WikiSysop: bnz

2022-05-01T20:04:13Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 20:04
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Arawakan'''-->~~[[Datoteka:Arawak languages 02.png\|mini\|Aravačko područje.]]		[[Datoteka:Arawak languages 02.png\|mini\|Aravačko područje.]]
	'''Arawakan'''.- Porodica indijanskih jezika čiji predstavnici nastanjuju velika područja Južne i Antilske Amerike, odnosno od Bahama ([[Lucayo]] Indijanci), pa preko Antilske Amerike i floridskog poluotoka na jug do u [[Gran Chaco\|Gran Chaca]]. Značajna im je koncentracija sjeverna obala Južne Amerike, područje bivših triju Gvajana, dijelovi kišnih šuma bazena Amazone i na zapadu su im mogući najzapadniji predstavnici Indijanci [[Uru]], [[Chango]] i [[Puquina]]. Antilska plemena Arawaka poznata su pod kolektivnim nazivom [[Taino]], koja su dobila ime po Taino Indijancima. Ova grupa poznata je po svom pomorskom umijeću i poznavanju obala karipske Amerike. Taino Arawaki na svojim su kanuima doprli do obale Floride od kojih su najpoznatiji [[Ciboney]] Indijanci. Danas je ustanovljeno da ovoj skupini domorodaca pripadaju i plemena [[Calusa]], [[Tequesta]], [[Ais]]a i [[Timucua]] Indijanaca. Ovi posljednji su uporno od jezikoslovaca bili klasificirani porodici Indijanaca [[Muskhogean]], što njihovi potomci opovrgavaju i cijela ova skupina sa [[Florida\|Floride]] sebe smatra potomcima Taino Arawaka. Danas se lingvistički tako i vode.		'''Arawakan'''.- Porodica indijanskih jezika čiji predstavnici nastanjuju velika područja Južne i Antilske Amerike, odnosno od Bahama ([[Lucayo]] Indijanci), pa preko Antilske Amerike i floridskog poluotoka na jug do u [[Gran Chaco\|Gran Chaca]]. Značajna im je koncentracija sjeverna obala Južne Amerike, područje bivših triju Gvajana, dijelovi kišnih šuma bazena Amazone i na zapadu su im mogući najzapadniji predstavnici Indijanci [[Uru]], [[Chango]] i [[Puquina]]. Antilska plemena Arawaka poznata su pod kolektivnim nazivom [[Taino]], koja su dobila ime po Taino Indijancima. Ova grupa poznata je po svom pomorskom umijeću i poznavanju obala karipske Amerike. Taino Arawaki na svojim su kanuima doprli do obale Floride od kojih su najpoznatiji [[Ciboney]] Indijanci. Danas je ustanovljeno da ovoj skupini domorodaca pripadaju i plemena [[Calusa]], [[Tequesta]], [[Ais]]a i [[Timucua]] Indijanaca. Ovi posljednji su uporno od jezikoslovaca bili klasificirani porodici Indijanaca [[Muskhogean]], što njihovi potomci opovrgavaju i cijela ova skupina sa [[Florida\|Floride]] sebe smatra potomcima Taino Arawaka. Danas se lingvistički tako i vode.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-30T01:29:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Arawak languages 02.png|mini|Aravačko područje.]]
'''Arawakan'''.- Porodica indijanskih jezika čiji predstavnici nastanjuju velika područja Južne i Antilske Amerike, odnosno od Bahama ([[Lucayo]] Indijanci), pa preko Antilske Amerike i floridskog poluotoka na jug do u [[Gran Chaco|Gran Chaca]]. Značajna im je koncentracija sjeverna obala Južne Amerike, područje bivših triju Gvajana, dijelovi kišnih šuma bazena Amazone i na zapadu su im mogući najzapadniji predstavnici Indijanci [[Uru]], [[Chango]] i [[Puquina]]. Antilska plemena Arawaka poznata su pod kolektivnim nazivom [[Taino]], koja su dobila ime po Taino Indijancima. Ova grupa poznata je po svom pomorskom umijeću i poznavanju obala karipske Amerike. Taino Arawaki na svojim su kanuima doprli do obale Floride od kojih su najpoznatiji [[Ciboney]] Indijanci. Danas je ustanovljeno da ovoj skupini domorodaca pripadaju i plemena [[Calusa]], [[Tequesta]], [[Ais]]a i [[Timucua]] Indijanaca. Ovi posljednji su uporno od jezikoslovaca bili klasificirani porodici Indijanaca [[Muskhogean]], što njihovi potomci opovrgavaju i cijela ova skupina sa [[Florida|Floride]] sebe smatra potomcima Taino Arawaka. Danas se lingvistički tako i vode.

U područjima kišnih šuma tropske Amerike plemena Arawaka žive od tropske agrikulture, lova i sakupljanja. Naselja su im malena, jedna do dvije velike komunalne kuće, izgrađene na čistini, okružene su džunglom i nasadima manioke i kukuruza. Predstavnici najzapadnijih Arawaka, nastanjeni su u prašumama podno Kordiljera ,gdje su moguće, u pred-konkvistadorsko doba došli i u doticaj sa kulturama sa Anda. Svakako je da su Ande dobile ime po jednom njihovom plemenu, to su Anti, čak se i jedna od provincija Inka nazivala Antisuyu.

== Jezici ==
Porodica obuhvaća (59) jezika<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=225-16 Arawakan (16th)]</ref>, uz još neke izumrle, a dijeli se na više skupina. najvažnija je maipuranska ili aravačka vlastita sa (54) jezika i podijeljena na
:a) [[centralnoaravački jezici|Centralna]] (6):
:b) [[istočnoaravački jezici|istočna]] (1): [[Palikúr jezik|palikúr]] [plu]
:c) [[sjevernoaravački jezici|sjeverna]] (22):
:d) [[južnoaravački jezici|južna]] (22):
:e) [[zapadnoaravački jezici|Zapadna]] (2):
:f. jezik [[mawayana jezik|mawayana]]

'''Neklasificirani:''' [[Cumeral jezik|cumeral]] [cum] (Kolumbija),; [[Omejes jezik|omejes]] [ome] (Kolumbija),; [[Ponares jezik|ponares]] [pod] (Kolumbija),; [[Tomedes jezik|tomedes]] [toe] (Kolumbija),; [[Xiriâna jezik|xiriâna]] [xir] (Brazil)

== ''Plemena Arawaka:'' ==
Lista nije konačna.
*[[Achagua]].- Venezuela, Kolumbija.
*[[Adzáneni]]. Kolumbija, Brazil.
*[[Alile]].- Venezuela.
*[[Allouages]].- Mali Antili.
*[[Amariba]]. Gvajana.
*[[Amarizana]] (Amarizano) Kolumbija.
*[[Antaniri]]. Peru.
*[[Arawak]]. Venezuela, Gvajana, Surinam, Francuska Gijana, Brazil.
*[[Arekêna]] (Uarequena, Uerequena, Warekena, Werekena). Amazonas, Roraima (Brazil); Venezuela; Kolumbija.
*[[Arua]]. Brazil.
*[[Aruaqui]]. Amazonas, Brazil.
*[[Atorai]]. Gvajana, Brazil
*[[Avani]] (Baniva). Venezuela, Kolumbija.
*[[Axagua]]. Venezuela.
*[[Bainoa]]
*[[Baníwa do Içana]]. Amazonas, Brazil. Plemena:[[Káwa-tapúya|Aini-dakénei]], Akutí-tapúya (Acuti-tapuia, Acutí-tapuya, Awádzurunai), Adzáneni, Buia-tapuya, Káwa-tapúya, Mápa-dákenei (Mápanai), Pakú-tapúya, Yurupari-tapúya, Moríwene, Padzoalíene, Pato-tapúya, [[Waliperedakenai]].
*[[Barawâna]] (Barauana). Roraima, Brazil.
*[[Bare]]. Venezuela.
*[[Baure]]. Bolivija.
*[[Cabre]]. Mali Antili, Kolumbija.
*[[Cachiniti]]. Brazil.
*[[Cahibo]]. Haiti
*[[Caizcimu]]. Dominikanska Republika
*[[Camatica]]. Peru.
*[[Campa]] (Kampa). Peru.
*[[Canamari]] (Kanamari). imaju imenjake u jednom od plemena Katukina. Brazil.
*[[Caouri]]. Kolumbija.
*[[Caquetio]]. Bonaire, Curaçao, Aruba, Venezuela.
*Caríai ([[Karahiarü]], Cariaia). Amazonas, Brazil.
*[[Casharari]] (Cacharari). Rondonia, Amazonas.
*[[Catiana]] (Katianá). Acre, Brazil.
*[[Catongo]]. Peru.
*[[Cauyari]]. Kolumbija.
*[[Chane]]. Bolivija; Salta, Argentina. Od njih su potekli današnji Izoceño.
*[[Chapan]]. Kolumbija.
*[[Chicheren]]. Peru.
*[[Chimila]]. Kolumbija. Svrstavaju ih i u porodicu Chibcha.
*[[Chontaquiro]] (Chontakiro). Peru. Spadaju u Piro.
*[[Chucuna]]. Kolumbija.
*[[Ciguayo]]. Dominikanska Republika. Ovo pleme je bilo poznato po nošenju veoma dugačke kose.
*[[Cosina]]. Venezuela.
*[[Cozarini]] (Kozarini, Cozarine). Mato Grosso.
*[[Cumeral]] , Kolumbija,
*[[Curripaco]] (Koripáka,Kuripáka, Curipaco ). Kolumbija; Amazonas, Brazil
*[[Custenau]] (Kustenau). Mato Grosso.
*[[Cutinana]]. Peru.
*[[Echoaladi]]. Paragvaj.
*[[Eperigua]]. Kolumbija.
*[[Guaccaiarima]]
*[[Guaicari]]. Venezuela. Ne smiju se pobrkati s plemenom Guaykeri.
*[[Guajiro]] (Goajiro). veliki narod s poluotoka Guajira u Venezueli i Kolumbiji.
*[[Guana]]. Mato grosso do Sul, Brazil; Paragvaj. njihovim jezikom govore i Quiniquináu.
*[[Guanebucan]]. Kolumbija.
*[[Guaniare]]. Venezuela.
*[[Guayupe]] (Guaype). Kolumbija.
*[[Guinao]]. Venezuela.
*[[Huachipairi]] (?). Peru.
*[[Huhúteni]] (Hohodene]). Amazonas, Brazil
*[[Igneri]]. Trinidad i Tobago, kasnije su na Portoriku.
*[[Inapari]]. Brazil.
*[[Ipeca]] (Pato-Tapúya, Ypéca-Tapuia, Kumada-minanei). Amazonas, Brazil.
*[[Ipurina]] (Apurinã, Ipuriná, Hypuriná, Popengare). Amazonas, Brazil.
*[[Irantxe]] (Iranche, Iranxe). Mato Grosso,
*[[Itayaine]]. Brazil.
*[[Izoceño]]. Paragvaj. vidi Chane.
*[[Jabaana]] (Yabaana, Yaba-âna). Amazonas, Roraima.
*[[Jaulapiti]] (Yawalapití, Yaulapití, Iaualapiti). mato Grosso, Park Xingu.
*[[Karútana]] (Carutana, Akaiáka). Amazonas, Brazil.
**[[Adáru-minanei]],
**[[Urubú-tapúya]],
**[[Wádzoli-dakenei]],
*[[Katapolítani]]. Amazonas, Brazil.
*[[Katukina-Arawak|Katukina]] (Catuquina). Imaju imenjake u grupama Katukina i Pano.
*[[Káwa-tapúya]] (Caua). Amazonas, Brazil.
*[[Kayuisana]] (Cauichana, Kaixana, Kayuixâna, Kaisana, Kauixana, Kayxana, Cayxana, Cauixana, Caixana). Amazonas, Brazil.
*[[Kuatí-tapúya]] (Cuati, Quati-tapuia, Coati-Tapuia). Amazonas, Brazil; Kolumbija.
*[[Kujijener]] (Cujisenajeri, Kujigeneri, Kujijenéri, Cujigenery). acre, Brazil.
*[[Kuniba]] (Cuniba). Amazonas, Brazil.
*[[Layana]]. Paragvaj.
*[[Lucayo]] (Yucayo). Bahami.
*[[Machiguenga]]. Manu park, Peru. Ovo je snažno pleme koje živi od lova, ribolova i obrade zemlje.
*[[Maguana]]
*[[Maiopitian]] (Maopitian, Mapidian). Para, Brazil. vidi Mawayana.
*[[Maipuri]]. Venezuela.
*[[Manao]] (Manau). Amazonas, Brazil.
*[[Mandawaka]] (Mandauaca). Amazonas, Roraima.
*[[Manitenéri]]. Acre, Brazil. vidi Maxinéri.
*[[Mápa-dákenei]] (Mapanai), Amazonas, Brazil.
*[[Maraón]]. Francuska Gijana; Amapa, Brazil.
*[[Marawá]] (Marauá). Amazonas, Brazil.
*[[Mariaté]]. Amazonas, Brazil.
*[[Marien]].
*[[Masaca]]. Venezuela.
*[[Masco]]. Peru. Postoji pleme Mascoi s kojima nisu u nikakvoj vezi.
*[[Masivaribeni]]. Kolumbija.
*[[Matapi]]. Kolumbija.
*[[Máulieni]] (Máuliene, Maulinei). Amazonas, Brazil.
*[[Mawayana]] .Para, Brazil. (mawa znači 'žaba' kod Arawaka, točnije označava gatalinku. Oni su često brkani s plemenom Maiopitian ili Mapidian. Mawayani su Arawaki po krvi, ali danas žive s karipskim plemenom Wai-Wai. Pleme wai-Wai imalo je svojevremeno problema s neplodnošću i ojačalo se asimiliranjem drugih manjih plemena. Mawayani su preuzeli jezik Wai-Wai Kariba pa ih današnji jezikoslovci prozivaju kao karipsko pleme. Nicholas Guppy u svojoj knjizi Wai-Wai opisao je izvorni život Wai-Wai i posljednjih ostataka Mawayana Indijanaca.
*[[Mehinaku]] (Mehinako, Mehinacu). Mato Grosso.
*[[Moriwene]] (Moriuene). Amazonas, Brazil.
*[[Maxinéri]] (Machineri, Manchineri). Acre, Brazil. Pleme je veoma srodno Piro Indijancima. Jezikoslovci ih jezično poistovjećuju s plemenom sličnog imena Maniteneri, čiji jezik možda i je isti, ili je blisko srodan, ali plemena su dva.
*[[Mojo]] (Moxo). Bolivija.
*[[Nomatsiguenga]]. Peru. Srodni su Machiguengama, ali nisu isto.
*[[Omejes]]. Kolumbija.
*[[Onoto]]
*[[Paiconeca]]. Bolivija.
*[[Palicur]] (Aukwayene,Palikur). Amapa; Francuska Gijana.
*[[Pangoa]]. Peru.
*[[Paraujano]]. Venezuela.
*[[Paresi]] (Pareci, Paressi, Parici, Ariti, Haliti). Mato Grosso. Postoje i Pareci-Kabixi iz iste države.
*[[Passé]] (Pasé). Amazonas, Brazil.
*[[Paunaca]]. Bolivija.
*[[Piapoco]]. Kolumbija.
*[[Piro, Arawakan|Piro]]. Peru. Imaju imenjake u sjevernoameričkom plemenu iz grupe Tewa.
*[[Ponares]]. Kolumbija.
*[[Quimbiri]]. Peru.
*[[Quiniquináu]] (Kinikináo, Kinikinau, Equiniquinao). Bolibžvija; Paragvaj; Mato Grosso do Sul, Brazil. Vidi Guana.
*[[Quirinairi]]. Peru.
*[[Quirruba]]. Kolumbija.
*[[Resígaro]] (Resígero)
*[[Sae]]. Kolumbija.
*[[Saraveka]] (Saraveca). Mato Grosso, Brazil; Bolivija.
*[[Shebaio]] Trinidad i Tobago
*[[Simirinch]]. Peru.
*[[Sinamaica]],
*[[Sirineri]]. Peru.
*[[Siusi-Tapuya]] (Siuci-Tapuya, Siuci, Siuci-Tapuya). Amazonas, Brazil
*[[Subtaino]]. Kuba.
*[[Taino]]. Portoriko, Dominikanska Republika, Haiti.
*[[Tampa]]. Peru.
*[[Tapiíra-tapúya]] (Tapiira-tapuia, Häma-dákenai). Amazonas, Brazil; Kolumbija.
*[[Tariána]] (Taria, Tariano, Taliáseri, Tana). Amazonas, Brazil.
*[[Tayagua]]. Venezuela.
*[[Tecua]]. Kolumbija.
*[[Teréno]] (Terena). Mato Grosso do Sul, Sao Paulo, Brazil; Paragvaj.
*[[Toa]]. Venezuela.
*[[Uainuma]] (Wainumá, Wanumá). Amazonas, Brazil.
*[[Uaraikú]] (Uaraicu, Waraikú). Amazonas, Brazil.
*[[Ugunichiri]]. Peru.
*[[Uiriná]]. Amazonas, Brazil.
*[[Unini]]. Peru.
*[[Wainamarí]] (Uainamari). Amazonas, Brazil.
*[[Wapixana]] (Vapidiana, Valpidiana, Wapisiana, Wapisána). Roraima, Para, Brazil; Gvajana.
*[[Waura]] (Uaurá). Mato Grosso.
*[[Xiriâna]]. Brazil
*[[Yaguai]]. Venezuela. Ne smiju se pobrkati s plemenom Yagua iz grupe Peban.
*[[Yavitero]]. Venezuela.
*[[Yawareté-tapúya]] (Jauarete, Yawaretê-Tapuia). Amazonas, Brazil.
*[[Yucuna]]. Kolumbija.
*[[Yumána]] (Jumana, Xumana). Amazonas, Brazil.
*[[Yurupari-tapúya]] (Jurupari, Jurupari-Tapuya, Ijãine, Iyemi). Amazonas, Brazil

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.proel.org/mundo/arawak.htm tronco arahuacano]
*[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=1758 Arawakan (14th)]
*[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90534 Arawakan (15th)]
*[http://www.native-languages.org/famara.htm Arawakan Languages (Maipuran)]
*[http://linguistlist.org/forms/langs/get-familyid.cfm?CFTREEITEMKEY=AW Tree for Arawakan]
*[http://www.persee.fr/web/revues/home/prescript/article/jsa_0037-9174_1913_num_10_2_2868 Nomenclature and distribution of the principal tribes and sub-tribes of the Arawakan linguistic stock of south America]
{{indijanci}}

{{Navigacija
| naziv = {{PAGENAME}}
| slika =
|naslov=[[Andean-Equatorial]]: [[Equatorial]]
|popis1=
[[Arauan]] • [[Arawakan]] • [[Arikém]] • [[Awetí]] • [[Caririan]] • [[Catembri]] • [[Cayuvava]] • [[Chapacuran]] • [[Guahiban]] • [[Guamo]] • [[Jivaroan]] • [[Kamsá]] • [[Mawe-Satere]] • [[Mondé]] • [[Mundurukú]] • [[Otomacan]] • [[Puruborá]] • [[Ramaráma]] [[Salivan]] • [[Taruma]] • [[Timotean]] • [[Trumaian]] • [[Tuparí]], [[Tupí-Guaraní]] • [[Tusha]] • [[Uru-Chipaya]] • [[Yuracaré]] • [[Yuruna]] • [[Zamucoan]]
}}

[[Kategorija:Macro-Arawakan jezici]]
[[Kategorija:Arawakan| ]]
[[Kategorija:jezične porodice]]
[[Kategorija:jezici po abecedi:A]]
[[Kategorija:američki Indijanci]]

Arawakan - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica