Suradnik10: /* Legenda i podrijetlo imena */

2026-05-12T18:13:31Z

Legenda i podrijetlo imena

←Starija inačica		Inačica od 12. svibanj 2026. u 18:13
Redak 46:		Redak 46:

	Ime '''Armenija''', koje se koristi za ovu zemlju u većini jezika, počeli su prije oko tri tisućljeća koristiti [[Grci\|grčki]] [[povjesničar]]i po armenskom vođi Aramu, koji je prema legendi bio šesti član Haikove loze (praunuk Haikova praunuka).		Ime '''Armenija''', koje se koristi za ovu zemlju u većini jezika, počeli su prije oko tri tisućljeća koristiti [[Grci\|grčki]] [[povjesničar]]i po armenskom vođi Aramu, koji je prema legendi bio šesti član Haikove loze (praunuk Haikova praunuka).

			== Nacionalni simboli ==
			Nekoliko je neslužbenih ili nacionalnih simbola: planina [[Ararat]], [[hačkar]] (kamen-križ), glazbalo [[duduk]], [[marelica]], [[grožđe]] i [[šipak]].<ref>Artur Bagdasarov: [https://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/a-b/bagdasarov-artur/25736-a-bagdasarov-sipak-jedan-od-simbola-armenije.html '' A. Bagdasarov: Šipak - jedan od simbola Armenije '']. Portal HKV. 9. siječnja 2017. Pristupljeno 12. svibnja 2026.<br>Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Uvjeti korištenja na Portalu HKV: "Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora, gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr."</ref>

	== Povijest ==		== Povijest ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T10:00:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir_zemlje_svijeta |
ime = Republika Armenija |
izvorno_ime =
Հայաստանի Հանրապետություն<br>Hayastani Hanrapetut’yun |
ime_genitiv = Armenije |
eng_ime = Armenia |
zastava = Flag of Armenia.svg |
grb = Coat of arms of Armenia.svg |
lokacija = Europe Armenia.svg|
službeni_jezik = [[armenski jezik|armenski]] |
glavni_grad = [[Erevan]] |
predstavnik_države_množina = Predsjednici|
predstavnik_države = Predsjednik |
predstavnik_države_osoba = [[Armen Sarkissian]] |
predsjednik_vlade_osoba = [[Nikol Pashinyan]]|
površina_poredak = 138 |
površina = 29 800 |
vode = 4.7 |
stanovništvo_poredak = 128 |
stanovništvo = 3 326 448 |
godina_popisa = 2003 |
gustoća_stanovništva = 112 |
neovisnost = Od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]<br>21. rujna 1991.|
BDP_PKM_godina = 2012. |
BDP_PKM = 19.65 milijardi $ |
BDP_PKM_rang = 127. |
BDP_PKM_per_capita = 5838 $ |
BDP_PKM_per_capita_rang = 118. |
valuta = [[armenski dram|dram]] |
stoti_dio_valute = 100 luma¹ |
vremenska_zona = +4 <br> [[UTC]] +5 ljeti | |
himna = [[Mer Hayrenik]] |
internetski_nastavak = .am |
pozivni_broj = +374 |
komentar = <small>'''(1)''' izvan upotrebe</small> |
moto =
}}

'''Armenija''' ([[armenski jezik|armenski]] Հայաստան, ''Hayastan''), službeno '''Republika Armenija''' je [[država]] na južnom [[Kavkaz]]u. Na zapadu graniči s [[Turska|Turskom]], na sjeveru s [[Gruzija|Gruzijom]], na istoku s [[Azerbajdžan]]om, na jugu s [[Iran]]om i azerbajdžanskom [[eksklava|eksklavom]] [[Nahičevanska Autonomna Republika|Nahičevan]].

Prije raspada [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] Armeniji je, po [[Staljin]]ovoj odluci (iz [[1923.]], kad je bio [[ministar]] za [[narodnost]]i), pripadala i eksklavica [[Baškend]] unutar teritorija Azerbajdžana, dok su Azerbajdžanu pripadale četiri eksklave unutar [[pokrajina|pokrajine]] [[Tavuš]] i jedna u pokrajini [[Ararat (pokrajina)|Ararat]]. Kad se Sovjetski Savez raspao i kad su se pojavile napetosti oko [[Gorski Karabah|Gorskoga Karabaha]], obje su države pripojile te eksklavice svojem teritoriju. Trenutačno su otvorene granice s [[Gruzija|Gruzijom]] i [[Iran]]om, dok su granice s [[Turska|Turskom]] i [[Azerbajdžan]]om zatvorene. 1991. Armenija je nastala na području bivše [[Armenska SSR|Armenske SSR]].

== Legenda i podrijetlo imena ==

Armenija se na [[armenski|armenskom]] zove '''Hajastan''', što znači ''Haikova zemlja''. U [[Sveto pismo|Svetom pismu]] Haik je bio [[Noa|Noin]] prapraunuk. Haik je u 130. godini otišao u Šinar ([[Babilon]]) graditi [[Babilonska kula|Kulu babilonsku]]. Zbog njegove "božanske" vanjštine, [[Asirci|asirski]] mu je vladar '''Bel''' (poznat i kao [[Nimrod]]) rekao da ostane i da će ga slaviti kao boga, ali on je odbio i vratio se u svoju zemlju pod [[Ararat]]om. Zato je Nimrod krenuo s vojskom za njim, pa je u bitci kod jezera [[Van (jezero)|Van]] (danas u [[Turska|Turskoj]]) Haik strijelom s tri pera probio Nimrodov oklop i ubio ga. Asirska se vojska povukla, a Haik je živio 400 godina. Od te bitke računa se tradicionalni [[armenski kalendar]].

Ime '''Armenija''', koje se koristi za ovu zemlju u većini jezika, počeli su prije oko tri tisućljeća koristiti [[Grci|grčki]] [[povjesničar]]i po armenskom vođi Aramu, koji je prema legendi bio šesti član Haikove loze (praunuk Haikova praunuka).

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Armenije}}
Armenija je jedna od rijetkih [[Popis država|zemalja svijeta]] čija državnost datira još od [[Stari vijek|starog vijeka]]. U [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]] javlja se kao [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|ahemenidska]] [[satrapija]], a uska politička interakcija s [[iran]]skim dinastijama nastavljena je kroz dvije tisuće godina i brojne su [[Armenci|armenske]] vladarske kuće bile miješanog podrijetla. Kao samostalno kraljevstvo, [[Armensko Kraljevstvo (stari vijek)|Armenija]] najveći uspon doživljava u [[1. stoljeće pr. Kr.|1. stoljeću pr. Kr.]] prilikom vladavine [[Tigran Veliki|Tigrana Velikog]] koji je nakratko proširio granice od [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] i [[Crno more|Crnoga mora]] do [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Godine [[301.]] postala je prva država koja je preuzela [[kršćanstvo]] kao službenu državnu vjeru, 12 godina prije [[Rimsko Carstvo|Rima]]. U starom vijeku bila je jednim od glavnih bojišta [[Rimsko-perzijski ratovi|rimsko-perzijskih ratova]], dok u srednji vijek karakterizira niz lokalnih dinastija koje su nerijetko pod stranom političkom kontrolom. Od [[645.]] su dvjesta godina bili pod [[arapsko osvajanje Armenije|arapskom vlašću]]. Zbog strateški bitnog položaja između Europe i Azije, bila je i poprištem borbi [[Osmansko Carstvo|Turaka]], [[Rusko Carstvo|Rusa]] i [[Safavidsko Carstvo|Iranaca]] u novom vijeku.

[[Turska|Turske]] su carske, vojne i republikanske vlade između [[1895.]] i [[1923.]] godine, zbog straha što kršćanski Armenci, pogotovo u [[Prvi svjetski rat|I. svjetskom ratu]], pomažu carskoj [[Rusija|Rusiji]], izvršile pokolje poznate kao [[Armenski genocid]], u kojima je život izgubio više od milijun Armenaca. [[Kadžarsko Carstvo|Iranski]] je dio Armenije [[1828.]] pripojen [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]], a [[1920.]] Armenija unutar [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] dobiva status [[Armenska SSR|socijalističke republike]]. Spor sa susjednim [[Azerbajdžan]]om zbog armenske enklave [[Gorski Karabah]] potječe još od sovjetskog doba ([[1988.]]), a pojačao se nakon što je Armenija postala neovisna država [[1991.]] U svibnju [[1994.]] potpisano je primirje, no status [[Gorski Karabah|Gorskog Karabaha]] nije razrješen. Kako se nije moglo ostvariti mirno rješenje i zbog [[Turska|turske]] blokade Armenije, oslabilo je gospodarstvo obiju država. Armenija je i nakon raspada [[SSSR]]-a ostala članica [[Zajednica Neovisnih Država|Saveza neovisnih država]].

== Pokrajine ==

''Glavni članak: [[Pokrajine Armenije]]''

Država je upravno razdjeljena na 11 pokrajina (jed. ''marz'', mn. ''marzer''):

<div style="float:right;margin:0 0 1em 1em;{width:400px;}text-align:center;font-size:smaller">
[[Datoteka:ArmeniaNumbered.png|200px|Armenske pokrajine]]</div>
#[[Aragacotn]]
#[[Ararat (pokrajina)|Ararat]]
#[[Armavir (pokrajina)|Armavir]]
#[[Gegharkunik]]
#[[Kotajk]]
#[[Lori]]
#[[Širak]]
#[[Sjunik]]
#[[Tavuš]]
#[[Vajots Dzor]]
#[[Erevan]]

== Zemljopis ==
''Glavni članak: [[Zemljopis Armenije]]''
[[Datoteka:Double Peaked Ararat.jpg|280px|desno|thumb|Pogled na planinu [[Ararat]]]]

Armenija je [[Kontinentalne države|kontinentalna zemlja]] bez izlaza na more. Prosječna nadmorska visina je 1370 m i samo 10% zemlje je niže od 1000 m. Najviši vrh je 4090 m visok [[Aragac]] (oko 70 km sjeverno od [[Erevan]]a), dok je najniža nadmorska visina (400 m) u klancu rijeke [[Debed]] na sjeveru države kod granice s [[Gruzija|Gruzijom]]. Veći dio zemlje čini visoka ravnica s klancima rijeka kao što su [[Hrazdan (rijeka)|Hrazdan]], [[Arpa]], [[Debed]], [[Azat]]. Planine su na sjeveru i sjeveroistoku države, gdje je lanac [[Mali Kavkaz]]. Jezero [[Sevan]] na istoku države spada u najveća planinska jezera i najveće je u [[Zakavkazje|Zakavkazju]]. Na zapadu države (kod granice s [[Turska|Turskom]]) se nalazi plodna dolina rijeke [[Aras]].

=== Klima ===

Zbog planina nema većeg utjecaja [[Crno more|Crnog mora]] ni [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]]. [[Klima]] je [[kontinentalna klima|kontinentalna]] s vrućim [[ljeto|ljetima]] i hladnim [[zima]]ma, dok [[temperatura]] i količina padalina također ovise o [[zemljopisna širina|zemljopisnoj širini]] i [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]]. Najhladnije je i ima najviše padalina (do 800 mm) u planinskim područjima na sjeveru in sjeveroistoku države, a najtoplije je kod granice s [[Iran]]om. Na središnjoj visoravni padne do 250 mm padalina ljeti, a srednja zimska temperatura je oko 0 °C, srednja ljetna temperatura oko 25 °C. Ljeti dnevna temperatura u [[Erevan]]u može dosegnuti 44 °C, dok u zimskim noćima može pasti na -15 °C. Zima brzo prelazi u ljeto i obratno, pa su [[proljeće]] i [[jesen]] slabi i kratki.

== Politika ==

Politički sustav Armenije ustrojen je prema uzoru na parlamentarne višestranačke sustave u zapadnim zemljama. Izvršnu vlast ima vlada, dok zakonodavnu imaju parlament i vlada. Prema ustavu, na čelu vlade je predsjednik. Narodna skupština Armenije organizirana je kao jednodomni parlament sa 131 zastupnikom koji se izabiru na mandat od četiri godine. Pravo glasa na izborima imaju svi iznad 18 godina starosti.

Iako se smatra jednom od najdemokratskijih zemalja u [[Zajednica Neovisnih Država|Zajednici Neovisnih Država]], međunarodni promatrači, kao [[Vijeće Europe]] i američki [[State Department]] imali su brojne prigovore na armenske parlamentarne i predsjedničke izbore. Iako je napredak zabilježen u posljednjih nekoliko godina, još uvijek situacija nije zadovoljavajuća prema međunarodnim standardima. Ustav iz 1995., daje velike ovlasti izvršnoj vlasti i snažan utjecaj na sudstvo i lokalne dužnosnike. [[Freedom House]] je 2008. stavio Armeniju u kategoriju zemalja sa djelomičnim autoritarnim režimom (zajedno s [[Moldavija|Moldavijom]], [[Kosovo]]m, [[Kirgistan]]om i [[Rusija|Rusijom]]), te joj dao ocjenu 5,21 od 7 (ocjena 7 je najlošija u pogledu demokratskog napretka).<ref>{{cite web |title=Nations in Transit 2008 |url=http://www.freedomhouse.hu/images/fdh_galleries/NIT2008/02_tables.pdf |publisher=Freedom House |format=PDF |accessdate=10. travnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090325005952/http://www.freedomhouse.hu/images/fdh_galleries/NIT2008/02_tables.pdf |archivedate=25. ožujka 2009. }}</ref> Predsjedničke izbore 2008., OSCE i zapadni promatrači ocijenili su demokratskima<ref>{{cite news
| title = Armenian Vote 'Largely Democratic'
| publisher = ArmeniaLiberty, [[Radio Free Europe/Radio Liberty|Radio Free Europe]]
| author = Danielyan, Emil
| url =http://www.armenialiberty.org/armeniareport/report/en/2008/02/14B31960-C791-4274-B7F0-50B571D0EADD.asp
}}</ref>

Od 2013. Armenija je bila u procesu donošenja novog ustava, po kojem bi Armenija iz [[Polupredsjednički sustav|polupredsjedničkog modela]] ustrojstva vlasti prešla u [[Parlamentarni sustav|parlamentarni model]]. Nacrt Ustava zaštitio je i [[brak]] muškarca i žene. Nakon prolaska procedure kroz armenski parlament, nacrt novog ustava Armencima je dan na usvajanje ili odbacivanje na [[referendum]]u [[6. prosinca]] [[2015.]] Izašlo je 50,51 posto registriranih birača, a provedbi ustavnih reformi potporu je dalo 63,35 posto birača i time je u Armeniji brak muškarca i žene zaštićen Ustavom.<ref>[http://narod.hr/svijet/armenija-u-prijedlogu-novog-ustava-stiti-brak-kao-zajednicu-zene-i-muskarca Narod.hr] im: Armenija u prijedlogu novog ustava štiti brak kao zajednicu žene i muškarca, 15. kolovoza 2015., (pristupljeno 10. prosinca 2015.)</ref><ref>[http://narod.hr/svijet/referendum-u-armeniji-brak-muskarca-i-zene-zasticen-ustavom Narod.hr] am: Referendum u Armeniji: brak muškarca i žene zaštićen Ustavom, 8. prosinca 2015., (pristupljeno 10. prosinca 2015.)</ref>

=== Međunarodni odnosi ===

Uz iznimku [[Turska|Turske]] i [[Azerbajdžan]]a, Armenija održava dobre odnose s većinom zemalja u svijetu. Napetosti između Armenaca i Azera eskalirale su zadnjih godina postojanja SSSR-a. Rat u Gorskom Karabahu dominirao je regionalnom politikom u 1990-ima.<ref name = "CFR-9148">{{cite web| title=Nagorno-Karabakh: The Crisis in the Caucasus | url=http://www.cfr.org/publication/9148/}}</ref> Granica između Armenije i Azerbajdžana zatvorena je i danas, a rješenje ovog sukoba još uvijek nije pronađeno.

Tradicionalno loši odnosi s Turskom imaju svoje izvorište u armenskom genocidu iz 1915. i turskog nepriznavanja tog događaja. Zbog sukoba u Gorskom Karabahu 1993. Turska je zatvorila granicu sa Armenijom. Ova blokada nije podignuta unatoč pritiscima turskih poslovnih krugova koji se žele proširiti na armensko tržište.<ref name = "CFR-9148"/> Ipak, posljednjih godina zabilježeno je zatopljavanje odnosa. Od 2001., armenska zrakoplovna kompanija [[Armavia]] redovito leti za [[Istanbul]]. U listopadu 2009. konačno je postignut mirovni sporazum, te uspostava diplomatskih odnosa i otvaranje granica. Ovaj sporazum još nisu potvrdili parlamenti ovih država.<ref>[https://web.archive.org/web/20091014080048/http://news.yahoo.com/s/nm/20091010/ts_nm/us_turkey_armenia_9 Armenia and Turkey sign peace deal], Reuters, 10. listopada 2009.</ref>

Zbog loših odnosa s dvije susjedne zemlje, Armenija ima dobre sigurnosne veze s Rusijom. Na zahtjev armenske vlade, Rusija održava vojnu bazu u gradu [[Gjumri]]ju.<ref name="Armenia-base">{{cite news
|title = Baku and Moscow – 'One Hundred Percent Strategic Partners'
|publisher = Hetq Online
|url = http://archive.hetq.am/eng/politics/0602-az.html
|accessdate = 10. travnja 2010.
|archiveurl = https://web.archive.org/web/20110511130414/http://archive.hetq.am/eng/politics/0602-az.html
|archivedate = 11. svibnja 2011.
}}</ref>. Zadnjih nekoliko godina Armenija je zainteresirana i za euroatlantske integracije. Dobri odnosi sa [[SAD]]-om održavaju se preko brojne dijaspore. Zbog ekonomskih blokada svojih susjeda, Armenija ima jake ekonomske veze sa [[Iran]]om.

Armenija ima prijateljske odnose s [[EU|Europskom unijom]], pogotovo s [[Francuska|Francuskom]] i [[Grčka|Grčkom]]. Prema istraživanju iz 2005. oko 64% stanovništva Armenije podržava članstvo njihove zemlje u Europskoj uniji.<ref>{{cite web|url=http://www.armeniaforeignministry.am/news/inthenews/050107_eu.html|title=RFE/RL Caucasus Report|publisher=Armenian Ministry of Foreign Affairs|accessdate=10. travnja 2010.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101120111039/http://www.armeniaforeignministry.am/news/inthenews/050107_eu.html|archivedate=20. studenoga 2010.}}</ref> Mnogi armenski dužnosnici također su izrazili želju da njihova zemlja jednog dana postane članica EU <ref>{{cite news|url=http://www.arminfo.am/political-issue22.html|title=Interview with RA National Assembly Speaker Artur Baghdasaryan|publisher=ArmInfo News Agency|accessdate=10. travnja 2010.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070607153503/http://www.arminfo.am/political-issue22.html|archivedate=7. lipnja 2007.}}</ref>, te mnogi predviđaju molbu za članstvo za nekoliko godina.

== Stanovništvo ==
[[Image:Population of Armenia since 1949.svg|thumb|250px|right|Kretanje broja stanovnika Armenije]]
{{Glavni|Etničke grupe Armenije}}

Procjena ukupnog broja stanovnika iz 2008. govori da danas Armenija ima oko 3.238.000<ref name="Armstat">{{cite web |publisher=[[National Statistical Service of the Republic of Armenia|ArmStat]]|title=Statistical Yearbook of Armenia, 2009: Population|url=http://www.armstat.am/file/doc/99458058.pdf}}</ref> stanovnika. Oko 98% stanovništva čine [[Armenci]], 1,3% [[Jezidi]], te 0,5% [[Rusi]]. Među značajnijim manjinama su i [[Ajsori|Asirci]], [[Ukrajinci]], [[Grci]], [[Kurdi]], [[Gruzi]] i [[Bjelorusi]]. U državi žive još i [[Vlasi]], [[Mordvini]], [[Oseti]], [[Udini]], [[Tati]], te rusificirani [[Poljaci]] i [[kavkaski Nijemci]]..<ref name="minorities">Garnik Asatryan, Victoria Arakelova:The Ethnic Minorities of Armenia, [[Routledge]], dio [[OSCE]]-a</ref>

Po raspadu [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] iz Armenije je pobjeglo oko 200.000 [[Azeri|Azera]], dok se u Armeniju doselio veći dio 260.000 Armenaca koji su pobjegli iz [[Azerbajdžan]]a. Popis je pokazao i da se između [[1991.]] i [[2001.]] gotovo četvrtina stanovništva (oko 800.000) iselila, uglavnom u [[Rusija|Rusiju]].

=== Dijaspora ===
[[Datoteka:Armenian woman in national costume (crop).jpg|230px|minijatura|desno|[[Sergej Prokudin-Gorski]]: Armenka u nacionalnoj nošnji]]
Armenija ima izrazito veliku dijasporu koja se procjenjuje na oko 8 milijuna Armenaca izvan zemlje, što je broj koji skoro tri puta premašuje broj stanovnika u državi. Najveće armenske zajednice imaju [[Rusija]], [[Francuska]], [[Iran]], [[SAD]], [[Gruzija]], [[Sirija]], [[Libanon]], [[Argentina]], [[Australija]], [[Kanada]], [[Grčka]], [[Cipar]], [[Izrael]], [[Poljska]] i [[Ukrajina]]. Danas još uvijek između 40.000 i 70.000 Armenaca živi u [[Turska|Turskoj]], većinom u području [[Istanbul]]a.<ref>{{cite web|last=Turay |first=Anna |title=Tarihte Ermeniler |url=http://www.bolsohays.com/ Bolsohays:Istanbul Armenians}}</ref>

Oko tisuću Armenaca danas živi u [[Armenska četvrt|Armenskoj četvrti]] u Starom gradu u Jeruzalemu, što je ostatak nekad velike i značajne zajednice.<ref>{{cite web |url=http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Society_&_Culture/geo/armenianq.html|publisher=[[Jewish Virtual Library]]|title=Jerusalem – The Old City: The Armenian Quarter}}</ref> U [[Venecijanska laguna|Venecijanskoj laguni]] u Italiji postoji otočić [[San Lazzaro degli Armeni]] kojeg u potpunosti nastanjuju [[mehitaristi]]čki redovnici (armenski katolici).<ref>[http://europeforvisitors.com/venice/articles/san_lazzaro_degli_armeni.htm San Lazzaro degli Armeni – Venice for Visitors]</ref> Armenci su činili značajnu zajednicu i u [[Indija|Indiji]], makar se danas njihov broj drastično smanjio. Važno je napomenuti i da oko 139.000 Armenaca živi danas u Gorskom Karabahu, gdje čine većinu stanovništva.<ref>{{cite web|url=http://www.stat-nkr.am/2002_2007/0_2%20himcuc_6-10.pdf|title=Population in Nagorno-Karabakh 2007|publisher=National Statistical Service of Nagorno-Karabakh Republic|accessdate=10. travnja 2010.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081217154615/http://www.stat-nkr.am/2002_2007/0_2%20himcuc_6-10.pdf|archivedate=17. prosinca 2008.}}</ref>

=== Jezik ===

Službeni jezik u Armeniji je [[armenski jezik]], tj. standardizirana inačica istočnoarmenskog jezika. U širokoj upotrebi je i [[ruski jezik]], pogotovo u obrazovanju, te se često koristi kao neslužbeni drugi jezik zemlje. 94% odraslih građana Armenije smatra vrlo važnim da njihova djeca uče ruski jezik<ref>http://www.gallup.com/poll/109228/russian-language-enjoying-boost-postsoviet-states.aspx</ref>.

=== Religija ===
[[File:Kohrvirab.jpg|thumb|Samostan [[Hor Virap]] iz 7. stoljeća, u kojem je bio zatočen Grgur Prosvjetitelj, zaštitnik Armenije.]]

Velika većina Armenaca, oko 93% kršćanskog stanovništva, pripada [[Armenska apostolska crkva|Armenskoj apostolskoj crkvi]], koja je neovisna crkva unutar [[kršćanstvo|kršćanstva]]. Armenija je prva zemlja na svijetu koja je prihvatila kršćanstvo kao državnu religiju, što se smatra da se dogodilo [[301.]] godine..<ref>{{cite web|url=http://ancienthistory.about.com/od/neareast/f/1stchristian.htm |title=Armenia – Which Nation First Adopted Christianity? |publisher=Ancienthistory.about.com}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.visitarmenia.org/ |title=Visit Armenia, It is Beautiful |publisher=Visitarmenia.org }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.welcomearmenia.com/main.php?page=armeniainformation&sid=104&lang=eng |title=Armenia Information – Welcome to Armenia |publisher=Welcomearmenia.com |accessdate=12. travnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100206222352/http://www.welcomearmenia.com/main.php?page=armeniainformation&sid=104&lang=eng |archivedate=6. veljače 2010. }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.didyouknow.it/religion/first-country-to-adopt-christianity/ |title=Blog Archive » Which is the first country to adopt Christianity? |publisher=Did You Know it |accessdate=12. travnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090719180946/http://www.didyouknow.it/religion/first-country-to-adopt-christianity/ |archivedate=19. srpnja 2009. }}</ref> Prema vjerovanju, Armensku apostolsku crkvu osnovali su [[Isus]]ovi apostoli [[Sveti Juda Tadej]] i [[Sveti Bartolomej]] koji su propovijedali kršćanstvo u Armeniji između 40. i 60. godine. Zbog svojih osnivača ova Crkva se naziva apostolskom, a spada među [[istočne pravoslavne Crkve]].

Dio stanovništva na sjeverozapadu, uglavnom u pokrajini [[Širak]], čine [[katoličanstvo|katolici]] ([[rimokatolici]] i [[mehitaristi]]). Mehitaristi su kongregacija benediktanskih redovnika [[Armenska Katolička crkva|Armenske Katoličke Crkve]] poznati po izdavanju starih armenskih inačica grčkih tekstova. Sjedište ove crkve je u [[Bzoummar]]u u [[Libanon]]u.

Dio Rusa u Armeniji pripada [[Ruska pravoslavna crkva|Ruskoj pravoslavnoj crkvi]], Jezidi pripadaju [[zoroastrizam|zoroastrizmu]], a Kurdi [[islam]]u. Židovska zajednica u Armeniji danas je svedena na broj od ispod tisuću pripadnika. Velikim dijelom razlog tome je iseljavanje u [[Izrael]]. Sinagoge postoje u [[Erevan]]u, te u [[Sevan]]u.

== Gospodarstvo ==

Gospodarstvo Armenije uvelike ovisi o stranim investicijama, te o financijskoj potpori iz dijaspore.<ref>{{cite web|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/10/19/AR2007101901471.html |title=Armenian Eyes, Ears on US Genocide Vote |publisher=washingtonpost.com }}</ref> Prije neovisnosti gospodarstvo ove zemlje uvelike se temeljilo na industriji tj. proizvodnji strojeva, elektronike, kemikalija, hrane, gume i tekstila. Sirovine za proizvodnju u ovim industrijama dolazile su iz drugih sovjetskih republika, dok je njih Armenija opskrbljivala svojim industrijskim proizvodima.

Prije raspada SSSR-a, [[poljoprivreda]] je činila oko 20% neto materijalnog proizvoda, te otprilike isti postotak u strukturi zaposlenosti. Nakon nezavisnosti, značajno je porasla važnost poljoprivrede u gospodarstvu, te je pred kraj 1990-ih ovaj postotak narastao na preko 30% [[BDP]]-a i preko 40% u strukturi zaposlenosti stanovništva.<ref name=agri>Z. Lerman and A. Mirzakhanian, ''Private Agriculture in Armenia'', Lexington Books, Lanham, MD, 2001.</ref> Ovo povećanje važnosti poljoprivrede pripisuje se potrebi osiguranja prehrane stanovništva, jer je prvo razdoblje tranzicije obilježila neizvjesnost u ovom pitanju i propast nepoljoprivrednih gospodarskih grana. Sa stabilizacijom i rastom gospodarstva, udio poljoprivrede u gospodarstvu opao je na oko 20%, iako ova grana ekonomije još uvijek zapošljava preko 40% stanovništva.<ref name=yb2007>[http://www.armstat.am/en/?nid=179 Statistical Yearbook 2007], Armenia National Statistical Service, Yerevan</ref>

Rudarska bogatstva Armenije su [[Bakar (element)|bakar]], [[cink]], [[zlato]] i [[Olovo (element)|olovo]]. Električna energija se najvećim dijelom proizvodi gorivom uvezenim iz Rusije, uključujući i nuklearno gorivo. Vrlo značajan izvor energije je i hidroenergija.

== Kultura ==
[[Datoteka:Armenia Haghbat.jpg|mini|200px|<center>Ulaz u [[samostan]] [[Haghbat]] iz 10. stoljeća.]]{{glavni|Armenska umjetnost}}

Na području današnje Armenije i [[Gruzija|Gruzije]] je nastalo mnogo originalnih umjetničkih djela koja imaju odlike naroda koji su dugo vremena vladali ovim područjem – [[Perzijanci]]ma i [[Rimljani]]ma, te popraćena bizantskom umjentošću koiné iz 5. stoljeća. Armenci su bili prvi narod koji je [[kršćanstvo]] proglasio državnom religijom (koncem 3. st.), čak prije [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], nakon čega je uslijedilo dugo bogato i sretno razdoblje do mongolske provale u 13. stoljeću. U to vrijeme je nastalo mnogo originalnih građevina jedne arhitekture koja se neovisno razvija, posebice oko 10. st.

Širom Armenije, ali i sjevernog [[Iran]]a, zapadne [[Turska|Turske]], [[Gruzija|Gruzije]] i istočnog [[Azerbajdžan]]a, susrećemo crkve s pravokutnim i monogokutnim tloctom, kao i crkve s kupolom, a ima i utvrđenih samostanskih kompleksa (kao što su čarobne ruševine Anija, stare armenske prijestolnice). Armenska je arhitektura ostavila trajan utjecaj na kasnije stilove u [[Kavkaz|kavkaskom]] području.

Poseban oblik staroarmenske skulpture predstavljaju velike nadgrobne kamene [[Stela|stele]] s uklesanim [[križ]]em u plitkom [[reljef]]u, ali s bogatom ornamentalnom dekoracijom – tzv. [[kečkar]]i. Oni su se očuvali i tijekom mongolske i turske okupacije, duboko u 19. stoljeće.

== Državni praznici ==

* Nova godina: [[1. siječnja]]
* Božić: [[6. siječnja]]
* Dan oružanih snaga: [[28. siječnja]]
* Međunarodni dan žena: [[8. ožujka]]
* Veliki petak: prema [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]
* Dan majčinstva i ljepote: [[7. travnja]]
* Dan pobjede u miru: [[9. svibnja]]
* Dan prve republike: [[28. svibnja]]
* Dan ustava: [[5. srpnja]]
* Dan neovisnosti: [[21. rujna]]
* Dan sjećanja na potres u [[Leninakan]]u (današnjem Gjumriju): [[7. prosinca]]
* Stara godina: [[31. prosinca]]

Poznati praznik, koji službeno nije državni, jest ''[[vardavar]]'', koji se slavi na [[srpanj]]sku [[subota|subotu]] (određuje se na temelju [[Mjesečev kalendar|Mjesečeva kalendara]]).

== Sport ==
{{Glavni|Armenija na Olimpijskim igrama}}
[[Datoteka:Henrikh Mkhitaryan 2017.jpg|180px|mini|desno|[[Henrih Mhitarjan]]]]
Prije nezavisnosti, Armenci su na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]] sudjelovali pod zastavom SSSR-a. U Sovjetskom Savezu Armenija je dala mnoge poznate sportaše i osvojila za zajdničku državi brojne nagrade i medalje. Prvi Armenac koji je osvojio olimpijske medalje je [[Hrant Šahinian]] koji je na [[XV. Olimpijske igre - Helsinki 1952.|LOI 1952. u Helsinkiju]] osvojio dvije zlatne i dvije srebrne medalje u gimnastici. Kao nezavisna država Armenija je prvi puta nastupila na [[XXV. Olimpijske igre - Barcelona 1992.|LOI 1992. u Barceloni]] u sklopu ZND-a, osvojivši tri zlatne i jednu srebrnu medalju. Tek od [[XVII. Zimske olimpijske igre - Lillehammer 1994|1994.]] Armenija samostalno nastupa na Olimpijskim igrama.

== Poznati Armenci ==

* [[Andre Agassi]], [[tenis]]ač (SAD)
* [[Charles Aznavour]], šansonijer (Francuska)
* [[Aram Hačaturijan]], skladatelj (Armenija)
* [[Cher]], glumica i pjevačica (SAD)
* [[Gari Kasparov]], [[šahovski velemajstor]] (Rusija)
* [[Tigran Petrosjan]], šahovski velemajstor
* [[System of a Down]], ''Crossover'' sastav (SAD)
* [[Kim Kardashian]], starleta i poduzetnica (SAD)

== Izvori ==

{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.armenica.org Armenica.org]
;Sestrinski projekti
{{WProjekti
|commons = Հայաստան
|commonshr = Armenija
|commonscat = Armenia
|commonscathr = Armenija
|wječnik = Armenija
}}

{{Azija}}
{{Europa}}
{{Frankofonija}}
{{znd}}
{{EvrAzES}}

[[Kategorija:Armenija| ]]

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 17:57
Redak 197:		Redak 197:
	* [http://www.armenica.org Armenica.org]		* [http://www.armenica.org Armenica.org]
	;Sestrinski projekti		;Sestrinski projekti
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commons = Հայաստան~~
	~~\|commonshr = Armenija~~
	~~\|commonscat = Armenia~~
	~~\|commonscathr = Armenija~~
	~~\|wječnik = Armenija~~
	}}

	{{Azija}}		{{Azija}}

Armenija - Povijest promjena

Suradnik10: /* Legenda i podrijetlo imena */

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '== Sport ==' u '== Šport =='

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Okvir_zemlje_svijeta > Infookvir zemlja svijeta

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2025. u 23:14
Redak 174:		Redak 174:
	Poznati praznik, koji službeno nije državni, jest ''[[vardavar]]'', koji se slavi na [[srpanj]]sku [[subota\|subotu]] (određuje se na temelju [[Mjesečev kalendar\|Mjesečeva kalendara]]).		Poznati praznik, koji službeno nije državni, jest ''[[vardavar]]'', koji se slavi na [[srpanj]]sku [[subota\|subotu]] (određuje se na temelju [[Mjesečev kalendar\|Mjesečeva kalendara]]).

	== ~~Sport~~ ==		== Šport ==
	{{Glavni\|Armenija na Olimpijskim igrama}}		{{Glavni\|Armenija na Olimpijskim igrama}}
	[[Datoteka:Henrikh Mkhitaryan 2017.jpg\|180px\|mini\|desno\|[[Henrih Mhitarjan]]]]		[[Datoteka:Henrikh Mkhitaryan 2017.jpg\|180px\|mini\|desno\|[[Henrih Mhitarjan]]]]

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 13:32
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Armenija'''-->~~{{Infookvir zemlja svijeta \|		{{Infookvir zemlja svijeta \|
	ime = Republika Armenija \|		ime = Republika Armenija \|
	izvorno_ime =		izvorno_ime =

←Starija inačica		Inačica od 9. ožujak 2022. u 12:16
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Armenija'''-->{{~~Okvir_zemlje_svijeta~~ \|		<!--'''Armenija'''-->{{Infookvir zemlja svijeta \|
	ime = Republika Armenija \|		ime = Republika Armenija \|
	izvorno_ime =		izvorno_ime =

Armenija - Povijest promjena

Suradnik10: /* Legenda i podrijetlo imena */

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '== Sport ==' u '== Šport =='

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Okvir_zemlje_svijeta > Infookvir zemlja svijeta

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵}}' u ''