WikiSysop: bnz

2022-05-01T17:21:45Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 17:21
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Arabica'''-->~~
	'''Arabica''' (اراﺐاىڄا) ili '''arebica''' (ارهﺐاىڄا) oblik je [[Arapsko pismo\|arapskog pisma]] prilagođen fonetskom pravopisu, njome su se služili [[Bošnjaci\|Bošnjaci]] od početka 16. do sredine 20. stoljeća.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=el5mWw%3D%3D&keyword=arabica\|title=Arabica\|publisher=hjp.znanje.hr\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref><ref name ="opća">[[Opća i nacionalna enciklopedija]], sv. 1, str. 277</ref> Danas se koristi u osobnoj korespondenciji.		'''Arabica''' (اراﺐاىڄا) ili '''arebica''' (ارهﺐاىڄا) oblik je [[Arapsko pismo\|arapskog pisma]] prilagođen fonetskom pravopisu, njome su se služili [[Bošnjaci\|Bošnjaci]] od početka 16. do sredine 20. stoljeća.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=el5mWw%3D%3D&keyword=arabica\|title=Arabica\|publisher=hjp.znanje.hr\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref><ref name ="opća">[[Opća i nacionalna enciklopedija]], sv. 1, str. 277</ref> Danas se koristi u osobnoj korespondenciji.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T03:14:06Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 03:14
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Arabica'''-->		<!--'''Arabica'''-->
	'''Arabica''' (اراﺐاىڄا) ili '''arebica''' (ارهﺐاىڄا) oblik je [[Arapsko pismo\|arapskog pisma]] prilagođen fonetskom pravopisu, njome su se služili [[Bošnjaci\|Bošnjaci]] od početka 16. do sredine 20. stoljeća.<ref>{{~~cite web~~\|url=http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=el5mWw%3D%3D&keyword=arabica\|title=Arabica\|publisher=hjp.znanje.hr\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref><ref name ="opća">[[Opća i nacionalna enciklopedija]], sv. 1, str. 277</ref> Danas se koristi u osobnoj korespondenciji.		'''Arabica''' (اراﺐاىڄا) ili '''arebica''' (ارهﺐاىڄا) oblik je [[Arapsko pismo\|arapskog pisma]] prilagođen fonetskom pravopisu, njome su se služili [[Bošnjaci\|Bošnjaci]] od početka 16. do sredine 20. stoljeća.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=el5mWw%3D%3D&keyword=arabica\|title=Arabica\|publisher=hjp.znanje.hr\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref><ref name ="opća">[[Opća i nacionalna enciklopedija]], sv. 1, str. 277</ref> Danas se koristi u osobnoj korespondenciji.

	== Povijest nastanka arabice ==		== Povijest nastanka arabice ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-15T23:29:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Arabica''' (اراﺐاىڄا) ili '''arebica''' (ارهﺐاىڄا) oblik je [[Arapsko pismo|arapskog pisma]] prilagođen fonetskom pravopisu, njome su se služili [[Bošnjaci|Bošnjaci]] od početka 16. do sredine 20. stoljeća.<ref>{{cite web|url=http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=el5mWw%3D%3D&keyword=arabica|title=Arabica|publisher=hjp.znanje.hr|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref><ref name ="opća">[[Opća i nacionalna enciklopedija]], sv. 1, str. 277</ref> Danas se koristi u osobnoj korespondenciji.

== Povijest nastanka arabice ==
[[Datoteka:Reis Čaušević.jpg|desno|mini|Bošnjački jezikoslovac i reformator arabice [[Mehmed Džemaluddin Čaušević]]]]
Arabica je nastala ulaskom Bosne u osmanlijsko-islamski civilizacijski i kulturni krug. U Bosni su udomaćeni nazivi ''arebica'', ''matufovica'',<ref name ="opća" /> u vjerskoj nastavi ''mektebica''.<ref name ="opća" /> U razdoblju od 15. do 20. stoljeća. u [[Bosna|Bosni]] je na bazi ovoga pisma nastala jedna specifična usporedna pismenost spram pismenosti na ''arvatici''. [[Bošnjaci]] su proizveli arabicu, arapsko pismo prilagođeno fonetičkom sustavu hrvatskog jezika. Na ovom pismu je nastala neobična književnost, bogata duhom i umjetnošću, nazvana [[adžamijska književnost]]. Najstariji tekst na hrvatskom jeziku pisan arapskim pismom je Početnica iz doba [[Mehmed II. Osvajač|Mehmeda II. el-Fatiha]] ([[1451.]] – [[1481.]] ) kojoj se javlja izvjestan broj naših riječi pisan arapskim slovima. Način pisanja riječi iz hrvatskog jezika, u ovoj početnici i na drugim mjestima u to vrijeme, nesistematičan je i nedosljedan, što je, pored ostalog, i posljedića slabog poznavanja hrvatskog jezika od onih koji su pisali te riječi, ali i načina pisanja Osmanlija, koji tada djelimično ili potpuno propuštaju da obilježe dijaktitičke i pismene druge slične znakove, a koji ponekad pojedini naš glas označavaju pomoću više arapskih slova ili obratno, više naših glasova bilježe samo jednim slovom i slično. Za najstariji cjelovit tekst na hrvatskom jeziku pisan arabicom smatra se pjesma nekog Mehmeda pod naslovom '' [[Hırvat türkisi]] '' nastala u Erdelju. Ona potječe iz 1588/1589. godine.

Od 17. stoljeća Bošnjaci rabe arapsko pismo za pisanje svojih djela na hrvatskom jeziku. U 19. i 20. st. bilo je pokušaja i nastojanja da se arapsko pismo fonetizira, adaptira fonetici hrvatskog jezika. Najznačajnija reforma arabice, ali ujedno i posljednja, bila je ona za koju je dao inicijativi [[Mehmed Džemaluddin Čaušević]] profesor [[arapski jezik|arapskog jezika]] na gimnaziji i [[Šerijatska sudačka škola u Sarajevu|Šerijatskoj sudačkoj školi]], a kasniji član [[Rijaset|Ulema-medžlisa]] (1905.) i [[reis-ul-ulema]] (od 1914. do 1930.). Po nadimku "matuf", koji su mu dali protivnici, ova vrsta arabice nazvana je ''matufovica'' (ماتۆفۉواىڄا) ili ''matufovača'' (ماتۆفۉواچا), a po svojoj upotrabi u školama, [[mekteb]]ima rjeđe je nazivana i ''mektebica'' (مهقتهﺐاىڄا) ili ''reformirana arabica'' (رهفۉرماىرانا اراﺐاىڄا).

S obzirom na to da je većini Bošnjaka iz vjerske obuke bilo tada poznato arapsko pismo ovakva, donekle, uproštena sistematizirana arabice uživala je priličnu popularnost u prvo vrijeme. Godine 1907. Islamska dionička štamparija u Sarajevu nabavila je potrebna slova za tiskanje Čauševićeve reformirane arabice, te je otada tiskano u njoj pedesetak knjiga u ukupnoj nakladi od 520.000 primjeraka. Ovim pismom tiskani su i listovi: ''[[Novi Muallim (časopis)|Muallim]]'', ''Tarik'' i ''Misbah'' (1908., 1910.), te dva kalendara nazvana ''Mekteb'' za 1908. godinu. Koliko je reformirana arabica bila tada popularna, svjedoči i to što je [[Bosanski sabor]] 1911. godine bio zaključio da se svi javni natpisi, uz latinicu i ćirilicu, pišu i arabicom, ali je tadašnja vlada poništila taj njegov zaključak. Uskoro je, međutim, arabica postepeno počela gubiti svoju popularnost. Ipak je još godine 1922. [[Jugoslavenska muslimanska organizacija]] javno protestirala protiv zaključka bošnjačkih prosvjetnih Vlasti što se otada vjerske knjige štampaju latinicom, a ne arabicom. U toku daljih nekoliko godina ona je sve više ustupala mjesto latinici i ćirilici. Tiskanje knjiga arabicom završeno je 1941. god. (posljednja knjiga je od Muhameda Sejida Serdarevića ''Fikuhul-ibadat''). Poslije toga je ostala u osobnoj korespondenciji kao i [[arvatica]].

Književnost pisana arabicom pretežno je u stihu, ali ima i proze, uglavnom vjerskog sadržaja. Od književnih djela pisanih arabicom ističu se ilahije, pobožne pjesme, srodne narodnoj poeziji, te [[Kasida|kaside]] – poučne pjesme. Uz to ima i domoljubne i ljubavne lirike. U prozi su pisani: mahzari i arzuhali (službene predstavke i legende). Arabica ima neka slova kojih nema u [[Arapski jezik|arapskom]], a neka su uzeta iz [[Turski jezik|turskoga]] i [[Perzijski jezik|perzijskoga]] jezika.

Prvo djelo tiskano na arabici nakon 64 godine je strip ''Hadži Šefko i hadži Mefko'' objavljen 2005. godine (autori: Amir Al-Zubi i Meliha Čičak-Al-Zubi), koje je ujedno i prvi strip na arabici uopće. Prva knjiga tiskana na arabici nakon 72 godine je ''Epohe fonetske misli kod Arapa i arebica'' objavljena travnja 2013. godine u Beogradu, autora Aldina Mustafića. Knjiga predstavlja upotpunjenje standardiranja arabice koje se oslanja na Čauševićevu verziju, te je, također, udžbenik za visoko obrazovanje.<ref>[http://www.bastinaobjave.com/otvoreni-defter-202/aldin-mustafic/1562-predgovor-knjige-epohe-fonetske-misli-kod-arapa Aldin Mustafić: Predgovor knjige Epohe fonetske misli kod Arapa i arabica]</ref>

== Harfovica ==
Slova arabice se nazivaju harfovi, pa je harfovica abedeca arabice. Harfovica ima sljedeći '''slovored''':

{| {{prettytable}}
|+ '''Arabica ili arebica'''
|-
! arabica
! latinica
! arabica
! latinica
! arabica
! latinica
|- align=center
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| آ || a
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| غ || g
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ۉ || o
|- align=center
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ب || b
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ح || h
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| پ || p
|- align=center
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ڄ || c
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| اى || i
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ر || r
|- align=center
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| چ || č
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ي || j
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| س || s
|- align=center
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| [[Datoteka:Arabica_ć.gif|15px]] || ć
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ق || k
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ش || š
|- align=center
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| د || d
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ل || l
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ت || t
|- align=center
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ج || dž
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ڵ || lj
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ۆ || u
|- align=center
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| [[Datoteka:Arabica_đ.gif|15px]] || đ
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| م || m
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| و || v
|- align=center
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ه || e
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ن || n
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ز || z
|- align=center
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ف || f
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| [[Datoteka:Arabica_nj.gif|15px]] || nj
|style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ژ || ž
|}

== Primjeri ==
Arabica:
:<span style="line-height:125%;font-size:200%;text-align: right;">مۉلٖىمۉ سه‌ ته‌بٖى بۉژە</span>

Latinica:
:''Molimo se tebi, Bože''

=== ''Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima'' ===
Arabica:
:<div style="line-height:125%;font-size:200%;text-align: right;">سوا ڵۆدسقا بٖىڃا راݗايۆ سە سلۉبۉدنا وٖ يەدناقا ۆ دۉستۉيانستوۆ وٖ پراوٖىما. ۉنا سۆ ۉبدارەنا رازۆمۉم وٖ سوۀشڃۆ وٖ ترەبا دا يەدنۉ پرەما درۆغۉمە پۉستۆپايۆ ۆ دۆحۆ براتستوا.</div>

Latinica:
:''Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva''.

=== Teheran ===
Arabica:
:<span style="line-height:125%;font-size:200%;text-align: right;">تَهْرَان يە غلاونٖى وٖ نايوەڃٖى غراد إِيرَانا، سەدٖىشتە تَهْرَانسقە پۉقرايٖىنە وٖ يەدان ۉد نايوەڃٖىح غرادۉوا سوەتا.</span>

Latinica:
:''Teheran je glavni i najveći grad Irana, sjedište Teheranske pokrajine i jedan od najvećih gradova svijeta.''

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://ljubusaci.com/2014/09/05/muhamed-arnaut-arebica/ Muhamed Arnaut: Arebica]

[[Kategorija:Pismo]]

Arabica - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica