Suradnik10: Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

2025-04-08T02:04:02Z

Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 02:04
Redak 23:		Redak 23:
	* A. A. Phillips i M. M. Willcock: „Ksenofont i Arijan u lovu sa lovačkim psima“ (''Xenophon & Arrian On Hunting with Hounds''), Cynegeticus, izdavač: Oxford, Aris & Phillips, 1999.		* A. A. Phillips i M. M. Willcock: „Ksenofont i Arijan u lovu sa lovačkim psima“ (''Xenophon & Arrian On Hunting with Hounds''), Cynegeticus, izdavač: Oxford, Aris & Phillips, 1999.
	* P. A. Stadter: „Arijan iz Nikomedije“ (''Arrian of Nicomedia''), izdavač: Chapel Hill, 1980.		* P. A. Stadter: „Arijan iz Nikomedije“ (''Arrian of Nicomedia''), izdavač: Chapel Hill, 1980.
	* R. Syme: „Arijanova karijera“ (''The Career of Arrian''), izdavač: Harvard Studies in Classical Philology, 1982., 86. svezak, str. 171.-211.		* R. Syme: „Arijanova karijera“ (''The Career of Arrian''), izdavač: Harvard Studies in Classical Philology, 1982., 86. svezak, str. 171. — 211.
	* E. L. Wheeler: „Flavije Arijan - politička i vojna biografija“ (''Flavius Arrianus: a political and military biography''), izdavač: Duke University, 1977.		* E. L. Wheeler: „Flavije Arijan - politička i vojna biografija“ (''Flavius Arrianus: a political and military biography''), izdavač: Duke University, 1977.

WikiSysop: bnz

2022-05-07T11:54:44Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 11:54
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Arijan'''-->~~[[Kategorija:Rimski književnici]]		[[Kategorija:Rimski književnici]]
	[[Kategorija:Rimski povjesničari]]		[[Kategorija:Rimski povjesničari]]
	[[Kategorija:Starogrčki književnici]]		[[Kategorija:Starogrčki književnici]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-14T00:34:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Kategorija:Rimski književnici]]
[[Kategorija:Rimski povjesničari]]
[[Kategorija:Starogrčki književnici]]
[[Kategorija:Starogrčki povjesničari]]
[[Datoteka:Arrian7.jpg|mini|264x264px|Arijanova bista]]
'''Flavije Arijan Ksenofont''' ([[Grčki|grč.]] ''Ἀρριανός;'' [[Latinski jezik|lat.]] ''Flavius Arrianus'', oko [[86.]]-[[146.]]) iz [[Nikomedija|Nikomedije]] je bio [[Rimsko Carstvo|rimski]] [[povjesničar]], vojni zapovjednik i [[filozof]] [[Stara Grčka|grčkog]] podrijetla<ref>[http://www.livius.org/arl-arz/arrian/arrian.html Arijan iz Nikomedije (Livius.org, Jona Lendering)]</ref>.

Dobivši vrlo dobro obrazovanje, stupio je u rimsku vojnu službu. Rimski car [[Hadrijan]] imenovao ga je [[Rimski konzul|konzulom]] i [[131.]] povjerio upravu nad [[Kapadocija|Kapadociju]] koju je obranio od [[Alani|Alana]]. Kada je [[137.]] opozvan s te dužnosti, posvetio se pisanju.

Njegovo glavno djelo je Anabaza ([[Starogrčki jezik|grč.]] Ἀλεξάνδρου Ἀνάβασις, ''Alexándrou Anábasis''; [[Latinski jezik|lat.]] ''Anabasis Alexandri)'' u 7 knjiga. U ovom djelu, najboljem o ratovima [[Aleksandar Veliki|Aleksandra III. Makedonskog]], legende o Aleksandru pretvorene su u povijest. Pisao je kritički, ograđujući se od stvari u koje sam nije vjerovao. U pretjerivanju snage perzijskih vojskiarmija Arijan se ne razlikuje od [[Herodot|Herodota]].[[Datoteka:Arrianou_peri_anabaseos.tif|mini|''Alexandri anabasis'', 1575|lijevo|236x236px]]U njegovoj povijesti Indije (grč. ''Ινδική'', ''Indiki''; lat. ''Historia Indica'') dragocjen je II. dio s opisom Nearhovog (grč. ''Νέαρχος'') puta od [[Ind|Inda]] do [[Eufrat|Eufrata]] (grč. ''Εὐφράτης''). Među radovima od vojnog interesa, značajna je i njegova taktika (grč. ''Τέχνη τακτική'', lat. ''Ars tactica''), mada je neki pripisuju [[Elijan Taktičar|Elijanu]]. Vrlo je značajna za poznavanje makedonske taktike.

Arijana ne treba miješati sa [[Atena (polis)|atenskim]] vojskovođom i povjesničarom [[Ksenofont|Ksenofontom]] koji je živio u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] čije se djelo također naziva „[[Anabaza (Ksenofont)|Anabaza]]“. Arijana se smatra jednim od najboljih autora o Aleksandrovim pohodima, te jednim od najznačajnijih povjesničara koji su svoja djela pisali iz [[Vojska|vojne]] perspektive.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* ”Arijan”, U: Vojna enciklopedija, sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 209.
* H. Kochly, W. Rüstow, ''Griechische Kriegsschriftsteller'', II, Leipzig, 1855.
* M. Jähns, ''Geschichte der Kriegswissenschaften'', I, München, 1889.
* Arijan: „Aleksandrovi pohodi“, preveo: Aubrey de Sélincourt, izdavač: Penguin Classics, 1958.
* A. A. Phillips i M. M. Willcock: „Ksenofont i Arijan u lovu sa lovačkim psima“ (''Xenophon & Arrian On Hunting with Hounds''), Cynegeticus, izdavač: Oxford, Aris & Phillips, 1999.
* P. A. Stadter: „Arijan iz Nikomedije“ (''Arrian of Nicomedia''), izdavač: Chapel Hill, 1980.
* R. Syme: „Arijanova karijera“ (''The Career of Arrian''), izdavač: Harvard Studies in Classical Philology, 1982., 86. svezak, str. 171.-211.
* E. L. Wheeler: „Flavije Arijan - politička i vojna biografija“ (''Flavius Arrianus: a political and military biography''), izdavač: Duke University, 1977.

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.livius.org/arl-arz/arrian/arrian.html Arijan iz Nikomedije (Livius.org, Jona Lendering)]
* [http://www.archive.org/details/arrianoncoursing00arri William Dansey: ''Arrian On Coursing: the Cynegeticus'', 1831. (Archive.org)]
* [http://websfor.org/alexander/arrian/intro.asp Arijan: ''Anabasis Alexandri'' (prijevod na engleski, Websfor.org)]
{{Rimski i grčki antički književnici}}
[[Kategorija:Rimski vojskovođe]]

Arijan - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica