kosti"], 14. 03. 2015.</ref> 1998. bio je i jedan od pokretača [[Festival dalmatinske šansone\|Festivala dalmatinske šansone]] u Šibeniku.<ref>[http://www.sibenik.in/glazba/ovogodisnja-sibenska-sansona-posvecena-arsenu-dedicu-viljac-bit-ce-dirljivo/46127.html "Hommage začetniku Ovogodišnja šibenska šansona posvećena Arsenu Dediću, Viljac: 'Bit će dirljivo' "], šibenik.in, OBJAVA: 18.08.2015</ref> Nakon kompilacije ''Herbar'', 2002. godine uslijedio je novi album ''Kinoteka'', "otmjeno depresivna" prizvuka i zabavljen ozračjem [[Tranzicija\|tranzicije]] (''Posljednji tango u [[Đevrske\|Đevrskama]]'').<ref>Milović, Željko : [http://glazba.monitor.hr/recenzije/0006/arsen.htm Arsen Dedić: "Kinoteka", recenzija], glazba.monitor.hr, 14. svibnja 2003.</ref> Album sadrži skladbe poput ''Život se troši kao kreda, Nisam ti dospio reći'' i ''jazz''-suradnju sa sastavom "Pun kufer" (''Na balkonu'').		Godine 1997. Dedić objavljuje nosač zvuka ''[[Ministarstvo straha]]'' (isprva pod nazivom ''Ministarstvo''), kritički izvrsno primljen.<ref>Stjepan Vrečko - [http://www.muzika.hr/clanak/6366/albumi/jedan-jedini-vanserijski-i-neponovljivi.aspx Jedan, jedini, vanserijski i neponovljivi…], muzika.hr, 16.1.2006.</ref> Po objavljivanju, kritika je album nazvala 'remek-djelom', a profesija mu je 1998. dodijelila [[Porin (nagrada)\|Porin]] u kategoriji Najboljeg albuma zabavne glazbe<ref>[http://www.crorec.hr/crorec.hr/vijest.php?OBJECT_ID=688634 REIZDANJE "MINISTARSTVA STRAHA"], Croatia records, objavljeno 11.04.2012</ref> te nagradu „Milivoj Körbler” (za autorsko stvaralaštvo u području zabavne glazbe). Album sadrži 14 pjesama među kojima su "Seosko groblje", "Tvoje tijelo - moja kuća", "Ratni profiteri", "Stari vuci", "Čistim svoj život", "Ruke", te naslovna "Ministarstvo straha". Dedić je autor gotovo svih tekstova, osim [[Pacifizam\|antiratnih pjesama]] "Seosko groblje I" i "Seosko groblje II" koje je napisao književnik [[Antun Šoljan]]. Potonje, "[[Bertolt Brecht\|Brehtijanskog]] ugođaja, sumorne i anegdotalne" su ocjenjivane i najljepšim pjesmama o ratu.<ref>[[Miljenko Jergović\|Jergović, Miljenko]]: [http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/damir-urban-trule-kosti/ "Damir Urban: Trule kosti"], 14. 03. 2015.</ref> 1998. bio je i jedan od pokretača [[Festival dalmatinske šansone\|Festivala dalmatinske šansone]] u Šibeniku.<ref>[http://www.sibenik.in/glazba/ovogodisnja-sibenska-sansona-posvecena-arsenu-dedicu-viljac-bit-ce-dirljivo/46127.html "Hommage začetniku Ovogodišnja šibenska šansona posvećena Arsenu Dediću, Viljac: 'Bit će dirljivo' "], šibenik.in, OBJAVA: 18.08.2015</ref> Nakon kompilacije ''Herbar'', 2002. godine uslijedio je novi album ''Kinoteka'', "otmjeno depresivna" prizvuka i zabavljen ozračjem [[Tranzicija\|tranzicije]] (''Posljednji tango u [[Đevrske\|Đevrskama]]'').<ref>Milović, Željko : [http://glazba.monitor.hr/recenzije/0006/arsen.htm Arsen Dedić: "Kinoteka", recenzija], glazba.monitor.hr, 14. svibnja 2003.</ref> Album sadrži skladbe poput ''Život se troši kao kreda, Nisam ti dospio reći'' i ''jazz''-suradnju sa sastavom "Pun kufer" (''Na balkonu'').

	Dana 13. ožujka 2003. godine u Opatiji održan je koncert "Sve što znaš o meni - Počast pjesmama Arsena Dedića" povodom deset godina Porina i četrdesete obljetnice Dedićevog scenskog rada. Na koncertu su brojni izvođači (Nina Badrić, Vice Vukov, Josipa Lisac, Toni Cetinski, Gibonni, Maja Blagdan i dr.) izvodili Arsenove pjesme.<ref>Iva Stilinović: [http://www.vecernji.hr/koncert-u-cast-arsenu-dedicu-unaprijed-proglasen-glazbenim-dogadjajem-godine-732342 Koncert u čast Arsenu Dediću unaprijed proglašen glazbenim događajem godine], večernji list, 13.3.2003</ref> Tijekom 2003.-2004. godine nalazi se na liječenju u [[Padova\|Padovi]], gdje mu je presađena [[jetra]]. Uslijed toga objavljuje knjigu "Padova-uspomene s bolovanja".<ref>[http://opak.crolib.hr/cgi-bin/wero.cgi?p=100001&q=dedi%C4%87%2C+arsen&g=1&g=1a&c=44060108083 Padova : uspomene s bolovanja, Padova 2003.-2004. / Arsen Dedić ; crteži Munir Vejzović ; predgovor Tonko Maroević], SKUPNI KATALOG CROLIST</ref> U studenom iste godine objavljuje i povratnički album "Na zlu putu" s 19 skladbi, nagrađen dvjema nagradama "Porin" kao album godine te najbolji album pop i zabavne glazbe. Album je refleksija Dedićevog poimanja svijeta i ljudi ("Ekvilibristi", "Negve"), isječcima iz svakodnevnog života s tipičnim ironičnim odmakom ("Samo da ti noge nisu hladne") ili pak hommageu ženama i prijateljima ("Pjesma o Gabi Novak", "Žena koja ne zna što hoće", "Amigo").<ref>Saša Cimeša: [http://www.muzika.hr/clanak/3384/albumi/malo-remek-djelo.aspx "Malo remek-djelo"], muzika.hr, objavljeno 8.12.2004</ref> Godine 2005. u [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog\|Lisinskom]] je održao koncert "Trokut" s Ginom Paolijem uz gostovanje [[Zoran Predin\|Zorana Predina]], koji je objavljen na DVD-izdanju.<ref>Goran Čučković: [http://www.muzika.hr/clanak/5745/izvjestaji/trokut-na-kvadrat-u-lisinskom.aspx Trokut na kvadrat u Lisinskom], muzika.hr, 14.11.2005.</ref> Godinu dana kasnije izdao je album "Dueti-dueli" u kojima sabire svoje suradnje, pogotovo s mlađim i novim izvođačima, od kojih su neke loše dočekane od strane glazbene kritike (suradnje s P. Grašom i M. Burnaćem).<ref>Željko Draščić: [http://www.muzika.hr/clanak/9256/albumi/cistim-svoju-diskografiju.aspx "Čistim svoju diskografiju"], muzika.hr, objavljeno 10.10.2006</ref> U ožujku 2008. uslijedio je album ''Rebus'' sa skladbama "Petra", "Dan kad se pišu razglednice" i drugima, u kojem Dedić pjeva o vlastitim mislima i osjećajima, o Padovi, svojim ljubavima i prijateljima.<ref>Marko Vukušić: [http://www.muzika.hr/clanak/15426/albumi/neobicne-pjesme-o-obicnim-stvarima.aspx "Neobične pjesme o malim stvarima"], muzika.hr, objavljeno 6.4.2008.</ref> Kritika je album ocijenila izrazito pozitivno, svrstavši ga uz bok Arsenovu zvuku iz vremena albuma ''[[Homo volans]]'' (1973.) te ga proglasivši jednim "od najboljih albuma u Arsenovu ionako “drsko impresivnom” autorskom portfelju".<ref name="gallrebus">Gall, Zlatko: [http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/1360/Default.aspx "ARSEN DEDIĆ: Rebus"], Slobodna Dalmacija, Objavljeno 19.03.2008. u 15:35</ref> Album ''Rebus'' je bio 13. najprodavaniji domaći album u 2008. godini.<ref>[http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=arhiva&&w=details&id=483 GODIŠNJA TOP LISTA DOMAĆIH ZA 2008.], hdu-toplista.com</ref>		Dana 13. ožujka 2003. godine u Opatiji održan je koncert "Sve što znaš o meni - Počast pjesmama Arsena Dedića" povodom deset godina Porina i četrdesete obljetnice Dedićevog scenskog rada. Na koncertu su brojni izvođači (Nina Badrić, Vice Vukov, Josipa Lisac, Toni Cetinski, Gibonni, Maja Blagdan i dr.) izvodili Arsenove pjesme.<ref>Iva Stilinović: [http://www.vecernji.hr/koncert-u-cast-arsenu-dedicu-unaprijed-proglasen-glazbenim-dogadjajem-godine-732342 Koncert u čast Arsenu Dediću unaprijed proglašen glazbenim događajem godine], večernji list, 13.3.2003</ref> Tijekom 2003. — 2004. godine nalazi se na liječenju u [[Padova\|Padovi]], gdje mu je presađena [[jetra]]. Uslijed toga objavljuje knjigu "Padova-uspomene s bolovanja".<ref>[http://opak.crolib.hr/cgi-bin/wero.cgi?p=100001&q=dedi%C4%87%2C+arsen&g=1&g=1a&c=44060108083 Padova : uspomene s bolovanja, Padova 2003. — 2004. / Arsen Dedić ; crteži Munir Vejzović ; predgovor Tonko Maroević], SKUPNI KATALOG CROLIST</ref> U studenom iste godine objavljuje i povratnički album "Na zlu putu" s 19 skladbi, nagrađen dvjema nagradama "Porin" kao album godine te najbolji album pop i zabavne glazbe. Album je refleksija Dedićevog poimanja svijeta i ljudi ("Ekvilibristi", "Negve"), isječcima iz svakodnevnog života s tipičnim ironičnim odmakom ("Samo da ti noge nisu hladne") ili pak hommageu ženama i prijateljima ("Pjesma o Gabi Novak", "Žena koja ne zna što hoće", "Amigo").<ref>Saša Cimeša: [http://www.muzika.hr/clanak/3384/albumi/malo-remek-djelo.aspx "Malo remek-djelo"], muzika.hr, objavljeno 8.12.2004</ref> Godine 2005. u [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog\|Lisinskom]] je održao koncert "Trokut" s Ginom Paolijem uz gostovanje [[Zoran Predin\|Zorana Predina]], koji je objavljen na DVD-izdanju.<ref>Goran Čučković: [http://www.muzika.hr/clanak/5745/izvjestaji/trokut-na-kvadrat-u-lisinskom.aspx Trokut na kvadrat u Lisinskom], muzika.hr, 14.11.2005.</ref> Godinu dana kasnije izdao je album "Dueti-dueli" u kojima sabire svoje suradnje, pogotovo s mlađim i novim izvođačima, od kojih su neke loše dočekane od strane glazbene kritike (suradnje s P. Grašom i M. Burnaćem).<ref>Željko Draščić: [http://www.muzika.hr/clanak/9256/albumi/cistim-svoju-diskografiju.aspx "Čistim svoju diskografiju"], muzika.hr, objavljeno 10.10.2006</ref> U ožujku 2008. uslijedio je album ''Rebus'' sa skladbama "Petra", "Dan kad se pišu razglednice" i drugima, u kojem Dedić pjeva o vlastitim mislima i osjećajima, o Padovi, svojim ljubavima i prijateljima.<ref>Marko Vukušić: [http://www.muzika.hr/clanak/15426/albumi/neobicne-pjesme-o-obicnim-stvarima.aspx "Neobične pjesme o malim stvarima"], muzika.hr, objavljeno 6.4.2008.</ref> Kritika je album ocijenila izrazito pozitivno, svrstavši ga uz bok Arsenovu zvuku iz vremena albuma ''[[Homo volans]]'' (1973.) te ga proglasivši jednim "od najboljih albuma u Arsenovu ionako “drsko impresivnom” autorskom portfelju".<ref name="gallrebus">Gall, Zlatko: [http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/1360/Default.aspx "ARSEN DEDIĆ: Rebus"], Slobodna Dalmacija, Objavljeno 19.03.2008. u 15:35</ref> Album ''Rebus'' je bio 13. najprodavaniji domaći album u 2008. godini.<ref>[http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=arhiva&&w=details&id=483 GODIŠNJA TOP LISTA DOMAĆIH ZA 2008.], hdu-toplista.com</ref>

	=== 2008. – 2015.: Kasna karijera ===		=== 2008. – 2015.: Kasna karijera ===
Redak 271:		Redak 271:
	*Kovačić, Zvonko: [http://yugopapir.blogspot.de/2013/01/gabi-arsen-matija-u-poseti-muzikalnoj.html ''Gabi, Arsen, Matija: U posjetu muzikalnoj obitelji Dedić''], 1986.		*Kovačić, Zvonko: [http://yugopapir.blogspot.de/2013/01/gabi-arsen-matija-u-poseti-muzikalnoj.html ''Gabi, Arsen, Matija: U posjetu muzikalnoj obitelji Dedić''], 1986.
	*Krstičević, Hrvoje: [http://www.dokumentarni.net/2014/03/17/moj-zanat-uspjela-dokumentarna-biografija-velikog-arsena-dedica/ “Moj zanat” – Uspjela dokumentarna biografija velikog Arsena Dedića], dokumentarni.net, 17.03.2014.		*Krstičević, Hrvoje: [http://www.dokumentarni.net/2014/03/17/moj-zanat-uspjela-dokumentarna-biografija-velikog-arsena-dedica/ “Moj zanat” – Uspjela dokumentarna biografija velikog Arsena Dedića], dokumentarni.net, 17.03.2014.
	*Kršić, Dejan: [http://www.academia.edu/25594341/Mirko_Ili%C4%87_Dizajn_omota_plo%C4%8Da_1979-86 "Svi marš na ples: Dizajn omota ploča 1979-86"], u: ''Mirko Ilić: strip, ilustracija, dizajn, multimedija: 1975.-2007'', Zagreb, Zagrebački holding, Podružnica AGM, 2008.		*Kršić, Dejan: [http://www.academia.edu/25594341/Mirko_Ili%C4%87_Dizajn_omota_plo%C4%8Da_1979-86 "Svi marš na ples: Dizajn omota ploča 1979-86"], u: ''Mirko Ilić: strip, ilustracija, dizajn, multimedija: 1975. — 2007'', Zagreb, Zagrebački holding, Podružnica AGM, 2008.
	*Kupčak, Boris: [http://www.zadarskilist.hr/clanci/27102010/film-o-arsenu-s-izvrsnom-glazbom-i-lucidnim-komentarima "Arsen - Brod u boci" - Film o Arsenu s izvrsnom glazbom i lucidnim komentarima], ''[[Zadarski list]]'', 27.10.2010.		*Kupčak, Boris: [http://www.zadarskilist.hr/clanci/27102010/film-o-arsenu-s-izvrsnom-glazbom-i-lucidnim-komentarima "Arsen - Brod u boci" - Film o Arsenu s izvrsnom glazbom i lucidnim komentarima], ''[[Zadarski list]]'', 27.10.2010.
	*Lasić, Igor: [http://feral.audiolinux.com/tpl/weekly1/article.tpl?IdLanguage=7&NrIssue=1002&NrSection=15&NrArticle=9247 "''Bolje akt nego pakt''"], ''[[Feral Tribune]]'', 2. prosinca 2004.		*Lasić, Igor: [http://feral.audiolinux.com/tpl/weekly1/article.tpl?IdLanguage=7&NrIssue=1002&NrSection=15&NrArticle=9247 "''Bolje akt nego pakt''"], ''[[Feral Tribune]]'', 2. prosinca 2004.

WikiSysop: bnz

2022-05-07T17:02:45Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 17:02
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Arsen Dedić'''-->~~
	{{Infookvir glazbenik		{{Infookvir glazbenik
	\| Ime = Arsen Dedić		\| Ime = Arsen Dedić

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T03:07:19Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 03:07
Redak 257:		Redak 257:
	*Skupina autora: [http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/upload_data/site_files/repubilka_2009_4_6.pdf "Obljetnice — 70 godina Arsena Dedića"], ''Književna republika'', God. VII: Zagreb, travanj–lipanj 2009., Broj 4–6, str. 3-68.		*Skupina autora: [http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/upload_data/site_files/repubilka_2009_4_6.pdf "Obljetnice — 70 godina Arsena Dedića"], ''Književna republika'', God. VII: Zagreb, travanj–lipanj 2009., Broj 4–6, str. 3-68.
	*[[Ivona Ajanović-Malinar\|Ajanović-Malinar]], Ivona (1993): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4445 Arsen Dedić,] natuknica u [[Hrvatski biografski leksikon\|Hrvatskom biografskom leksikonu]]		*[[Ivona Ajanović-Malinar\|Ajanović-Malinar]], Ivona (1993): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4445 Arsen Dedić,] natuknica u [[Hrvatski biografski leksikon\|Hrvatskom biografskom leksikonu]]
	* {{~~Cite book~~ \|ref= harv\|last= Janjatović\|first= Petar\|authorlink= Petar Janjatović\|coauthors= \|title= Ex YU rock enciklopedija\|year= 2003\|url= \|publisher= Čigoja štampa\|location= Beograd\| }}		* {{Citiranje knjige \|ref= harv\|last= Janjatović\|first= Petar\|authorlink= Petar Janjatović\|coauthors= \|title= Ex YU rock enciklopedija\|year= 2003\|url= \|publisher= Čigoja štampa\|location= Beograd\| }}
	*Kragić, Bruno: [http://hrcak.srce.hr/file/107302 "Kojih se filmova sjeća Arsen Dedić?"], ''Dani Hvarskoga kazališta. Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu'', Vol.37 No.1, Svibanj 2011.		*Kragić, Bruno: [http://hrcak.srce.hr/file/107302 "Kojih se filmova sjeća Arsen Dedić?"], ''Dani Hvarskoga kazališta. Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu'', Vol.37 No.1, Svibanj 2011.
	*Pelaić Strelkov, Goran (2000.) [http://www.hrt.hr/fileadmin/HRadio/regionalni/split/Festival__9-_Split_69.doc Zapisi i sjećanja - Arsen Dedić: "Pjesme opstale pod teretom vremena, novih ukusa i novog estradnog glazbenog terora"], „Glazbeni portret”, [[Radio Split]], 14. rujna 2000.		*Pelaić Strelkov, Goran (2000.) [http://www.hrt.hr/fileadmin/HRadio/regionalni/split/Festival__9-_Split_69.doc Zapisi i sjećanja - Arsen Dedić: "Pjesme opstale pod teretom vremena, novih ukusa i novog estradnog glazbenog terora"], „Glazbeni portret”, [[Radio Split]], 14. rujna 2000.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T01:15:00Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 01:15
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Arsen Dedić'''-->~~{{izdvojeni članak\|kolovoz 2015.}}~~		<!--'''Arsen Dedić'''-->
	{{Infookvir glazbenik		{{Infookvir glazbenik
	\| Ime = Arsen Dedić		\| Ime = Arsen Dedić

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-02T02:34:14Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 2. prosinac 2021. u 02:34
Redak 26:		Redak 26:
	== Djetinjstvo i mladost ==		== Djetinjstvo i mladost ==
	[[File:Sibenik - Flickr - jns001 (19).jpg\|mini\|desno\|250px\|Arsen je kao dječak svirao sa Šibenskom narodnom glazbom na sprovodima na groblju sv. Ane, podno [[Tvrđava svetog Mihovila u Šibeniku\|tvrđave sv. Mihovila]] u Šibeniku]]		[[File:Sibenik - Flickr - jns001 (19).jpg\|mini\|desno\|250px\|Arsen je kao dječak svirao sa Šibenskom narodnom glazbom na sprovodima na groblju sv. Ane, podno [[Tvrđava svetog Mihovila u Šibeniku\|tvrđave sv. Mihovila]] u Šibeniku]]
	Arsen Dedić rođen je 28. srpnja 1938. godine u [[Šibenik]]u kao drugo dijete Jovana Dedića (†1983.) i Veronike, rođ. Mišković (1904.-1995.). S očeve strane obitelji svi su bili srpski [[Srpska pravoslavna crkva\|pravoslavni]] vjernici koji su potjecali iz okolice [[Drniš]]a,<ref name="varos"/> dok je majka bila Hrvatica iz [[Rupe (Skradin)\|Rupa]] nedaleko [[Skradin]]a te je formalno prešla na pravoslavlje prilikom udaje za Arsenova oca.<ref name="kurir">[http://arhiva.kurir-info.rs/arhiva/2005/maj/24/ST-02-24052005.shtml "Moj brat Arsenije"], ''Kurir'', 24. svibnja 2005.</ref><ref name="fukakegelj">Ivor Fuka i Ivan Kegelj: [http://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-arsenom-dedicem-pomalo-privodim-svoju-pricu-kraju Razgovor s Arsenom Dedićem: Pomalo privodim svoju priču kraju!], lupiga.com, objavljeno 19.01.2015.{{citat\|Gledajte, mene je rodila čista, što bi se reklo, Hrvatica – katolkinja, Veronika Mišković, a ćaća mi je bio ortodoks – dakle pravoslavac. Morate znati da je u Šibeniku i oko njega živjelo puno, mi to kažemo [[Morlaci\|morlačkog]] življa. U tom vremenu ljudi su prihvaćali religije onako kako je tko pružao mogućnost održanja, životnog spasa, stjecanja nekog malog posjeda. U to neko vrijeme, recimo, pravoslavna crkva je davala najviše takvih posjeda. Tako su preci mog oca uzeli pravoslavlje.\|Arsen Dedić, 2015.}}</ref> Jedna baka mu je bila [[Talijani u Hrvatskoj\|talijanskog]] podrijetla.<ref name="körbler">Jurica Körbler: [http://www.novosti.rs/vesti/scena.147.html:531746-Arsen-Dedic-Znam-cirilicu-a-govorim-i-ruski "Arsen Dedić: Znam ćirilicu, a govorim i ruski"], ''Večernje novosti'', 1. veljače 2015.</ref> Dedić se rodio kao drugo dijete u siromašnoj, težačkoj obitelji te mu je majka (nadimkom Jelka<ref name="AD-RET">{{~~cite news~~ \| url = http://www.jutarnji.hr/nenad-polimac-otkriva-jedinu-tajnu-arsena-dedica-jednom-je-rekao---ja-se-ne-bojim-smrti-/1401380/ \| language = Croatian \| first = Nenad \| last = Polimac \| newspaper = [[Jutarnji list]] \| title = Nenad Polimac piše o jedinoj tajni Arsena Dedića - Jednom je rekao: 'Ja se smrti ne bojim' \| date = 19. kolovoza 2015. \| accessdate = 2015-08-21}}</ref>) bila nepismena, iznimno pobožna domaćica i pralja, koju je on kasnije opismenio.<ref name="telegram">[[dragan markovina\|Markovina, Dragan]]: [http://www.telegram.hr/price/arsenov-brat-nisam-pokazivao-da-bi-roditelji-trebali-investirati-u-mene-za-razliku-od-arsena-koji-je-bio-spektakularan/ "Arsenov brat: Nisam pokazivao da bi roditelji trebali investirati u mene, za razliku od Arsena koji je bio spektakl"], ''[[Telegram (novine)\|Telegram]]'', 6. studenog 2015.</ref><ref>Marko Lopušina: [http://www.novosti.rs/vesti/spektakl.147.html:224737-Beograd-me-stvorio "Beograd me stvorio"], ''Večernje novosti'', 15. listopada 2008.</ref> Majku Veroniku i njenu pobožnost je često kasnije isticao kao izvor nadahnuća i osobu kojoj se divio.<ref name="koncil">Mijo Gabrić, [[Živko Kustić]]: [http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=40879&act=view »Mali ti piva ka pop«, Razgovor s Arsenom Dedićem] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20150826011648/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=40879&act=view \|date=26. kolovoza 2015. }}, ''[[Glas Koncila]]'', br.14., 11. srpnja 1971.</ref><ref name="novil"/> Premda mu je majka htjela nadjenuti ime Igor, na nagovor svećenika dala mu je ime [[Arsenije III. Crnojević\|Arsenije]].<ref name="kurir"/> Otac Jovan bio je zidar i dobrovoljni vatrogasac, kasnije poslovođa u pomorskom građevinskom poduzeću "PomGrad", a uz posao se bavio i poljoprivredom.<ref name="perica">Silvana Perica: [http://www.vecernji.hr/glazba/arsen-dedic-bare-nosi-dramatiku-u-kojoj-ima-istine-za-razliku-od-stulica-1014804 "Bare nosi dramatiku u kojoj ima istine, za razliku od Štulića"], Večernji list, 15.07.2015.</ref> Dedićev otac je bio i glazbeno nadaren te je u Šibenskoj narodnoj (limenoj) glazbi te hotelskoj kapeli svirao više instrumenata - [[Truba\|trubu]], [[Tuba\|tubu]] i [[Timpani\|timpane]].<ref name="novil">Zoran Angeleski: [http://www.novilist.hr/Scena/Glazba/Arsen-Dedic-Strah-je-postao-nase-redovito-stanje "Arsen Dedić - Strah je postao naše redovito stanje"], Novi list, 12. travnja 2015</ref><ref name="perica"/><ref name="jutarnji">Željko Ivanjek: [https://web.archive.org/web/20141205002644/http://www.jutarnji.hr/arsen-dedic---zivot-jednog-kantautora/248911/ ''Arsen Dedić - život jednog kantautora'', Jutarnji list, Objavljeno: 04.05.2008]</ref>		Arsen Dedić rođen je 28. srpnja 1938. godine u [[Šibenik]]u kao drugo dijete Jovana Dedića (†1983.) i Veronike, rođ. Mišković (1904.-1995.). S očeve strane obitelji svi su bili srpski [[Srpska pravoslavna crkva\|pravoslavni]] vjernici koji su potjecali iz okolice [[Drniš]]a,<ref name="varos"/> dok je majka bila Hrvatica iz [[Rupe (Skradin)\|Rupa]] nedaleko [[Skradin]]a te je formalno prešla na pravoslavlje prilikom udaje za Arsenova oca.<ref name="kurir">[http://arhiva.kurir-info.rs/arhiva/2005/maj/24/ST-02-24052005.shtml "Moj brat Arsenije"], ''Kurir'', 24. svibnja 2005.</ref><ref name="fukakegelj">Ivor Fuka i Ivan Kegelj: [http://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-arsenom-dedicem-pomalo-privodim-svoju-pricu-kraju Razgovor s Arsenom Dedićem: Pomalo privodim svoju priču kraju!], lupiga.com, objavljeno 19.01.2015.{{citat\|Gledajte, mene je rodila čista, što bi se reklo, Hrvatica – katolkinja, Veronika Mišković, a ćaća mi je bio ortodoks – dakle pravoslavac. Morate znati da je u Šibeniku i oko njega živjelo puno, mi to kažemo [[Morlaci\|morlačkog]] življa. U tom vremenu ljudi su prihvaćali religije onako kako je tko pružao mogućnost održanja, životnog spasa, stjecanja nekog malog posjeda. U to neko vrijeme, recimo, pravoslavna crkva je davala najviše takvih posjeda. Tako su preci mog oca uzeli pravoslavlje.\|Arsen Dedić, 2015.}}</ref> Jedna baka mu je bila [[Talijani u Hrvatskoj\|talijanskog]] podrijetla.<ref name="körbler">Jurica Körbler: [http://www.novosti.rs/vesti/scena.147.html:531746-Arsen-Dedic-Znam-cirilicu-a-govorim-i-ruski "Arsen Dedić: Znam ćirilicu, a govorim i ruski"], ''Večernje novosti'', 1. veljače 2015.</ref> Dedić se rodio kao drugo dijete u siromašnoj, težačkoj obitelji te mu je majka (nadimkom Jelka<ref name="AD-RET">{{Citiranje novina \| url = http://www.jutarnji.hr/nenad-polimac-otkriva-jedinu-tajnu-arsena-dedica-jednom-je-rekao---ja-se-ne-bojim-smrti-/1401380/ \| language = Croatian \| first = Nenad \| last = Polimac \| newspaper = [[Jutarnji list]] \| title = Nenad Polimac piše o jedinoj tajni Arsena Dedića - Jednom je rekao: 'Ja se smrti ne bojim' \| date = 19. kolovoza 2015. \| accessdate = 2015-08-21}}</ref>) bila nepismena, iznimno pobožna domaćica i pralja, koju je on kasnije opismenio.<ref name="telegram">[[dragan markovina\|Markovina, Dragan]]: [http://www.telegram.hr/price/arsenov-brat-nisam-pokazivao-da-bi-roditelji-trebali-investirati-u-mene-za-razliku-od-arsena-koji-je-bio-spektakularan/ "Arsenov brat: Nisam pokazivao da bi roditelji trebali investirati u mene, za razliku od Arsena koji je bio spektakl"], ''[[Telegram (novine)\|Telegram]]'', 6. studenog 2015.</ref><ref>Marko Lopušina: [http://www.novosti.rs/vesti/spektakl.147.html:224737-Beograd-me-stvorio "Beograd me stvorio"], ''Večernje novosti'', 15. listopada 2008.</ref> Majku Veroniku i njenu pobožnost je često kasnije isticao kao izvor nadahnuća i osobu kojoj se divio.<ref name="koncil">Mijo Gabrić, [[Živko Kustić]]: [http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=40879&act=view »Mali ti piva ka pop«, Razgovor s Arsenom Dedićem] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20150826011648/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=40879&act=view \|date=26. kolovoza 2015. }}, ''[[Glas Koncila]]'', br.14., 11. srpnja 1971.</ref><ref name="novil"/> Premda mu je majka htjela nadjenuti ime Igor, na nagovor svećenika dala mu je ime [[Arsenije III. Crnojević\|Arsenije]].<ref name="kurir"/> Otac Jovan bio je zidar i dobrovoljni vatrogasac, kasnije poslovođa u pomorskom građevinskom poduzeću "PomGrad", a uz posao se bavio i poljoprivredom.<ref name="perica">Silvana Perica: [http://www.vecernji.hr/glazba/arsen-dedic-bare-nosi-dramatiku-u-kojoj-ima-istine-za-razliku-od-stulica-1014804 "Bare nosi dramatiku u kojoj ima istine, za razliku od Štulića"], Večernji list, 15.07.2015.</ref> Dedićev otac je bio i glazbeno nadaren te je u Šibenskoj narodnoj (limenoj) glazbi te hotelskoj kapeli svirao više instrumenata - [[Truba\|trubu]], [[Tuba\|tubu]] i [[Timpani\|timpane]].<ref name="novil">Zoran Angeleski: [http://www.novilist.hr/Scena/Glazba/Arsen-Dedic-Strah-je-postao-nase-redovito-stanje "Arsen Dedić - Strah je postao naše redovito stanje"], Novi list, 12. travnja 2015</ref><ref name="perica"/><ref name="jutarnji">Željko Ivanjek: [https://web.archive.org/web/20141205002644/http://www.jutarnji.hr/arsen-dedic---zivot-jednog-kantautora/248911/ ''Arsen Dedić - život jednog kantautora'', Jutarnji list, Objavljeno: 04.05.2008]</ref>

	Tijekom [[Guvernatorat Dalmacija\|talijanske]] i njemačke okupacije Šibenika u Drugom svjetskom ratu (1941.-1944.) te poraća obilježenog gladi i neimaštinom, neko vrijeme je proveo s majčinom obitelji u Rupama i [[Dubravice (Skradin)\|Dubravicama]], pokraj rijeke [[Krka\|Krke]] u zaleđu Šibenika.<ref>Živorad Tasić: [http://www.index.hr/black/clanak/arsen-sasvim-osobno-moj-autorski-rad-me-cuva-od-kobne-pripadnosti-estradi/836779.aspx "Arsen: sretan bez primisli"], ''Zum reporter'', 1982.</ref><ref>"Milutin Dedić - gospodar vetrova", ''Ilustrovana politika'' {{citat\|Rođen sam u Šibeniku, gradu na moru, ali pored koga se nalazi i ušće rijeke Krke, poznate po prelijepim slapovima. Mi smo za vrijeme Drugog svjetskog rata, u vrijeme bombardiranja te oblasti, bili prinuđeni da se maknemo u jednu vodenicu na rijeci Krki. Doživljaji i uspomene na boravak u toj vodenici ostali su svježi do današnjeg dana.\|[[Milutin Dedić]]}}</ref> Kao dječak odrastao je u svojoj rodnoj kući u šibenskoj težačkoj četvrti Varoš, na broju 41 u današnjoj Ulici Nikole Tesle, u kojoj su rođeni [[Igor Mandić]] (1939.) te neko vrijeme živjeli i [[Vice Vukov]] (r. 1936.) i [[Mišo Kovač]] (r. 1941.).<ref name="varos">Ivan Živković: [http://www.jutarnji.hr/-kad-se-sjetim-djetinjstva-i-varosa--sjetim-se-gladi----/1403432/ "Jutarnji u šibenskoj ulici u kojoj je odrastao Arsen Dedić - ‘Kad se sjetim djetinjstva i Varoša, sjetim se gladi...’"], ''Jutarnji list'', Objavljeno: 24.08.2015</ref><ref name="perica"/><ref>Snježana Klarić: [http://sibenskiportal.hr/2012/08/31/ulica-djetinjstva-arsena-dedica-mate-mise-kovaca-i-vice-vukova-sibenski-je-hall-of-fame/ ''Ulica djetinjstva Arsena Dedića, Mate Miše Kovača i Vice Vukova šibenski je ‘hall of fame’''], Šibenski portal, 31. 08. 2012</ref> Dedić je intenzivno prijateljevao s Vukovom.<ref>Pacek, Tatjana i Danijela Ana Morić: [http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/arsen-vice-i-ja-bili-smo-u-istoj-klapi-on-je-imao-najljepsi-glas-385621 "Arsen: Vice i ja bili smo u istoj klapi, on je imao najljepši glas"], 24sata, 24. 9. 2014.</ref> Djetinjstvo u Šibeniku, njegovi motivi i ljudi te [[mediteran]]ski ugođaj obilježili su velik dio Dedićevog opusa.<ref>[http://www.kroativ.at/hr/clanak/kultura/arsen-dedic-sibenik-koji-hoda-121 ''Arsen Dedić - Šibenik koji hoda'', kroativ.at, posjećeno 28. kolovoza 2014.]</ref> Arsen je u djetinjstvu pohodio obje crkve, i katoličku i pravoslavnu.<ref name="koncil"/>		Tijekom [[Guvernatorat Dalmacija\|talijanske]] i njemačke okupacije Šibenika u Drugom svjetskom ratu (1941.-1944.) te poraća obilježenog gladi i neimaštinom, neko vrijeme je proveo s majčinom obitelji u Rupama i [[Dubravice (Skradin)\|Dubravicama]], pokraj rijeke [[Krka\|Krke]] u zaleđu Šibenika.<ref>Živorad Tasić: [http://www.index.hr/black/clanak/arsen-sasvim-osobno-moj-autorski-rad-me-cuva-od-kobne-pripadnosti-estradi/836779.aspx "Arsen: sretan bez primisli"], ''Zum reporter'', 1982.</ref><ref>"Milutin Dedić - gospodar vetrova", ''Ilustrovana politika'' {{citat\|Rođen sam u Šibeniku, gradu na moru, ali pored koga se nalazi i ušće rijeke Krke, poznate po prelijepim slapovima. Mi smo za vrijeme Drugog svjetskog rata, u vrijeme bombardiranja te oblasti, bili prinuđeni da se maknemo u jednu vodenicu na rijeci Krki. Doživljaji i uspomene na boravak u toj vodenici ostali su svježi do današnjeg dana.\|[[Milutin Dedić]]}}</ref> Kao dječak odrastao je u svojoj rodnoj kući u šibenskoj težačkoj četvrti Varoš, na broju 41 u današnjoj Ulici Nikole Tesle, u kojoj su rođeni [[Igor Mandić]] (1939.) te neko vrijeme živjeli i [[Vice Vukov]] (r. 1936.) i [[Mišo Kovač]] (r. 1941.).<ref name="varos">Ivan Živković: [http://www.jutarnji.hr/-kad-se-sjetim-djetinjstva-i-varosa--sjetim-se-gladi----/1403432/ "Jutarnji u šibenskoj ulici u kojoj je odrastao Arsen Dedić - ‘Kad se sjetim djetinjstva i Varoša, sjetim se gladi...’"], ''Jutarnji list'', Objavljeno: 24.08.2015</ref><ref name="perica"/><ref>Snježana Klarić: [http://sibenskiportal.hr/2012/08/31/ulica-djetinjstva-arsena-dedica-mate-mise-kovaca-i-vice-vukova-sibenski-je-hall-of-fame/ ''Ulica djetinjstva Arsena Dedića, Mate Miše Kovača i Vice Vukova šibenski je ‘hall of fame’''], Šibenski portal, 31. 08. 2012</ref> Dedić je intenzivno prijateljevao s Vukovom.<ref>Pacek, Tatjana i Danijela Ana Morić: [http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/arsen-vice-i-ja-bili-smo-u-istoj-klapi-on-je-imao-najljepsi-glas-385621 "Arsen: Vice i ja bili smo u istoj klapi, on je imao najljepši glas"], 24sata, 24. 9. 2014.</ref> Djetinjstvo u Šibeniku, njegovi motivi i ljudi te [[mediteran]]ski ugođaj obilježili su velik dio Dedićevog opusa.<ref>[http://www.kroativ.at/hr/clanak/kultura/arsen-dedic-sibenik-koji-hoda-121 ''Arsen Dedić - Šibenik koji hoda'', kroativ.at, posjećeno 28. kolovoza 2014.]</ref> Arsen je u djetinjstvu pohodio obje crkve, i katoličku i pravoslavnu.<ref name="koncil"/>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Glazbenik +{{Infookvir glazbenik)

2021-11-18T01:34:56Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Glazbenik +{{Infookvir glazbenik)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 01:34
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Arsen Dedić'''-->{{izdvojeni članak\|kolovoz 2015.}}		<!--'''Arsen Dedić'''-->{{izdvojeni članak\|kolovoz 2015.}}
	{{~~Glazbenik~~		{{Infookvir glazbenik
	\| Ime = Arsen Dedić		\| Ime = Arsen Dedić
	\| Img = DedicArsen.JPG		\| Img = DedicArsen.JPG