WikiSysop: bnz

2022-05-07T07:08:57Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. svibanj 2022. u 07:08
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Areosinkrona orbita'''-->~~'''Areosinkrone orbite''' (ASO) su [[Sinkrona orbita\|sinkrone orbite]] za [[Umjetni satelit\|umjetne satelite]] oko [[Mars\|Marsa]]. One su Marsov ekvivalent [[Geosinkrona orbita\|geosinkronih putanja]] (GSO) oko [[Zemlja\|Zemlje]]. Prefiks ''areo-'' proizlazi iz [[Ares]], drevni [[Grčka mitologija\|grčki bog]] rata i pandan [[Rimska mitologija\|rimskom bogu]] [[Mars (mitologija)\|Marsu]], s kojim je identificiran planet. [[Novogrčki jezik\|Moderna grčka]] riječ za Mars je ''Άρης'' (Aris).		'''Areosinkrone orbite''' (ASO) su [[Sinkrona orbita\|sinkrone orbite]] za [[Umjetni satelit\|umjetne satelite]] oko [[Mars\|Marsa]]. One su Marsov ekvivalent [[Geosinkrona orbita\|geosinkronih putanja]] (GSO) oko [[Zemlja\|Zemlje]]. Prefiks ''areo-'' proizlazi iz [[Ares]], drevni [[Grčka mitologija\|grčki bog]] rata i pandan [[Rimska mitologija\|rimskom bogu]] [[Mars (mitologija)\|Marsu]], s kojim je identificiran planet. [[Novogrčki jezik\|Moderna grčka]] riječ za Mars je ''Άρης'' (Aris).

	Kao i kod svih sinkronih orbita, i areosinkrona ima [[Ophodno vrijeme\|orbitalno razdoblje]] duljine jednako duljini primarnog [[Siderički dan\|sideričkog dana]]. Satelit u areosinkronoj orbiti ''ne mora'' nužno održavati fiksni položaj na nebu kako ga vidi promatrač na površini Marsa; međutim, takav će se satelit vraćati u isti prividni položaj svakog [[Sol (Marsovski dan)\|marsovskog dana]].		Kao i kod svih sinkronih orbita, i areosinkrona ima [[Ophodno vrijeme\|orbitalno razdoblje]] duljine jednako duljini primarnog [[Siderički dan\|sideričkog dana]]. Satelit u areosinkronoj orbiti ''ne mora'' nužno održavati fiksni položaj na nebu kako ga vidi promatrač na površini Marsa; međutim, takav će se satelit vraćati u isti prividni položaj svakog [[Sol (Marsovski dan)\|marsovskog dana]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-11T12:55:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Areosinkrone orbite''' (ASO) su [[Sinkrona orbita|sinkrone orbite]] za [[Umjetni satelit|umjetne satelite]] oko [[Mars|Marsa]]. One su Marsov ekvivalent [[Geosinkrona orbita|geosinkronih putanja]] (GSO) oko [[Zemlja|Zemlje]]. Prefiks ''areo-'' proizlazi iz [[Ares]], drevni [[Grčka mitologija|grčki bog]] rata i pandan [[Rimska mitologija|rimskom bogu]] [[Mars (mitologija)|Marsu]], s kojim je identificiran planet. [[Novogrčki jezik|Moderna grčka]] riječ za Mars je ''Άρης'' (Aris).

Kao i kod svih sinkronih orbita, i areosinkrona ima [[Ophodno vrijeme|orbitalno razdoblje]] duljine jednako duljini primarnog [[Siderički dan|sideričkog dana]]. Satelit u areosinkronoj orbiti ''ne mora'' nužno održavati fiksni položaj na nebu kako ga vidi promatrač na površini Marsa; međutim, takav će se satelit vraćati u isti prividni položaj svakog [[Sol (Marsovski dan)|marsovskog dana]].

[[Nadmorska visina]] potrebna za održavanje areosinkrone orbite iznosi približno 17.000 kilometara. Kad bi se satelit u areosinkronoj orbiti koristio kao komunikacijska relejna veza, "imao bi komunikacijski domet od 17.000 to 20.000 kilometara" do različitih točaka na vidljivoj marsovskoj površini.<ref name="jpl20011115">
{{Citiranje časopisa|author=Lay|first=N.|title=Developing Low-Power Transceiver Technologies for In Situ Communication Applications|url=http://www.cwc.oulu.fi/~carlos/WSNPapers/LA01.pdf|date=15 November 2001|journal=IPN Progress Report 42-147|volume=42|issue=147|pages=22|accessdate=2012-02-09}}</ref>

Areosinkrona orbita koja je ekvatorska (u istoj ravnini kao [[Ekvator|ekvatora]] Marsa), kružna, a [[Retrogradno gibanje|progradna]] (tijelo se rotira oko Marsove osi u istom smjeru kao i površina planeta) je poznat kao [[areostacionarna orbita]] (AEO). Promatraču na površini Marsa čini se da je položaj satelita u AEO-u fiksiran u stalnom položaju na nebu. AEO je analogan [[Geostacionarni satelit|geostacionarnoj orbiti]] (GEO) oko Zemlje.

Iako trenutno nijedan satelit ne zauzima areosinkrone ili areostacionarne orbite, neki znanstvenici predviđaju buduću [[Telekomunikacijska mreža|telekomunikacijsku mrežu]] za istraživanje Marsa.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Badi|first=Deborah|title=Conceptual design of a communications system for Mars exploration missions|url=https://arc.aiaa.org/doi/abs/10.2514/6.1989-516|date=9 January 1989|journal=27th Aerospace Sciences Meeting|volume=AIAA 89-0516}}</ref>

== Vidi također ==

* [[Areostacionarna orbita]]
* [[Geosinkrona orbita]]
* [[Popis orbita]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://web.archive.org/web/20071201030611/http://marsnet.jpl.nasa.gov/elements/marsats.html Mreža Mars - Marsats] - NASA-ino mjesto posvećeno budućoj komunikacijskoj infrastrukturi za istraživanje Marsa
[[Kategorija:Mars]]

Areosinkrona orbita - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica