WikiSysop: bnz

2022-05-07T15:58:37Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 15:58
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Aronija'''-->~~{{naslov u kurzivu}}		{{naslov u kurzivu}}
	{{Taksokvir		{{Taksokvir
	\| boja = lightgreen		\| boja = lightgreen

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-20T06:55:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = Aronija
| slika = Aronia prunifolia0.jpg
| slika_širina = 240px
| image_caption = Ljubičastoplodna aronija
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Angiospermae]]
| ordo = [[Rosales]]
| familia = [[Rosaceae]]
| subfamilia =[[Amygdaloideae]]
| tribus =[[Maleae]]
| genus = '''''Aronia'''''
| genus_autorstvo = [[Friedrich Kasimir Medikus|Medik.]]
| razdioba_stupanj = Vrste
| razdioba =
*''Aronia arbutifolia'' ([[Carl Linnaeus|L.]]) [[Christian Hendrik Persoon|Pers.]]
*''Aronia melanocarpa'' ([[André Michaux|Michx.]]) [[Stephen Elliott (botanist)|Elliott]]
*''Aronia × prunifolia'' ([[Humphry Marshall|Marshall]]) [[Alfred Rehder|Rehder]]
}}
'''Aronija''' je rod listopadnih [[grm]]ova koji se sastoji od dviju vrsta, podrijetlom s istoka [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Grm aronije naraste najčešće 1-6 m, bujnog je rasta, a ljudi je rezidbom oblikuju kao manje drvo. Najčešće obitava u vlažnim [[šuma]]ma i [[močvara]]ma. Aroniju često ljudi uzgajaju kao ukrasnu [[biljke|biljku]]. Poznato je kako su nakon nuklearne katastrofe u [[Černobil]]u plodovi aronije korišteni za ublažavanje zdravstvenih tegoba ozračenih osoba. Zbog visokog stupnja otpornosti na mraz, izdrži zimu i do -47°C. Zato je mnogi nazivaju sibirska borovnica. Tako se aronija počela uzgajati u [[Rusija|Rusiji]], [[Finska|Finskoj]] i [[Švedska|Švedskoj]]. Također je otporna i na [[suša|sušu]], [[kukci|kukce]], [[zagađenje|zagađenja]] i [[bolest]]i.

== Opis==
Oprašuju je [[pčele]] i [[vjetar]], a u jesen listovi mijenjaju boju u crvene nijanse. [[List]]ovi aronije su jednostavni, poredani naizmjenično. Cvjetovi su mali, sastoje se od pet [[latica]] i pet čašičnih listića. Plodovi su joj bobice koje nisu jestive svježe jer su gorka okusa (osim crvenoplodne aronije), ali se često koriste u pripremi [[vino|vina]], [[džem]]a, [[čaj]]a, [[sirup]]a, [[kompot]]a, likera, idt. Također se koriste kao [[začin]] i boja u pićima i [[jogurt]]ima. Plodovima aronije se hrane [[ptice]], te njezine [[sjeme]]nke rasprostranjuju [[izmet]]om.

== Vrste ==
[[Datoteka:Owoce Aronia.jpg|230px|minijatura|desno|Crnoplodna aronija]]
=== [[Crvenoplodna aronija]] ===
(lat. ''[[Aronia arbutifolia]]'') naraste 2-4 m u visinu, rjeđe 6 m. Listovi su joj 5-8 cm široki. Cvjetovi su joj bijeli ili blijedo ružičasti, otprilike 1 cm široki. [[Plod]] je jestiv,crven, 4-10 mm širok i otporan na [[zima|zimu]].

=== [[Crnoplodna aronija]] ===
(lat. ''[[Aronia melanocarpa]]'') naraste u visinu malo manje od 1 m, a rijetki primjerci su narasli 3 m. Listovi su najčešće 6 cm široki. Cvjetovi su bijeli, imaju 1.5 cm širine. Ispočetka je plod crvene boje. Kad naraste, plod je crne boje, veličine 6-9 mm.

=== [[Ljubičastoplodna aronija]] ===
(lat. ''[[Aronia × prunifolia]]'') [[hibrid]]. Cvijeta od [[travanj|travnja]] do [[srpanj|srpnja]]. Plod joj je tamnoljubičaste do crne boje, 7-10 mm širok.

== Povijest ==
[[Datoteka:Aronia mitschurinii september.JPG|260px|minijatura|desno|Grm aronije]]
Aronija je dospjela u Europu iz istočnog dijela Sjeverne Amerike. Navodno su je poznavali tamošnji [[Indijanci]], njene plodove su sušili i upotrebljavali za zimske pogače. Aroniju kao [[hrana|hranu]] i [[lijek]] su prvi počeli upotrebljavati sjevernoamerički Indijanci. Kako plodovi aronije dugo vremena ostaju na grmu i ne kvare se, Indijanci su se hranili njime, plodove su sušili i mljeli, te miješali sa životinjskom mašću i osušenim mesom. Sušeni plodovi aronije bili su hrana za zimu, te lijek protiv želučanih i crijevnih tegoba. Osim zrelih plodova, sjevernoamerički Indijanci su kao lijek upotrebljavali i listove i koru aronije. Ljeti su sušili listove i koru, pripremali su čaj, koji su koristili kao sredstvo za zaustavljanje krvarenja iz rana.
U Europi je aronija privukla pažnju zbog svoje ljepote, jer su njeni bijeli cvjetovi jedni od najljepših cvjetova grmolikih biljaka. Godine [[1972.]] Crnoplodna aronija je primila nagradu Kraljevskog vrtlarskog udruženja u [[Engleska|Engleskoj]]. Prvi put se je u Europi spominje oko 1816. u Ukrajini,te je sve do početka dvadesetog stoljeća uzgajana isključivo kao ukrasni grm.Jednom su je u većoj količini posadili također u [[Slovenija|Sloveniji]], no nije bila posebno dobro prihvaćena, prije svega zbog nepoznavanja ljekovitih svojstava, koja aronija nudi.nas

Prva uzgojna sorta stvorena je od strane ruskog biologa i pomologa [[Ivan Vladimirovič Mičurin|Ivana Vladimiroviča Mičurina]] još krajem 19. stoljeća, uz napomenu da se uzgoj počeo širiti tek nakon njegove smrti 1935,uz neophodno isticanje da je danas i znanstveno dokazano da se kod ove prve poznate sorte radi o hibridu aronije i jarebike.<ref>Leonard, Peter J., "Aronia mitschurinii: Solving a Horticultural Enigma" (2011). Master's Theses. 183.
https://opencommons.uconn.edu/gs_theses/183</ref>Dotični je uzgojio i više drugih međurodnih hibrida aronije i [[ jarebika|jarebike]]("Burka;"Likjornaja","Titan"),po današnjim genetskim istraživanjima u hibride ovog porijekla spadaju i sorte "Viking", "Nero","Aron","McKenzie" i "Galicjanka"("Viking" i "Nero"=75% aronija+25% jarebika).<ref>https://www.agroforestry.co.uk/wp-content/uploads/agnews-sample/AGN_sample.pdf</ref><ref>http://digitalcommons.uconn.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1198&context=gs_theses</ref>Prve uzgojne površine bile su posađene 1946. u Altajskoj oblasti današnje Rusije ( nakon 10 godina probnog uzgoja!), a 1969. je tamo pod aronijom bilo oko 1000 ha.Oko 1948. zasađena je i u okolici ondašnjeg Lenjingrada i to oko 40 ha.Godine 1953. počinje je se saditi i u tadašnjoj Latvijskoj SSR.Također je se počinje saditi i u Estonskoj SSR oko 1958.U razdoblju pedesetih godina prošlog stoljeća aronija se uzgajala u 29 oblasti Sovjetskog saveza.<ref>http://berrylib.ru/books/item/f00/s00/z0000056/st004.shtml</ref><ref>http://www.salicicola.com/translations/Skv1983Aronia.html</ref> 1984. godine u Rusiji tj.ondašnjem SSSR-u se aronija uzgajala na nekih 17 800 hektara,većinom za dobivanje soka(1971. oko 5400 ha!).<ref>http://www.kuegler-textoris.de/Wildobst_Diplomarbeit_Zeitlhoefler_2002.pdf Pristupljeno 9.09.2015.</ref>

U bivšoj Njemačkoj demokratskoj republici uzgoj je započeo oko 1976.<ref>http://www.kuegler-textoris.de/Wildobst_Diplomarbeit_Zeitlhoefler_2002.pdf Pristupljeno 9.09.2015.</ref>

Uzgoj u SAD,znači zemlji porijekla aronije započeo je oko 1997.<ref>http://www.theatlantic.com/health/archive/2010/02/aronia-berries-the-next-a-a/35016/</ref>

Uzgoj u Zapadnoj Europi započinje nekih 15,20 godina prije nego u SAD,prije svega u Danskoj,Finskoj i Švedskoj.<ref>http://umaine.edu/agriculture/home/aronia/plant-description-and-habitat/</ref>Danas su najveći proizvođači Ruska Federacija,Poljska,Češka i Slovačka.

U Hrvatskoj se biljka uzgaja oko 7 godina,no broj proizvođača stalno raste,uz napomenu da se biljka intenzivno kod nas uzgaja na svega oko 20 ha.<ref>http://www.savjetodavna.hr/adminmax/publikacije/aronija_2312_finish_opt.pdf</ref>

== Zdravlje ==
Aronija je prava riznica biološki aktivnih [[kemijski spoj|spojeva]] (preko 300). Čisti [[krv]], jača [[cirkulacija|cirkulaciju]], snižava [[kolesterol]] i [[krvni tlak]], djeluje protuupalno.<ref>http://www.zdravljeizprirode.hr/tema.php?id=20 Preuzeto 27. ožujka 2013.</ref> Svježi plodovi aronije imaju najveći [[antioksidansi|antioksidativni]] kapacitet među svim bobičastim i ostalim voćem istraživanim do sada, a mjerenim po ORAC i TEAC standardima - više nego dvostruko više od borovnice ili oko dva puta više od crnog ribiza ( treba naglasiti da ovi podaci izrazito variraju od izvora do izvora!). Mnogobrojne epidemiološke studije ukazuju na snažnu povezanost između unosa aronije i smanjenja smrtnosti uslijed srčanih oboljenja, [[tumor]]a i drugih degenerativnih bolesti, odnosno smanjenje ili odgađanje razvoja navedenih bolesti, kao i starenja.<ref>http://aronija.net/sadrzaj/ucinak-na-zdravlje/ Preuzeto 27. ožujka 2013.</ref>
==Kontraindikacije==
Čir na želucu i dvanaestercu, gastrits, tromboflebitis, tromboza.<ref>Putirskij,I.N.,Prohorov,V.N. Universalnaja enciklopedija llekarstvenih rastenij,Moskva 2000.,str,61</ref>

== Sadržaj plodova ==
Plodovi crnoplodne aronije sadrže sljedeće tvari: 6,2 - 10,8 % [[šećer]]a, 1,3 % [[Jabučna kiselina|jabučne kiseline]], 0,75 % [[pektin]]a, 0,35 - 0,6 % [[tanin]]a, vitamine [[vitamin A|A]](1,1 -2,4 mg/100g), [[vitamin C|C]](10 -50 mg/100g), [[vitamin B1|B1]] i [[vitamin B2|B2]], [[vitamin E|E]](0,8-3,1 mg/100g), [[vitamin B3|PP]](0,5-0,8 mg/100g) i P (1200 -1500 mg/100g) glikozid cianidin, flavonske glikozide hesperidin i rutin, te kvercitin i katehin.

Sadrže i 1480 mg/100 g antocijana,te protocianidina 664 mg/100g.<ref>http://yep.ba/wp-content/uploads/2014/08/UPPCPrezentacijaAronija.pdf Pristupljeno 11.09.2015.</ref>

Od makroelemenata plodovi sadrže (mg/g) [[Kalij|K]] - 13,90, [[Kalcij|Ca]] - 1,30, [[Magnezij|Mg]] - 1,0, [[Željezo|Fe]] - 0,05,[[Jod|I]] 4-6

Od mikroelemenata sadrže (mkg/g) [[Mangan|Mn]] - 0,07, [[Bakar (element)|Cu]] - 0,58, [[Cink|Zn]] - 0,10, [[Kobalt|Co]] - 0,15, [[Krom|Cr]] - 0,02, [[Aluminij|Al]] - 0,02, [[Selen|Se]] - 3,63, [[Nikal|Ni]] - 0,11, [[Stroncij|Sr]] - 0,06, [[Olovo (element)|Pb]] - 0,02, [[Bor (element)|B]] - 4,80 µg/g.<ref>Lovkova, M.J., Rabinovič, A.M., Ponomareva, S.M.,Buzuk, G.N., Sokolova, S.M. Po čemu rastenija lečat, Moskva 1989., str. 181.</ref>

==Dodatna literatura==
===Knjige===
*Васильченко Г. В., Проценко В. И. Черноплодная рябина. — Мoskva 1967.
*Кузнецов П. А. Черноплодная рябина. Moskva 1978.
*Виноградова Ю. К., Куклина А. Г. Арония Мичурина: от создания до натурализации. — Мoskva 2014.
* Sigrid Grün, Jan Neidhardt : Aronia – Unentdeckte Heilpflanze, Regensburg 2007.
===Periodika===
* Simeonov S B, Botushanov N P, Karahanian E B, Pavlova M B, Husianitis H K, Troev D M. Effects of Aronia melanocarpa juice as part of the dietary regimen in patients with diabetes mellitus. Folia Med (Plovdiv) 2002; 44: 20-3
* Olas B1, Wachowicz B, Tomczak A, Erler J, Stochmal A, Oleszek W Comparative anti-platelet and antioxidant properties of polyphenol-rich extracts from: berries of Aronia melanocarpa, seeds of grape and bark of Yucca schidigera in vitro.(http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18231940)
* Zheng W, Wang S Y. Oxygen radical absorbing capacity of phenolics in blueberries, cranberries, chokeberries, and lingonberries. J Agric Food Chem 2003; 51: 502-9
* Skoczynska A, Jedrychowska I, Poreba R, Affelska A, Turczyn B. The influence of chokeberry juice on arterial blood pressure. Pharmacol Rep 2007; 59 (Suppl. 1): 66

== Izvori ==
{{izvori|2}}

==Vanjske poveznice==

*[http://www.agroklub.com/upload/dokumenti/prirucnik_za_uzgoj_aronije.pdf Priručnik za uzgoj aronije]
*[http://aronija.net/ Aronija net]
*[http://www.raysahelian.com/aronia.html Aronia berry health benefits]

[[Kategorija:Aronija| ]]
[[Kategorija:Maleae]]
[[Kategorija:Voće]]
[[Kategorija:Alohtone voćne vrste]]

Aronija - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica