WikiSysop: bnz

2022-05-01T16:29:48Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 16:29
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Apsorpcija'''-->~~'''Apsorpcija''' može imati više značenja:		'''Apsorpcija''' može imati više značenja:

	== Kemija ==		== Kemija ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-23T18:50:36Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Apsorpcija''' može imati više značenja:

== Kemija ==
* [[apsorpcija]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''absorptio'': srkanje, upijanje), u [[Kemija|kemijskom]] smislu, je proces upijanja tvari (na primjer [[plin]]ova);
** [[apsorpcija plinova]] je fizikalno-kemijski proces [[Otopine|otapanja]] [[plin]]ova u [[tekućina]]ma (rjeđe u [[Krutine|čvrstim tvarima]]) čitavom [[masa|masom]] [[materija|materije]] koja upija. Treba je razlikovati od [[adsorpcija|adsorpcije]], procesa koji se odvija samo na površini. Na primjer [[voda]] u morima i jezerima apsorbira [[kisik]] otapajući ga (20 [[litar|ml]] na 1 l vode pri 0 °C i normalnom [[tlak]]u). Visoka topljivost nekih tvari, na primjer [[amonijak]]a (1 160 l na 1 l vode) i [[Sumporov(IV) oksid|sumpornog dioksida]] (80 l na 1 l vode), pripisuje se kemijskim promjenama (stvaranju NH4OH i H2SO3). Određene tvari selektivno apsorbiraju neke plinove, a to se koristi u kemijskoj industriji za razdvajanje i čišćenje plinova; izvodi se najčešće u posebnim tornjevima (apsorberi).

== Fizika ==
* [[apsorpcija]] u [[Fizika|fizikalnom]] smislu prijenos [[energija|energije]] [[val]]ova ([[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih]] ili [[zvuk|zvučnih]]) na materiju prilikom prolaza valova kroz nju.

** [[apsorpcija zvuka]] je proces prigušivanja [[zvuk]]a njegovim prolaskom kroz sredstvo ([[medij]]). Dva su fizikalna uzroka tomu: unutarnje [[trenje]], to jest [[viskoznost]] plina ili tekućine kroz koje se zvuk širi, i [[toplinska vodljivost]] sredstva, to jest pretvorba [[Koherencija|koherentnoga]] [[molekula]]rnoga gibanja zvučnog vala u nekoherentno molekularno gibanje u mediju (na primjer [[zrak]]u). Zvučni valovi različitih [[frekvencija]] različito se apsorbiraju u različitim medijima. Na primjer [[Ultrazvuk|ultrazvučni valovi]] teško prodiru kroz gusto sredstvo; zvuk se manje apsorbira prolazom kroz vodu nego kroz zrak. Apsorpcija zvuka iskorištava se za mijenjanje [[Akustika|akustičkih svojstava]] velikih prostorija (za skraćivanje [[Jeka|odjeka]] i prigušivanje [[Buka|buke]]), što se postiže oblaganjem stijena apsorpcijskim materijalima. Oni se dijele u porozne, membranske i rezonatorske. U prvu skupinu idu [[tekstil]]ni proizvodi i vlaknasti materijali, u drugu tanke ploče od [[Drvo (materijal)|drva]], [[Karton|ljepenke]] ili sličnih [[materijal]]a, a u treću [[Rezonancija|rezonatorske]] kutije iznutra obložene [[poroznost|poroznim]] materijalom.
** [[apsorpcija zračenja]] je upijanje različitih vrsta [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]] ([[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičasto]] i [[infracrveno zračenje]], [[svjetlost]], [[Toplinsko zračenje|toplinsko]], [[Rendgenske zrake|rendgensko]], [[radio valovi]] i [[gama-zračenje]]), koje se pritom pretvara u [[toplina|toplinu]] ili druge oblike energije ([[zračenje|zračenja]]). Iznos apsorpcije ovisi o [[tvar]]i koja upija i njezinoj debljini. Sve tvari selektivno upijaju određene vrste zračenja. Na primjer žuto [[staklo]] propušta žutu svjetlost ali ne propušta zelenu i crvenu. U [[optika|optici]] je moguće pripremiti materijale koji će apsorbirati jednu željenu valnu duljinu, odnosno područje [[valna duljina|valnih duljina]] svjetlosti ([[Filtracija|filtar]]). Jedan [[atom]], ili jedna [[molekula]], može apsorbirati [[foton]]e samo određenih valnih duljina koje odgovaraju određenomu energetskom prijelazu optičkog [[elektron]]a u elektronskom omotaču. Svaki atom (molekula) posjeduje svojstven niz valnih duljina na kojima dolazi do apsorpcije ([[Apsorpcijska spektroskopija|apsorpcijski spektar]]). Na primjer usporedbom apsorpcijskog spektra jedne [[zvijezde]] s laboratorijskim nalazima znanih [[Kemijski element|kemijskih elemenata]], moguće je saznati podatke o tom udaljenom [[Nebesko tijelo|nebeskom tijel]]u. U [[Apsorpcijska spektroskopija|apsorpcijskoj spektroskopiji]] bijela [[svjetlost]] propušta se kroz medij i s pomoću [[spektroskop]]a analiziraju valne duljine na kojima je došlo do apsorpcije. Osim utvrđivanja prisutnosti određenih atoma u mediju, na temelju [[Beerov zakon|Beerova zakona]], znajući iz teorije udarni presjek za apsorpciju i debljinu medija, moguće je odrediti [[koncentracija|koncentraciju]] atoma.
** [[apsorpcija subatomskih čestica]] je vezana za [[radioaktivnost]].

== Medicina ==
** [[apsorpcija (medicina)]] je prijenos tekućine i otopljenih tvari kroz razne organske [[Membrana|membrane]], na primjer apsorpcija probavljene [[hrana|hrane]] iz [[Ljudska probava|probavnog sustava]] u [[krv]] odnosno [[limfa|limfu]]; apsorpcija [[lijek]]ova s mjesta primjene ([[želudac]], [[mišić]], potkožno [[tkivo]]) u krv. <ref> '''apsorpcija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3445] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{razdvojba}}

Apsorpcija - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica