WikiSysop: bnz

2022-05-01T19:22:19Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 19:22
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Arapi na Jadranskom moru'''-->~~[[Datoteka:Italy 1000 AD.svg\|mini\|332x332px\|Apeninski poluotok i susjedna područja, oko 1000. godine.]]		[[Datoteka:Italy 1000 AD.svg\|mini\|332x332px\|Apeninski poluotok i susjedna područja, oko 1000. godine.]]
	Početkom [[9. stoljeće\|9. stoljeća]] Arapi počinju prodirati u [[Jadransko more]]. To su bili, prije svega, pljačkaški pohodi, čiji se vojni značaj mogao jedino očitovati u sprečavanju saveznika ili vazala [[Bizant\|Bizanta]] da mu pomognu, [[Brindisi\|Brindizi]] spaljuju [[838.]]		Početkom [[9. stoljeće\|9. stoljeća]] Arapi počinju prodirati u [[Jadransko more]]. To su bili, prije svega, pljačkaški pohodi, čiji se vojni značaj mogao jedino očitovati u sprečavanju saveznika ili vazala [[Bizant\|Bizanta]] da mu pomognu, [[Brindisi\|Brindizi]] spaljuju [[838.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-09T09:03:45Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Italy 1000 AD.svg|mini|332x332px|Apeninski poluotok i susjedna područja, oko 1000. godine.]]
Početkom [[9. stoljeće|9. stoljeća]] Arapi počinju prodirati u [[Jadransko more]]. To su bili, prije svega, pljačkaški pohodi, čiji se vojni značaj mogao jedino očitovati u sprečavanju saveznika ili vazala [[Bizant|Bizanta]] da mu pomognu, [[Brindisi|Brindizi]] spaljuju [[838.]]

== Sukobi do 842. godine ==
Na poziv Bizanta [[Dužd|mletački dužd]] [[Petar Tradonik|Pietro Tradonico]], morao je neposredno nakon neuspjeha protiv Hrvata i Neretvana ([[839.]] – [[840.]]) uputi u [[Tarantski zaljev]] flotu od 60 brodova protiv arapskog sahiba Kalfüna. Nedoraslo njegovoj floti, Tradonicovo brodovlje je potpuno uništeno.

Poslije toga Kalfün je [[841.]] prodro prema sjeveru, osvojio, opljačkao i zapalio krajem ožujka [[Osor]], zatim [[Ancona|Anconu]] te opljačkao i zapalio sve mletačke brodove koje je sreo na moru. Pri povratku u Sredozemno more, Arapi su sa 36 brodova napali i osvojili [[Budva|Budvu]], Rose i [[Kotor|Donji Kotor]], zaprijetili su [[Dubrovnik|Dubrovniku]], no nisu ga opsjedali.

Slijedeće, [[842.]], Kalfün je doplovio sa flotom u [[Kvarnerski zaljev|Kvarner]], kod otoka [[Susak|Suska]] porazio mletačku flotu, poslije čega se vratio na jug. Da bi došli do uporišta na istočnoj obali Jadrana, odakle se mogao kontrolirati mletački i bizantski pomorski promet, Arapi su [[866.]] flotom prišli [[Opsjeda Dubrovnika (866. – 868.)|Dubrovniku]] i opsjeli ga. Bizant je protiv njih uputio flotu od 100 helandija pod zapovjedništvom admirala (drungara<ref>Drungar - u bizantskoj vojnoj hijerarhiji naslov zapovjednika dijela ili cijele bizantske mornarice</ref>) Niketasa Ooryphasa. Na vijest o dolasku flote Arapi su napustili opsadu i poslje 15 mjeseci otplovili iz Jadrana.

== Opsada Barija 871. godine ==
Radi istjerivanja Arapa iz Jadranskog mora bizantiski car [[Bazilije I. Makedonac|Bazilije I.]] (''Basíleios'') sklopio je savez sa franačkim carem [[Ljudevit Njemački|Ludwigom II.]], koji je namjeravao Arapima oduzeti Bari. Zbog nesloge saveznika pred Barijem, bizantska flota je sa brodovima svojih saveznika i [[Vazal|vazala]] napustila opsadu. Na poziv Ludwiga II. pod Bari je sa flotom i vojskom doplovio hrvatski knez [[Domagoj]] i pomogao mu da [[2. veljače]] [[871.]] osvoji grad. Da se osvete Hrvatima, Arapi [[872.]] prodiru u Jadran i pljačkaju neke dalmatinske gradove i otok [[Brač]].

== Kasniji prodori ==
Kasniji pohodi Arapa u Jadransko more odvijali su se u vidu povremenih pojedinačnih prepada. Tako su [[879.]] doprli pred [[Venecija|Veneciju]], napali [[Grado]], a zatim i papinski Comacchio. Zbog toga je Venecija, pretpostavlja se, sklopila sporazum s Hrvatima i Neretvanima i obavezala se da im plaća godišnji danak za slobodnu plovidbu Jadranom. U [[10. stoljeće|10. stoljeću]] u periodu najveće snage hrvatske države, posebno pomorske moći, u vrijeme [[Kralj Tomislav|Tomislava]] i prvih nasljednika nije zabilježen niti jedan arapski pohod u Jadransko more.

U ratu protiv Arapa [[1032.]] Dubrovnik je sudjelovao samo kao bizantski vazal i izvan jadranskih voda. Kada su u drugoj polovici [[11. stoljeće|11. stoljeća]] [[Normani]] oduzeli Arapima [[Sicilijski Emirat|Siciliju]] i kada su pokrenuti [[križarski ratovi]], nestala je u Jadranskom moru svaka opasnost.

== Posljedice ==
U konačnici, prodori Arapa u Jadransko more trajali su s prekidima puna dva stoljeća. Opljačkano je i uništeno mnogo dobara i veliki dio primorskog stanovništva odveden u [[Robovlasništvo|roblje]]. Prodavani su po cijelom Sredozemnom moru, naročito u Kordobskom kalifatu gdje su muškarce rado uzimali u vojsku i kao [[Garda|gardu]]. Arapi, koji su za primorje Sredozemnog mora bili donekle i nosioci kulture te znanosti, za jadransko primorje predstavljali su se samo kao gusari.

== Literatura ==

* ”Arabljanski pohodi”, U: Vojna enciklopedija, sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 192.-194.
* Wüstenfeld, ''Das Heerwesen der Muhamedaner und die arabische Übersetzung des Aelian'', Göttingen, 1880.
* Ch. Oman, ''A History of the Art of War'', London 1898.
* J. Wellhausen, ''Die Kämpfe der Araber mit den Rhomäern in der Zeit der Umaijaden'', ''Nachrichten der Gesellschaft der Wissenschaften'', Göttingen, 1901.
* G. Manojlović, ''Jadransko primorje IX st. u svijetlu istočnorimske'' (''bizantijske povijesti''), Rad JA, 1902., 150 str. 1—102
* J. Wellhausen, Das arabische Reich und sein Sturz, Berlin, 1902.
* H. Delbrück, ''Geschichte der Kriegskunst'', Ill, Berlin, 1907.
* C. Huart, ''Histoire des Arabes'', I—-II, 1912.—13.
* B. М. Заходер, История Восточного средневековны (Халифат и Ближнийт Восток), Москва, 1944.
* F. Lot, L’art militaire et les armées au moyen âge, I—II, Paris, 1946.
* В. Lewis, ''The Arabs in History'', London i New York, 1950.
* B. Spuler, ''Der Vordere Orient in islamischer Zeit'', Bern, 1952.
* Ph. K. Hitti, ''The Arabs'', London, 1956.
* G. Novak, ''Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća'', Beograd, 1962.
* J. B. Glubb, ''The Great Arab Conquests'', London, 1963.
* H. Ahrweiller, ''Brytance et la mer'', Paris, 1966.

== Bilješke ==
<references />

[[Kategorija:Hrvatska povijest]]
[[Kategorija:Povijest Italije]]
[[Kategorija:Jadransko more]]
[[Kategorija:Arapi]]

Arapi na Jadranskom moru - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica