Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

2026-03-10T03:39:44Z

Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 03:39
Redak 91:		Redak 91:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{~~wječnik~~\|arhitektura}}		{{HIEslovar\|arhitektura}}

	*[http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=3761 Hrvatska enciklopedija]		*[http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=3761 Hrvatska enciklopedija]

WikiSysop: bnz

2022-05-07T10:15:22Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 10:15
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Arhitektura'''-->~~{{GLAVNIRASPORED:}}[[Datoteka:Parthenon-Restoration-Nov-2005-a.jpg\|mini\|desno\|300px\|[[Partenon]] u Ateni je primjer drevne arhitekture.]]		{{GLAVNIRASPORED:}}[[Datoteka:Parthenon-Restoration-Nov-2005-a.jpg\|mini\|desno\|300px\|[[Partenon]] u Ateni je primjer drevne arhitekture.]]
	'''Arhitektura''' ([[Latinski]] „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι ''glavni'' i Τεκτονική ''graditelj'') u užem smislu je [[znanost]] i [[umjetnost]] projektiranja i oblikovanja [[zgrada]] i drugih [[građevina]]. [[Arhitekt]] je osoba koja se bavi arhitekturom. Pojam "arhitektura" se također koristi za proizvode arhitektonske djelatnosti, npr. ''arhitektura Novog Zagreba'' ili ''arhitektura Dioklecijanove palače''.		'''Arhitektura''' ([[Latinski]] „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι ''glavni'' i Τεκτονική ''graditelj'') u užem smislu je [[znanost]] i [[umjetnost]] projektiranja i oblikovanja [[zgrada]] i drugih [[građevina]]. [[Arhitekt]] je osoba koja se bavi arhitekturom. Pojam "arhitektura" se također koristi za proizvode arhitektonske djelatnosti, npr. ''arhitektura Novog Zagreba'' ili ''arhitektura Dioklecijanove palače''.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2022-01-02T04:54:41Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 04:54
Redak 92:		Redak 92:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{wječnik\|arhitektura}}		{{wječnik\|arhitektura}}
	~~{{Commonscat\|Architecture}}~~
	*[http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=3761 Hrvatska enciklopedija]		*[http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=3761 Hrvatska enciklopedija]
	*[http://www.arhitekt.hr Arhitektonski fakultet u Zagrebu - studij arhitekture i urbanizma]		*[http://www.arhitekt.hr Arhitektonski fakultet u Zagrebu - studij arhitekture i urbanizma]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T10:00:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{GLAVNIRASPORED:}}[[Datoteka:Parthenon-Restoration-Nov-2005-a.jpg|mini|desno|300px|[[Partenon]] u Ateni je primjer drevne arhitekture.]]
'''Arhitektura''' ([[Latinski]] „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι ''glavni'' i Τεκτονική ''graditelj'') u užem smislu je [[znanost]] i [[umjetnost]] projektiranja i oblikovanja [[zgrada]] i drugih [[građevina]]. [[Arhitekt]] je osoba koja se bavi arhitekturom. Pojam "arhitektura" se također koristi za proizvode arhitektonske djelatnosti, npr. ''arhitektura Novog Zagreba'' ili ''arhitektura Dioklecijanove palače''.

== Arhitekt ==

[[Datoteka:Burj Khalifa.jpg|mini|200px|[[Burj Khalifa]] u [[Dubai]]ju iz [[2010.]] je najviši [[neboder]] na svijetu i primjer najmodernije arhitekture]]

Arhitekt se bavi planiranjem i projektiranjem zgrada i drugih građevina, te sudjeluje u nadzoru i vođenju izgradnje istih. Arhitekt osmišlja građevine s obzirom na [[kontekst]] i [[program]], razmatrajući pri tom masu, formu, volumen, prostor, teksturu, strukturu, svijetla i sjene, materijale i pragmatične poput troškova, konstruktivnih i tehnoloških ograničenja da bi došao do praktičnog, ekonomičnog i po mogućnosti umjetničkog arhitektonskog djela.

== Razlika između arhitekture i građevinarstva ==

Razlika između arhitekture i [[građevinarstvo|građevinarstva]] često je bila predmet kontroverze.
[[Nikolaus Pevsner]], europski povjesničar iz prve polovice 20. stoljeća, rekao je: "Garaža za bicikle je [[Građevine|građevina]], katedrala u Lincolnu je arhitektonsko djelo". Danas je razlika prilično nejasna. [[Bernard Rudofsky]] je u slavnom djelu "Arhitektura bez arhitekata" svrstao u arhitekturu čitav niz građevina koje dizajniraju amateri. Što se više vraćamo u prošlost, to je veće slaganje oko onoga što spada u arhitekturu, s obzirom da vrijeme izoštri razlike.
Ako poput Vitruvija smatramo da je arhitektura sva dobra izgradnja, znači li to da loša arhitektura ne postoji? Kako bi se problem riješio, pogotovo s obzirom na golem broj građevina u današnjem svijetu, možemo definirati arhitekturu kao ono što rade arhitekti. Tako bi se naglasak stavio na razvitak arhitekture i arhitekata.
Prije se smatralo kako je arhitektura umjetnost, a građevina inženjerstvo. Danas je takva podjela neodrživa, jer koliko je svaka građevina jedinstvena, toliko više dolazi do izražaja nužnost suradnje inženjera i arhitekata, koliko je važna čvrstoća i sigurnost građevine, toliko je bitna njena funkcionalnost i estetika, a sve u svrhu korisnosti i uporabivosti kao konačnog cilja.
Danas se pojam arhitektura najviše odnosi na visokogradnju, urbanizam i sl.

U jednom se smjeru odvija građenje zgrada. Zgrade se ističu svojim glavnim dijelovima iznad zemlje, grade se dakle u vis, pa se građenje zgrada često naziva visokogradnja. Visokogradnja je doslovni prijevod starogrčke riječi architectura (arhitektura) koja je internacionalizirana. Građenje zgrada se kod nas naziva i zgradarstvo, ali je arhitektura najuobičajeniji.

S druge strane imamo gradnju prometnica (ceste, željeznice, mostovi, tuneli) i hidrotehničkih građevina (vodovod, kanalizacija, hidrotehničke regulacije, melioracije, iskorištavanje vodnih snaga te plovnost rijeka i kanala) spomenuti se objekti grade uglavnom pri samom tlu, iako nije pravilo. Takvo se građenje često naziva niskogradnja običajniji je naziv građevinarstvo.

==Arhitektura kao umjetnost==

[[Datoteka:Ac.tholos.jpg|mini|lijevo|250px|Kružni hram (Tolos) u [[Delfi]]ma, [[Grčka]].]]
''Arhitektura je umjetnost oblikovanja prostora volumenom.'' Ona je [[likovna umjetnost]] koja ima praktičnu namjenu – zaštita od prirodnih nepogoda (kiša, vjetar, snijeg …), hladnoće ili vreline. Građevina izvana tvori [[volumen]] (kao [[skulptura]]), dakle ima raspored i odnos masa, odnos punog i praznog, zatvorenog i otvorenog, svojstva građe, osobitosti obrade površina, obojenost itd. Uz tri dimenzije – širinu, visinu i dubinu, arhitektura uključuje i četvrtu dimenziju – vrijeme, tj. kretanje potrebno da se arhitektura "doživi" sa svih strana, iznutra i izvana! Osobit je i prostor unutrašnjosti arhitekture koji je potrebno promatrati neodvojeno od vanjskog omotača.

Raspored i organizaciju prostora, veličinu pojedinih prostora i njihove veze, možemo spoznati tek iz ''arhitektonskih nacrta'' ili snimaka. Oni moraju biti pravilni i "u mjerilu", tj. da svaka mjera u nacrtu odgovara mjeri u naravi u nekom omjeru (1:100, 1:50 …). Jedini način da doživimo arhitekturu kroz slike je da složimo jedinstven doživljaj o građevini iz slika pročelja (''nacrt''), bočnih strana (''bokocrt''), unutarnjeg prostora odozgo (''[[tlocrt]]'') ili ponajbolje ''presjekom'' građevine.

[[Datoteka:S F-E-CAMERON 2006-10-EGYPT-ESNA-0080.JPG|mini|250px|''Egipatski hram Khnuma'' u Esni.]]
Kada govorimo o [[proporcija]]ma, nešto može biti malo, veliko ili skladno. Npr. građevine rađene za čovjeka, po nekim ljudskim mjerama, grobni humak je minijaturan, egipatske piramide su hiperdimenzionirane, a [[grčki hram]] je skladan. [[Grci]] su gradili skladnu arhitekturu jer su za mjerenje koristili mjere preuzete iz veličine dijelova ljudskog tijela po kojima su i nazvane: palac – dlan – pedalj – lakat – ruka – korak itd. Zato, kad pogledamo grčku arhitekturu, u svim tim širinama i dužinama, mi nesvjesno vidimo nešto što nam je "slično" i zato nam se to sviđa. Primjenjujući ljudske mjere (antropometričke, prema grčkom ''antropos'' = čovjek) i omjere ili rabeći ih suprotno, može se svjesno i namjerno sagraditi građevina u kojoj ćemo se osjećati dobro i ugodno, ili u kojoj ćemo se osjećati "malenima" ili "izgubljenima". Upravo takav je odnos grčkog hrama ili [[Renesansa|renesansnog]] ljetnikovca, naspram [[Drevni Egipat|egipatskom]] hramu ili, recimo, suvremenom muzeju žrtava [[holokaust]]a u [[Berlin]]u.

U povijesti čovječanstva – graditeljstvo se javilo poslije slikarstva i kiparstva, tek u mlađem kamenom dobu. Ali, neke od prvih građevina su toliko mudro građene da su ostale u neprekidnoj primjeni do danas (''Istarska [[bunja]]'', ''eskimski iglu'' …). Graditeljstvo prema uporabljenoj građi usklađuje i razvija odgovarajuće tehnike gradnje (kao ''suhozid, opeka, beton'' ...) i vrste konstrukcija (npr. ''[[arkada]], [[kupola]], [[svod]]'', ...) ovisno o materijalima i njihovom vezivu.

Arhitektura se temeljno dijeli na:
* ''profanu (svjetovnu) arhitekturu''; U profanoj se bitno razlikuju stambena i društvena arhitektura.
* ''sakralnu (religijsku) arhitekturu''
* ''fortifikacijsku (utvrdnu) arhitekturu''

No, podjelu arhitekture ne treba shvatiti kruto, jer su se kroz povijest javljale građevine kojima je funkcija pomiješana. Takve su npr.: ''Dvorac-tvrđava u [[Veliki Tabor|Velikom Taboru]]'' koji je ujedno i kuća za stanovanje obitelji Ratkaj, ili ''crkva [[Vrboska]] na otoku [[Hvar]]u'' (16. st.) koja je ujedno i tvrđava za obranu od Turskih gusara

==Materijali i konstrukcije==

[[Datoteka:Konstanz Muenster Kreuzgang Fenster Ost.jpg|mini|200px|[[Gotika|Gotički]] [[kamen]]i [[prozor]]i katedrale u [[Münster]]u sa šiljastim [[Luk (arhitektura)|luk]]ovima.]]
''Kamen'' je jedan od najstarijih građevnih materijala, a može biti klesan u pravilne kvadre, djelomično obrađen, namjerno grubo klesan (''[[rustika]]''), lomljen ili neobrađen. ''Drvo'' se većinom koristilo u obliku greda (vertikalnih i horizontalnih), mosnica i dasaka. Još jedan drevni materijal je ''[[opeka]]'' (zemlja ili glina iz kalupa pečena ili sušena na suncu). Ovim tradicionalnim materijalima nastajale su građevine koje su imale bočne volumene - ''nosači'' (''zid, [[stup]] i stub, greda i [[Luk (arhitektura)|luk]]'') i gornje volumene - ''teret'' (''krov, strop i [[svod]], te [[kupola]]''), a oblik je ovisio o njihovim različitim rješenjima.

{{glavni|Konstrukcije}}

Tisućama godina gradnja se služila kamenom, drvetom i opekom, a onda se s industrijskom revolucijom u 19. st. uvode ''metalne konstrukcije'' i ''[[armirani beton]]'' (beton preko kostura od čeličnih šipki). Tada se počinje uvelike koristiti i ''staklo'', ne samo za ispunjavanje prozora, nego i kao građevni element pročelja. Metalnom konstrukcijom uveden je potpuno nov način gradnje: dijelovi po mjeri napravljeni u tvornici se povezuju u cjelinu spajanjem ili ''[[montaža|montažom]]''.
Kao što je 19. st. obilježeno čeličnim konstrukcijama tako se u 20. st. najviše gradilo armirano-betonskim konstrukcijama. Nasuprot tradicijskoj gradnji, kad kuća raste postupno, armirano-betonsku se građevinu gradi u dvije faze: najprije se postavi kostur od uspravnih nosača (poput stubova) i vodoravnih ploča (strop ili kat), a onda se iznutra podižu pregradni zidovi, izvana se postavlja staklena (ili neka druga) ovojnica.

== Povijest arhitekture ==

[[Datoteka:Toda Hut.JPG|mini|lijevo|250px|Koliba od drveta naroda Toda u Nilgirisu, [[Indija]].]]
[[Datoteka:Seagrambuilding.jpg|mini|200px|[[Mies van der Rohe]], ''Zgrada Seagram'' u [[New York]]u, [[1958.]], visoka 156.9 m.]]
Čovjek prvo počinje razvijati profanu arhitekturu i to stambenu. U [[Neolitska umjetnost|prethistoriji]] grade se ''zemunice'' (jama pokrivena šibljem) ili ''sojenice'' (brvnare na obalama). To su jednoćelijske kuće (jedinicu prostora u kući nazivamo ćelija) s ognjištem i prostorom za spavanje.

U [[Umjetnost drevne Grčke|antičkoj Grčkoj]] poznajemo dvoćelijsku kuću kojoj je prva prostorija bila za goste (''[[megaron]]''), a povučenija za žene i djecu. [[Rimljani]] razvijaju kuću sa kvadratičnim dvorištem okruženo hodnicima i trijemovima (''[[atrij]]''), uokolo kojeg se nižu sobe. Najstariji tekst o arhitekturi kao grani ljudske djelatnosti jest ''O Arhitekturi (De Architectura)'' latinskog autora [[Vitruvije|Vitruvija]], koji kaže da se arhitektura zasniva na skladu i ravnoteži tri načela: Ljepote (''Venustas''), Čvrstoće (''Firmitas'') i Korisnosti (''Utilitas'').

U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] kuće se pojednostavljuju (soba iznad sobe, drveni strop i stepenice). U [[Gotika|gotici]] se kuće šire na susjedne, a u [[Renesansa|renesansi]] se ponovno grade veće gradske kuće i palače po uzoru na antiku. Od tada stambene zgrade rastu u visinu i gradovi okupljaju veliki broj stanovnika na relativno malom prostoru.

Od trokatnica i četverokatnica u 19. st., nastaju deseterokatnice i na kraju neboderi u 20 st. Danas je nezamislivo stanovati u domu koji nema specijalizirane prostorije (kupatilo, kuhinju, dnevni boravak ...), a veličina, raspored i veze prostorija ovise o njihovoj namjeni.

Odmah nakon kuće za sebe, ljudi su razvili građevine za svoje bogove. U sakralnu arhitekturu spadaju: [[hram]]ovi, svetišta, [[mauzolej]]i (monumentalna grobne građevine), crkve, [[samostan]]i, džamije ...
Hramovi širom svijeta (od mezopotamskih visokih stepenastih hramova, ogromnih egipatskih, ili potpuno prekrivenih skulpturama u Indiji), građeni su da budu veličanstveni i bogati kako bi se bogu udobrovoljilo i navelo da posjeti ta mjesta za molitve i obrede.

[[Datoteka:Taj Mahal 2002.JPG|mini|200px|lijevo|[[Taj Mahal]] u Indiji je najpoznatiji [[mauzolej]] na svijetu.]]
[[Datoteka:Chartres 1.jpg|mini|200px|[[Katedrala Notre-Dame u Chartresu|Katedrala u Chartresu]] je primjer gotičke gradnje.]]
Sakralne građevine, kao najbogatije i najveće u gradu, možemo promatrati kao zrcalo društva u kojem su nastale i odraz cijele kulture jedog naroda. Tako je crkva, oduvijek, osim za vjerske obrede, služila za društvena okupljanja i bila je središte kulturnog života. Kroz srednji vijek, crkva je bila jedina galerija umjetnosti, muzej slikarstva i skulpture, jedina koncertna dvorana u gradu, školska ustanova … Ipak je prvenstveno služila duhovnim potrebama stanovnika, njihovom poimanju Boga i života. Naravno, ta shvaćanja su se mijenjala tijekom vremena, a s njima i arhitektura crkve. Tako je npr. [[Romanika|romanička crkva]] (11. –12. st.) svojim oblikovanjem odgovarala nemirnom vremenu stalnog ratovanja među feudalcima, i uopće osjećaju nesigurnosti, pa su te crkve imale što deblje i zatvorenije zidove, zvonike poput kula, uske prozore i uopće je sličila tvrđavi. A [[Arhitektura Gotike|gotička crkva]] (13. i 14. st.) slavi veću sigurnost i snažan gospodarski razvoj gradova, obrta i trgovine. Umjesto zidova postavlja ogromne prozore, njih ispunjava slikama od komada raznobojnog stakla (''[[vitraj]]'').
[[Renesansa|Renesansna crkva]] (15. i 16. st.) poštuje načelo ''"Čovjek je mjerilo svih stvari"'', stoga ono što je dobro za čovjeka dobro je i za vjeru. Crkve su sličile na stambene građevine, možda malo raskošnije i oslanjala je se na dostignuća antike (s lukovima, kupolama, arkadama …).
[[Barok]]na crkva (17. i 18. st.) je često ovalna, a ukrašena je tako da niječe granicu prostora i stvara privid (iluziju) da se unutrašnji prostor crkve pretače u beskrajni prostor u kojemu se sve kreće i mijenja.
Moderna crkva (20. st.) vjeruje u novo doba koje mora iznaći nov izraz. Stoga se lišava svih ustaljenih elemenata crkve (stupovi, kapitel, lukovi, ukrasni oblici …) i kao i sve u 20. st. bitno se razlikuje od cijelog prethodnog razvoja čovječanstva.

Zgrade javne i društvene namjene su najčešće veća zdanja u gradovima za različite potrebe društvene zajednice. Isprva se zdravstvena, prosvjetna, kulturna ili umjetnička djelatnost obavljala u zgradama koje se nisu razlikovale od stambenih. No, u novijoj arhitekturi ove građevine razlikujemo po namjeni: ''kazališne zgrade, koncertne dvorane, muzeji, galerije, kino-dvorane, stadioni, športske dvorane, domovi kulture …''
Za upravljanje gradom, od najranijih vremena razvila su se dva tipa građevina: ''vijećnica ili palača vladara''.
Palača, ma kome pripadala, uvijek mora vršiti dvije funkcije: osigurati što udobniji život vlasniku i drugima prikazati njegovo bogatstvo i moć.

[[Datoteka:Gugong.jpg|mini|250px|Carska palača u "Zabranjenom gradu", [[Peking]].]]
Najranije palače su bile utvrđene visokim i debelim zidinama, pa ih nazivamo ''[[utvrda]]ma''. Svaka utvrda nosi odlike svoga vremena (u gotici visoke zidine, u renesansi zvjezdolike, u baroku s ogromnim vrtovima i bazenima …). Zanimljiv je prijelaz iz gotike u renesansu gdje visoki kvadratični zidovi utvrda postaju niski, obli, u obliku peterokuta zidovi. Razlog tomu je promjena načina ratovanja, tj. prijelaz sa hladnog oružja (strijele, mačevi, koplja …) na vatreno oružje (topovi, muškete …) otkrićem [[barut]]a.

== Poveznice ==
* [[sedam svjetskih čuda]]
* [[Dodatak:Popis hrvatskih arhitekata i graditelja|popis hrvatskih arhitekata]]
* [[hrvatska arhitektura]]
* [[crkvena arhitektura]]
* [[romanička arhitektura]]
* [[gotička arhitektura]]
* [[barokna arhitektura]]
* [[arhitektura 20. stoljeća]]
*[[Industrijska arhitektura]]
* [[Tradicijska arhitektura]]

== Vanjske poveznice ==
{{wječnik|arhitektura}}
{{Commonscat|Architecture}}
*[http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=3761 Hrvatska enciklopedija]
*[http://www.arhitekt.hr Arhitektonski fakultet u Zagrebu - studij arhitekture i urbanizma]
*[http://www.arounder.eu/ Tolomeus - art around you - VR pano]
*[https://www.academia.edu/1745552/Atlas_arhitekture_I Atlas arhitekture I]

== Literatura ==
* [https://www.academia.edu/36236099/Marin_Buovac_Arhitektura_amfiteatara_u_rimskim_kolonijama_i_vojnim_logorima_na_podru%C4%8Dju_isto%C4%8Dnojadranske_obale_Architecture_of_the_amphiteatres_in_Roman_colonies_and_military_camps_along_the_eastern_Adriatic_coast_Stolje%C4%87e_hrabrih_-_The_century_of_brave_Zagreb_2014 Marin Buovac: Arhitektura amfiteatara u rimskim kolonijama i vojnim logorima na području istočnojadranske obale / Architecture of the amphiteatres in Roman colonies and military camps along the eastern Adriatic coast, ''Stoljeće hrabrih - The century of brave, Arheologija rimskog osvajanja i otpora starosjedilaca u Iliriku za vrijeme Augusta i njegovih nasljednika - Archaeology of the Roman conquest and indigenous resistance in Illyricum during the time of Augustus and his heirs'', Zagreb, 2014.]
{{Grane vizualnih umjetnosti}}

[[Kategorija:Primijenjene znanosti]]
[[Kategorija:Arhitektura| ]]
[[Kategorija:Grecizmi]]

Arhitektura - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica