Arhaik - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 01:50, 11. ožujak 2026.

2026-03-11T01:50:39Z

←Starija inačica		Inačica od 11. ožujak 2026. u 01:50
Redak 11:		Redak 11:

	==Arhajske stijene==		==Arhajske stijene==
	Arhajske stijene kratona i štitova mogu se podijeliti u dvije skupine: [[granulit]]e i ''greenstone''. Za ove posljednje tipičan je slijed nekoliko međusobno oštro razdijeljenih tipova [[stijena]]. U donjem dijelu nalaze se ultrabazične stijene – [[komatiit]]i, iznad njih su [[bazalt]]i s [[klorit]]om i [[hornblenda\|hornblendom]] (koji im daju zelenu boju, po kojoj su i dobili ime), na kojima dalje slijede kiseliji eruptivi [[andezit]]nog i [[riolit]]nog sastava, a prekriveni su sedimentnim stijenama – [[~~šejl~~]]~~ovima~~, [[grauvaka]]ma, [[konglomerat]]ima te [[trakasta željezovita formacija\|trakastim željezovitim formacijama]] (eng. ''Banded Iron Formations'' – BIF).		Arhajske stijene kratona i štitova mogu se podijeliti u dvije skupine: [[granulit]]e i ''greenstone''. Za ove posljednje tipičan je slijed nekoliko međusobno oštro razdijeljenih tipova [[stijena]]. U donjem dijelu nalaze se ultrabazične stijene – [[komatiit]]i, iznad njih su [[bazalt]]i s [[klorit]]om i [[hornblenda\|hornblendom]] (koji im daju zelenu boju, po kojoj su i dobili ime), na kojima dalje slijede kiseliji eruptivi [[andezit]]nog i [[riolit]]nog sastava, a prekriveni su sedimentnim stijenama – [[škriljac\|škriljc]]ima, [[grauvaka]]ma, [[konglomerat]]ima te [[trakasta željezovita formacija\|trakastim željezovitim formacijama]] (eng. ''Banded Iron Formations'' – BIF).

	''Greenstonei'' imaju veliku gospodarsku važnost: uz ultrabazične dijelove često su vezana ležišta [[krom]]a i [[nikal\|nikla]], uz kiselije dijelove [[cink]]a, [[Bakar (element)\|bakra]], [[srebro\|srebra]] i [[zlato\|zlata]], a uz sedimentne dijelove ležišta [[mangan]]a, [[barit]]a I željeza.		''Greenstonei'' imaju veliku gospodarsku važnost: uz ultrabazične dijelove često su vezana ležišta [[krom]]a i [[nikal\|nikla]], uz kiselije dijelove [[cink]]a, [[Bakar (element)\|bakra]], [[srebro\|srebra]] i [[zlato\|zlata]], a uz sedimentne dijelove ležišta [[mangan]]a, [[barit]]a I željeza.

	Što se tiče [[sedimentologija\|sedimentologije]], u arhaiku nema diferencijacije taložnih okoliša jer nema ni velikih kontinentalnih prostora. Vrlo rijetko se mogu naći plitkomorske stijene s plitkomorskim teksturama, što ukazuje na nedostatak plitkomorskih šelfova u araiku – arhajski protokontinenti bili su vrlo strmih padina, malih dimenzija i neravne površine (poput današnjeg [[Island]]a). Također nema ni [[sediment\|sedimenata]] taloženih na kopnu, što se može objasniti ili malom površinom kontinenata ili erozijom i pretaljivanjem eventualno postojećih kopnenih sedimenata. Većinom se talože stijene koje ukazuju na dubokovodne facijese, poput [[~~šejl~~]]~~ova~~ i [[grauvaka]], dok, kao i u hadiju, nema karbonata niti s njima asociranih [[evaporit]]a. Osim niskog pH, što je uzrok nedostatku karbonata u hadiju, druga i izvjesnija mogućnost jest da je tome pogodovao nedostatak plitkih toplih mora u kojima se talože ove stijene.		Što se tiče [[sedimentologija\|sedimentologije]], u arhaiku nema diferencijacije taložnih okoliša jer nema ni velikih kontinentalnih prostora. Vrlo rijetko se mogu naći plitkomorske stijene s plitkomorskim teksturama, što ukazuje na nedostatak plitkomorskih šelfova u araiku – arhajski protokontinenti bili su vrlo strmih padina, malih dimenzija i neravne površine (poput današnjeg [[Island]]a). Također nema ni [[sediment\|sedimenata]] taloženih na kopnu, što se može objasniti ili malom površinom kontinenata ili erozijom i pretaljivanjem eventualno postojećih kopnenih sedimenata. Većinom se talože stijene koje ukazuju na dubokovodne facijese, poput [[škriljac]]a i [[grauvaka]], dok, kao i u hadiju, nema karbonata niti s njima asociranih [[evaporit]]a. Osim niskog pH, što je uzrok nedostatku karbonata u hadiju, druga i izvjesnija mogućnost jest da je tome pogodovao nedostatak plitkih toplih mora u kojima se talože ove stijene.

	==Arhajski fosili==		==Arhajski fosili==

WikiSysop: bnz

2022-05-07T09:36:04Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 09:36
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Arhaik'''-->~~'''Arhaik''' je [[geologija\|geološki]] [[eon]] koji prethodi [[proterozoik]]u, a završava prije 2,5 milijardi godina. Njegova podjela se ne temelji na [[stratigrafija\|stratigrafiji]], nego je zbog nedostatka [[fosil]]a definirana radiometrijski. Donja granica nije priznata od ICS-a ([[Međunarodna stratigrafska komisija\|Međunarodne stratigrafske komisije]]), ali obično se postavlja na 3,8 milijardi godina, tj. krajem [[hadij]]a.		'''Arhaik''' je [[geologija\|geološki]] [[eon]] koji prethodi [[proterozoik]]u, a završava prije 2,5 milijardi godina. Njegova podjela se ne temelji na [[stratigrafija\|stratigrafiji]], nego je zbog nedostatka [[fosil]]a definirana radiometrijski. Donja granica nije priznata od ICS-a ([[Međunarodna stratigrafska komisija\|Međunarodne stratigrafske komisije]]), ali obično se postavlja na 3,8 milijardi godina, tj. krajem [[hadij]]a.

	==Arhajska tektonika i postanak kontinenata==		==Arhajska tektonika i postanak kontinenata==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-24T00:54:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Arhaik''' je [[geologija|geološki]] [[eon]] koji prethodi [[proterozoik]]u, a završava prije 2,5 milijardi godina. Njegova podjela se ne temelji na [[stratigrafija|stratigrafiji]], nego je zbog nedostatka [[fosil]]a definirana radiometrijski. Donja granica nije priznata od ICS-a ([[Međunarodna stratigrafska komisija|Međunarodne stratigrafske komisije]]), ali obično se postavlja na 3,8 milijardi godina, tj. krajem [[hadij]]a.

==Arhajska tektonika i postanak kontinenata==
Početkom arhaika, [[toplinski tok]] [[Zemlja|Zemlje]] bio je gotovo tri puta veći od današnjeg te dvostruko veći od onoga u [[proterozoik]]u. Višak [[toplina|topline]] mogao je dolaziti od topline zaostale nakon prirasta [[planet]]a, dijelom od topline nastanka [[željezo|željezne]] [[Zemljina jezgra|jezgre]], a djelomično uzrokovan većom rediogenetskom proizvodnjom topline od kratkoživućih nestabilnih elemenata poput [[uranij]]a-235.

Zemlja u ranome arhaiku vjerojatno je imala različit tektonski stil – mnogo dinamičniji od današnjeg, zbog izrazitijih [[konvekcija|konvekcijskih]] strujanja u [[Zemljin plašt|plaštu]], čemu je uzrok bio već spomenuti veliki toplinski tok. [[Tektonika ploča]] omogućila je nastanak [[kontinent|kontinenata]], koji su se povećavali ili pretaljivanjem morske kore u zonama [[subdukcija|subdukcije]], čime je procesima [[magmatska diferencijacija|diferencijacije]] nastajala sve felzitnija [[magma]], ili prirastom kontinenata sudarima manjih kontinentalnih masa. Neki geolozi smatraju da je prvotna [[kontinentalna kora]] nastala iznad [[vruća točka|vrućih točaka]], a ne [[zona subdukcije]].

Tim procesima u arhaiku nastali su prvi [[kraton]]i – prostori koji nisu deformirani od [[kambrij]]a, a sastoje se od štita, magmatsko-metamorfnog kompleksa izloženog na površinu, te platforme, magmatsko – metamorfnog kompleksa prekrivenog slojem [[sedimentne stijene|sedimentnih stijena]]. Zemljini kratoni i štitovi su: [[Kanadski štit]] ([[Sjeverna Amerika]]), [[Baltički štit]] ([[Europa]]), [[Sibirski kraton]] ([[Azija]]), [[Gvajanski štit]], [[Brazilski štit]], [[Patagonijski štit]] ([[Južna Amerika]]), [[Zapadnoafrički štit]], [[Angola-kasai štit]], [[Tanzanijski štit]], [[Rodezijsko-transvalski štit]] ([[Afrika]]), [[Indijski kraton]], [[Ygarn štit]], [[Pilbara štit]] ([[Australija]]).

Iako je nekoliko mineralnih zrna starije, najstarije formacije stijena izložene na površini Zemlje su arhajske starosti ili neznatno starije. Arhajske stijene nađene su na [[Grenland]]u, [[Kanadski štit|Kanadskom štitu]], zapadnoj Australiji i južnoj Africi. Iako su prvi kontinenti nastali tijekom ovog eona, stijene te starosti čine samo 7% sadašnjih kratona na svijetu. Čak i kad uzmemo u obzir eroziju i uništenje nekadašnjih formacija, dokazi ukazuju da je samo 5 - 40% današnje kontinentalne kore nastalo tijekom arhaika.

==Arhajske stijene==
Arhajske stijene kratona i štitova mogu se podijeliti u dvije skupine: [[granulit]]e i ''greenstone''. Za ove posljednje tipičan je slijed nekoliko međusobno oštro razdijeljenih tipova [[stijena]]. U donjem dijelu nalaze se ultrabazične stijene – [[komatiit]]i, iznad njih su [[bazalt]]i s [[klorit]]om i [[hornblenda|hornblendom]] (koji im daju zelenu boju, po kojoj su i dobili ime), na kojima dalje slijede kiseliji eruptivi [[andezit]]nog i [[riolit]]nog sastava, a prekriveni su sedimentnim stijenama – [[šejl]]ovima, [[grauvaka]]ma, [[konglomerat]]ima te [[trakasta željezovita formacija|trakastim željezovitim formacijama]] (eng. ''Banded Iron Formations'' – BIF).

''Greenstonei'' imaju veliku gospodarsku važnost: uz ultrabazične dijelove često su vezana ležišta [[krom]]a i [[nikal|nikla]], uz kiselije dijelove [[cink]]a, [[Bakar (element)|bakra]], [[srebro|srebra]] i [[zlato|zlata]], a uz sedimentne dijelove ležišta [[mangan]]a, [[barit]]a I željeza.

Što se tiče [[sedimentologija|sedimentologije]], u arhaiku nema diferencijacije taložnih okoliša jer nema ni velikih kontinentalnih prostora. Vrlo rijetko se mogu naći plitkomorske stijene s plitkomorskim teksturama, što ukazuje na nedostatak plitkomorskih šelfova u araiku – arhajski protokontinenti bili su vrlo strmih padina, malih dimenzija i neravne površine (poput današnjeg [[Island]]a). Također nema ni [[sediment|sedimenata]] taloženih na kopnu, što se može objasniti ili malom površinom kontinenata ili erozijom i pretaljivanjem eventualno postojećih kopnenih sedimenata. Većinom se talože stijene koje ukazuju na dubokovodne facijese, poput [[šejl]]ova i [[grauvaka]], dok, kao i u hadiju, nema karbonata niti s njima asociranih [[evaporit]]a. Osim niskog pH, što je uzrok nedostatku karbonata u hadiju, druga i izvjesnija mogućnost jest da je tome pogodovao nedostatak plitkih toplih mora u kojima se talože ove stijene.

==Arhajski fosili==
Iako nema nepobitnih dokaza kada je točno [[život]] prešao iz kemijske u organsku [[evolucija (biologija)|evoluciju]], smatra se da se to dogodilo u intervalu od prije 3,5 – 4 milijardi godina.

Najstariji nađeni [[fosil]]i datiraju iz arhaika, točnije stari su 3,5 milijardi godina, a radi se o [[stromatolit]]ima nađenim u australskom Pilbara štitu. Stromatoliti su posljedica djelovanja [[cijanobakterija]], a nastaju pričvršćivanjem karbonatnog mulja na vlakanca cijanobakterija. Također su nađeni i ostatci samih cijanobakterija. Pored cijanobakterija, nađene su neidentificirane bakterije čije su se stanice prožimale [[pirit]]om ili [[siderit]]om, zbog čega su uspjele ostaviti fosilni zapis.

U Fig tree grupi Južne Afrike, staroj 3,1 milijardi godina, nađeni su crne ili tamnosive čestice raspršene organske materije, koje predstavljaju proizvode raspada [[klorofil]]a. Takve fosile nazivamo kemijskim fosilima.
Neke željezovite stijene na jugu Grenlanda sadrže odnos <sup>12</sup>C i <sup>13</sup>C jednak onome u svim živim organizmima, što upućuje na prisutnost organske tvari u tim stijenama. Ti kemijski fosili stari su 3,8 milijardi godina.

Pošto u arhajskim stijenama prevladavaju samo [[prokarioti|prokariotski]] organizmi, arhaik možemo smatrati dobom prokariota. Ako su već tada postojali [[eukarioti]], nisu sačuvani u fosilnome zapisu.
{{Arhaik}}
{{Eoni}}

[[Kategorija:Eoni (geologija)]]