WikiSysop: bnz

2022-05-01T15:53:40Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 15:53
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Apolon'''-->~~{{Infookvir božanstvo		{{Infookvir božanstvo
	\| ime = Apolon		\| ime = Apolon
	\| mitologija = [[Grčka mitologija]]		\| mitologija = [[Grčka mitologija]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2022-01-02T04:47:09Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 04:47
Redak 172:		Redak 172:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	~~{{Commonscat\|Apollo}}~~

	* [http://www.theoi.com/Olympios/Apollon.html Apolon u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}		* [http://www.theoi.com/Olympios/Apollon.html Apolon u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T06:43:50Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir božanstvo
| ime = Apolon
| mitologija = [[Grčka mitologija]]
| božanstvo = Bog muške ljepote, medicine, streličarstva, umjetnosti, poezije, proroštva, sunca i znanja
| skupina =
| slika = Lycian Apollo Louvre left.jpg
| veličina =
| opis = Apolon, likijska skulptura u [[Louvre]]u, [[rim]]ska kopija grčkoga originala
| druga_imena = Feb
| boravište = [[Olimp]]
| simbol = [[Lira (instrument)|Lira]], [[lovor]]ov vijenac, [[Piton (mitologija)|piton]], [[gavrani|gavran]], luk i strijela
| kult =
| suprug =
| roditelji =[[Zeus]] i [[Leta]]
| braća_i_sestre =[[Artemida]]
| djeca =[[Asklepije]], [[Troilus]], [[Aristaeus]], [[Orfej]]
| svetkovine =
| ekvivalent = Apolon
}}

'''Apolon''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Ἀπόλλων}}''', ''Apóllōn'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[bog]] je muške ljepote, [[medicina|medicine]], proroštva, [[streličarstvo|streličarstva]], [[glazba|glazbe]], [[sunce|sunca]] i kolonizacije. [[Zeus]]ov je i [[Leta|Letin]] sin te [[Artemida|Artemidin]] brat blizanac. Epitet mu je '''Feb''' (''Phoebos'').

== [[Etimologija]] ==

Apolonovo [[grčki jezik|grčko]] [[ime]] možda je izvedeno iz prethelenske složenice ''Apo-ollon'' povezane s [[arhaizam|arhaičnim]] [[glagol]]om '''Apo-ell-'' koji je doslovno značio "onaj koji se pregiba", odnosno "onaj koji tjera" - Apolon je tjerao zlo, bolesti i nesklad.

[[Plutarh]] piše da ''pollon'' znači "mnogo", a prema tome ''Apollon'' je negacija mnoštva.

[[Hesihije]] povezuje ime s [[Dorani|dorskim]] {{polytonic|απελλα}} (''apella'') = "skupština", tako da bi i Apolon mogao biti bog [[politika|političkog]] života.

== Karakteristike ==

[[Datoteka:Apollon de Mantoue Louvre MA689.jpg|mini|Apolon, [[rim]]ska kopija iz [[1. stoljeće pr. Kr.|1.]]/[[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeća pr. Kr.]] prema [[Poliklit]]ovu originalu iz [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeća pr. Kr.]]]]

Apolon je [[bog]] [[medicina|medicine]], liječenja i [[streličarstvo|streličarstva]], ali i nositelj [[smrt]]ne pošasti. Također je bog proroštva i kolonizacije. Vođa je [[Muza]] (''Apollon Musagetes'') te pritom i bog [[glazba|glazbe]] i poezije. Pjevale su mu se [[himna|himne]] zvane [[pean]]i. Bio je zaštitnik brojnih proročišta i hramova, a posebno se ističu [[Delfi]] i [[Del]]. Poslije je preuzeo i identitet [[Helije|Helija]] kao bog sunca (''Apollon Helios'').

Ljudi su ga poštovali jer je bio bog svjetlosti i [[Sunce|Sunca]] bez čega život ne bi bio moguć, a također i zato što je bio bog sklada i ljepote, koji čine život smislenim. Ideal je grčkoga ''kurosa'', skladnog, razvijenog i lijepog mladića. Apolon je štitio ljude, liječio ih, brinuo se za njih, nagrađivao dobro i kažnjavao zlo. Bio je i bog [[streličarstvo|streličarstva]], a njegove strijele nikad nisu promašile metu, pogotovo kad su kažnjavale zlo i nosile kugu. Bio je i bog proročanstava u kojima je ljudima objavljivao [[Zeus]]ovu volju preko proročica, posebice [[Pitija|Pitije]] i [[Sibila|Sibile]].

Svete Apolonove životinje:
* [[labud]] (prije nego što je bio rođen, [[otok]] je bio okružen labudima)
* [[skakavac]] (simbol pjesme)
* [[vrana]] (dojavila mu je prijevaru njegove [[ljubav]]nice Korone)
* [[zmija]] ([[simbol]] proroštva i liječništva)
* [[grifon]] - mitološka stvorenja s izgledom [[lav]]a i [[orao|orla]]
* [[vuk]]
* [[dupin]]
* [[sokol]]
* [[gavran]]
* [[miš]]

Apolonovi [[atribut]]i:
* luk i strijele
* [[lira (instrument)|lira]] ili [[kitara]] ([[simbol]] boga umjetnosti)
* [[lovor]]ov vijenac
* tronožac kao [[simbol]] njegovih proročkih moći

Apolon je često bio [[simbol]] sklada, pogotovo u literaturi, a bio je i kontrast [[Dioniz]]u.

== Mitologija ==

=== Rođenje ===

[[Datoteka:Lucas Cranach d. Ä. 003.jpg|mini|[[Lucas Cranach]]: Apolon i [[Artemida]], [[1530.]]]]

Kad je boginja [[Hera]] saznala da [[Leta]] nosi djecu njezina muža [[Zeus]]a, bila je bijesna i ljubomorna te se odlučila osvetiti tako što nije dopustila Leti da ostane na čvrstoj zemlji (kopnu ili otoku) i Leta je bila prisiljena tražiti gdje će roditi. Dok ju je gonila [[zmija]] [[Piton (mitologija)|Piton]] s glavom [[zmaj]]a koju je na nj poslala Hera, Leta je naišla na novostvoreni [[otok]] [[Del]] koji je plutao na [[voda|vodi]] i nije bio ni kopno niti otok, a bješe okružen [[labud]]ovima. Kad je kročila na nj, dvije su [[stijena|stijene]] izronile iz morskih dubina; jedna je zaustavila kretanje otoka, a druga stala zmiji na put. Zatim je Leta na gori Kintu rodila blizance - sina Apolona i kćer [[Artemida|Artemidu]]. Poslije je Zeus prikovao Del za dno [[ocean]]a da više ne pluta, a otok je postao posvećen Apolonu.

[[Hera]] je otela [[Ilitija|Ilitiju]], boginju rađanja, da bi spriječila Letu od porođaja. Ostali su bogovi prevarili Heru tako što su joj ponudili ogrlicu od [[jantar]]a dugačku 8 metara, a boginja je uspjela pobjeći. Legenda kaže da je [[Artemida]] rođena prva, a potom je pomogla majci da porodi njezina brata Apolona. Apolon je rođen na sedmi dan mjeseca Targeliona te su sedmi i dvanaesti dan toga mjeseca poslije bili njemu posvećeni.

=== Život ===

Kad je Apolon odrastao, vjerni su mu pratitelji bili [[zlato|zlatna]] [[lira (instrument)|lira]] i [[srebro|srebrni]] luk. Krenuo je u [[Delfi|Delfe]] da bi se osvetio [[Piton (mitologija)|Pitonu]] koji je progonio i pokušao silovati njegovu majku. Našao ga je u jednoj uvali pod [[Parnas]]om i ubio ga strijelama, a njegovo je tijelo zakopao u zemlju. Tada se ta zemlja zvala Piton, a on joj mijenja ime u Delfi, da se za njega više nikad ne bi čulo. No, proročice su se često nazivale - [[Pitija]]ma. Na mjestu pobjede utemeljio je i poznato svetište. U toj je uvali bio i izvor koji je emitirao pare koje su pomagale proročicama da padnu u trans.

Kad je [[Zeus]] pogodio munjom [[Asklepije|Asklepija]], Apolonova sina, zbog uskrsnuća mrtvaca, Apolon je za osvetu ubio [[Kiklop]]a koji je tu munju izradio. Umjesto da bude zauvijek prognan u [[Tartar (pakao)|Tartar]], po [[Zeus]]ovoj je zapovijedi otišao u [[Tesalija|Tesaliju]] i služio kod dobrog [[Admet]]a kao običan pastir. Apolon je bio zadivljen Admetovim gostoprimstvom te je učinio da mu sve [[krava|krave]] donose blizance, a također mu je pomogao da osvoji ruku princeze [[Alkestida|Alkestide]], [[Pelije]]ve kćeri. Još je i uvjerio [[Mojre]] da ga poštede smrti (glavni članak: [[Admet]]).

Kad se bližila zima, odvezao bi se svojim kolima upregnutim [[labud]]ovima u [[Hiperboreja|Hiperboreju]] gdje vlada vječno proljeće. [[Proljeće]] i [[ljeto]] provodio je u Delfima, a [[jesen]] i [[zima|zimu]] u toj zemlji, a katkad i na [[Olimp]]u.

Apolonov je dolazak na [[Olimp]] donosio radost i dobro raspoloženje. Dolazio je kao vođa [[Muza]], svirao bi [[lira (instrument)|liru]], a nitko mu nije bio ravan te bi čak i [[Ares]] uzdahnuo na njegovu svirku. Apolon i [[Artemida]] bili su [[Zeus]]ovi miljenici, a to je bio razlog ljubomore drugih bogova.

=== [[Trojanski rat]] ===

[[Datoteka:Paris armour Pomarici Santomasi.jpg|mini|[[Paris]] stavlja oklop, a Apolon ga gleda, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]]

Apolonovom strijelom započinje i [[Homer]]ova ''[[Ilijada]]''. Naime, Apolon šalje strijele koje nose kugu na grčke tabore za vrijeme [[Trojanski rat|Trojanskog rata]], zato što je [[Agamemnon]] uvrijedio Apolonova svećenika [[Hris]]a otevši mu kćer. [[Hriseida]] je vraćena, ali Agamemnon je kao nadoknadu uzeo ljupku [[Briseida|Briseidu]], [[Ahilej]]evu robinju i družicu. Ahilej bjesni i to postaje glavni motiv ''Ilijade'' - Ahilejeva srdžba.

Kad je [[Diomed]] ozlijedio [[Eneja|Eneju]], Apolon ga je spasio, nakon što je to pokušala učiniti i [[Afrodita]], ali Diomed je i nju ozlijedio. Apolon je zatim zavio Eneju u oblak i prenio ga u Pergam, svetište u [[Troja|Troji]].

Apolon je pomogao [[Paris]]u da ubije [[Ahilej]]a tako što je vodio strijelu iz njegova luka u Ahilejevu petu, jedino ranjivo mjesto na njegovu tijelu. Jedan je mogući uzrok taj da je Ahilej ubio [[Troilo|Troila]], Apolonova i [[Hekaba|Hekabina]] sina na Apolonovu oltaru u hramu.
 

=== Ljubav ===

==== Žene ====

[[Datoteka:Jean-Baptiste van Loo 001.jpg|mini|[[Jean-Baptiste van Loo]]: Apolon i [[Dafna (mitologija)|Dafna]], [[1720.]] – [[1737.]]]]

[[Eros]] je bio ljubomoran na Apolona koji je ismijavao njegove streličarske vještine, a također ga je iritiralo i Apolonovo pjevanje. Eros je odaslao strijelu u [[Dafna (mitologija)|Dafnu]] da bi je odbio Apolon koji se u nju zaljubio. Ona se molila majci Zemlji i svome ocu, riječnom bogu, da joj pomognu. Na posljetku ju je otac pretvorio u [[lovor]]ovo stablo, a ono je postalo posvećeno Apolonu.

Apolon je imao vezu sa smrtnom princezom [[Leukoteja|Leukotejom]], Orhamovom kćeri i Klitijinom sestrom. Leukoteja je voljela Apolona, a on se prerušio u njezinu majku da bi mogao ući u njezine odaje. Klitija je bila ljubomorna na svoju sestru jer je i sama željela Apolona te je rekla ocu istinu, izdavši sestru i njezino povjerenje. Bijesni je Orham naredio da se Leukoteja živa zakopa. Apolon nije mogao oprostiti Klitiji te je ona tugujući umrla, a Apolon ju je pretvorio u [[suncokret]] koji svakoga dana slijedi [[Sunce]], koje je simboliziralo samog Apolona, boga Sunca.

[[Datoteka:Daniel de La Feuille, Devises et emblemes anciennes et modernes - Apollo and Coronis.JPG|mini|lijevo|[[Daniel de La Feuille]]: Apolon i [[Koronida]]]]

[[Koronida]], kći kralja [[Flegija|Flegije]], bila je Apolonova [[ljubav]]nica koja mu je rodila sina [[Asklepije|Asklepija]]. Dok je bila trudna s njime, zaljubila se u Ishiju, Elatova sina, a [[vrana]] je dojavila Apolonu vijest o prijevari. U početku nije vjerovao vrani te je cijelu vrstu obojio u [[crna|crno]] (dotad su vrane bile [[bijela|bijele]]), da bi je kaznio zbog laži. Kasnije, saznavši da je to istina, šalje svoju sestru [[Artemida|Artemidu]] da ubije Koronidu, a također je i sve vrane učinio svetima i dao im zadatak da najavljuju smrt. Apolon je spasio Koronidino i njegovo dijete te ga je dao [[Kentaur]]u [[Hiron]]u da ga odgoji. Flegija je bio gnjevan zbog smrti svoje kćeri te je spalio Apolonov hram u [[Delfi]]ma, a Apolon ga je zbog toga ubio.

Apolon je volio i Marpezu koju je oteo od Ide. [[Zeus]] ju je natjerao da bira između njih dvojice, a ona je odabrala Idu jer je rekla da će dosaditi besmrtnomu Apolonu kad ona ostari.

Kastalija je bila [[nimfa]] koju je Apolon volio. Ona je pobjegla od njega i zaronila u izvor u [[Delfi]]ma koji je tada nazvan po njoj. Taj je sveti izvor bio inspiracija pjesnicima, a [[voda]] se rabila za čišćenje svetišta.

S [[Kirena|Kirenom]] je imao sina [[Aristej]]a koji je postao bog zaštitnik stoke, voća, lova, supružnišva i [[pčela]]rstva. Naučio je ljude da koriste [[mlijeko|mliječne]] proizvode te mreže i zamke u lovu, a također ih je poučio i o uzgoju [[maslina]].

S [[Hekaba|Hekabom]], ženom kralja [[Prijam]]a, imao je sina [[Troilo|Troila]]. Proročica je prorekla da [[Troja]] neće biti poražena sve dok Troilo ne navrši dvadeset i sedam godina. Poslije su on i njegova sestra Poliksena ubijeni u zasjedi od [[Ahilej]]a.

Apolon se također zaljubio u [[Kasandra|Kasandru]], kći [[Hekaba|Hekabe]] i kralja [[Prijam]]a, Troilovu polusestru. Obećao joj je dar proroštva da bi je zaveo, ali ona ga je poslije odbila. Bijesni joj je Apolon dao dar proricanja, ali prokleo ju je tako da joj nitko nikad ne vjeruje.

U [[Euripid]]ovoj drami ''[[Ija (Euripid)|Ija]]'', Apolon je [[Ija (mitologija)|Ijin]] otac, a Kreuza joj je majka. Kreuza je ostavila Iju da umre u divljini, ali Apolon je zamolio [[Hermes]]a da spasi dijete i da ga odnese u [[Delfi|Delfe]] gdje su je odgojile svećenice.

==== Muškarci ====

[[Datoteka:Hyacinthus.jpg|mini|desno|200px|[[Jacopo Caraglio]]: Apolon i [[Hijacint]], [[16. stoljeće]]]]

Apolon je imao brojne veze i s muškarcima, a svi su njegovi [[ljubav]]nici bili mlađi od njega.

[[Hijacint]], [[Sparta|spartanski]] princ bio je prekrasan i atletski građen Apolonov ljubavnik. Njih su dvojica vježbali [[bacanje diska]], kad je odjednom Hijacint pogođen u glavu s diskom koji je skrenuo s kursa, a uzrok tomu bio je [[Zefir]] koji je bio ljubomoran na Apolona jer je i sam volio Hijacinta. Kad je Hijacint umro, Apolon je bio shrvan i prokleo je svoju besmrtnost htjevši se pridružiti svome ljubavniku u smrti. Od njegove je krvi Apolon stvorio [[zumbul]] ([[latinski jezik|lat.]] ''Hyacinthus''), a njegove su suze ostavile trag na laticama - άί = ''jao!''

[[Datoteka:Giulio Romano - Apollo Cyparissus.jpg|mini|lijevo|100px|[[Giulio Romano]]: Apolon i [[Kiparis]], [[1596.]]]]

[[Akant]], personifikacija drveta [[akantus]]a, također je bio u vezi s Apolonom. Nakon njegove smrti, Apolon ga je pretvorio u biljku koja voli [[Sunce]] (Apolona), a njegova je sestra Akantida pretvorena u [[čičak]]. U drugoj je inačici priče Akantus zapravo žena - Akanta. Ona ga je odbila dok ju je pokušao silovati ogrebavši mu lice, a potom ju je pretvorio u akantus.

[[Kiparis]] je bio [[Heraklo]]v potomak kojem je Apolon dao pripitomljenu [[srna|srnu]] kao društvo, ali Kiparis ju je slučajno ubio [[koplje]]m. Kiparis je tražio da Apolon pusti da njegove suze zauvijek teku, a Apolon ga je pretvorio u [[čempres]] ([[latinski jezik|lat.]] ''Cupressus''), biljku koja je nazvana tužnim drvetom jer biljni sok izgleda poput kapljica suza na kori drveta.

[[Datoteka:Pierre-Charles Jombert - Les enfants de Niobé tués par Apollon et Diane.JPG|mini|[[Pierre Charles Jombert]]: Apolon i [[Artemida]] ubijaju [[Nioba|Niobinu]] djecu, [[1772.]]]]

==== Nioba ====

[[Nioba]] je bila [[Antička Teba (Grčka)|tebanska]] kraljica i Amfionova žena koja se hvalisala nad [[Leta|Letom]] jer je imala četrnaestero djece (Niobide) - sedam dječaka i sedam djevojčica, dok je Leta imala samo dvoje - [[Artemida|Artemidu]] i Apolona. Apolon joj je ubio sinove dok su trenirali [[atletika|atletiku]], a Artemida je ubila njezine kćeri otrovnim strijelama, kao i Apolon. U nekim je inačicama priče poneki potomak spašen. Amfion se, vidjevši mrtve sinove, prema nekim legendama ubio, a prema drugima ubio ga je Apolon nakon što je bjesnio i pokušavao se osvetiti. Shrvana je Nioba otišla u [[Mala Azija|Malu Aziju]] gdje se plačući pretvorila u [[kamen]], a njezine su suze stvorile [[rijeka (vodotok)|rijeku]] [[Ahel]]. [[Zeus]] je pretvorio sve Tebance u kamen te nitko nije mogao pokopati Niobu, a na posljetku su je devetoga dana pokopali [[bog]]ovi.

=== Hermesovo rođenje ===

[[Datoteka:Artemis Apollo Hermes Louvre G515.jpg|mini|lijevo|[[Artemida]], Apolon i [[Hermes]], [[4. stoljeće pr. Kr.]]]]

U [[Homerske himne|Homerskim himnama]] opisano je rađanje boga [[Hermes]]a. Njegovu je majku [[Maja (mitologija)|Maju]] tajno oplodio [[Zeus]] te je ona zamotala dijete u povoje, ali ono je pobjeglo dok je spavala. Hermes je otišao u [[Tesalija|Tesaliju]] gdje je Apolon držao svoju stoku, ukrao mu je [[govedo|goveda]] i odnio ih u jednu pećinu u šumi blizu Pila, prekrivši tragove. U pećini je pronašao [[kornjača|kornjaču]] koju je ubio, uzeo joj oklop i u njega smjestio [[krava|kravlja]] [[crijeva]] i tako napravio prvu [[lira (instrument)|liru]].

Apolon se požalio njegovoj majci da mu je Hermes ukrao stoku, ali Hermes se već vratio u svoje povoje te Maja nije vjerovala Apolonovim [[riječ]]ima. [[Zeus]] se umiješao i složio s Apolonom tvrdivši da je vidio sve događaje. Hermes je zatim počeo svirati na svojoj novoj [[lira (instrument)|liri]], a Apolon se zaljubio u taj instrument te mu je ponudio stoku u zamjenu za liru.

Apolon je tako postao umjetnik na [[lira (instrument)|liri]], a Hermes je kasnije izumio još jedan instrument - sirinks. Poslije je Apolon u zamjenu za sirinks Hermesu dao [[kaducej]].

[[Datoteka:José de Ribera 004.jpg|mini|200px|[[José de Ribera]]: Apolon i Marsije, [[1637.]]]]

=== Marsija ===

[[Marsija]] je bio [[satir]] koji je izazvao Apolona na glazbeno natjecanje. Pronašao je ''[[aulos]]'', puhački instrument, na tlu gdje ga je ostavila [[Atena (mitologija)|Atena]] koja ga je izumila, ali i odbacila jer joj je napuhavao obraze. Na natjecanju je Marsija izgubio i bio živ oderan u pećini zato što se usudio izazvati boga. Njegova se krv pretvorila u istoimenu rijeku. Druga inačica priče govori da je Apolon svirao svoju [[lira (instument)|liru]] naopako, a to Marsija nije mogao s aulosom te je izgubio pa ga je Apolon objesio za stablo i živa oderao.

=== Pan ===

Kad je [[Pan (mitologija)|Pan]] stekao iskustvo da bi se njegova glazba mogla uspoređivati s Apolonovom, izazvao je Apolonova na natjecanje u vještini. [[Tmol]], planinski bog bio je izabran da odluči tko je bolji. Pan je svirao na svojim sviralama svoje rustikalne melodije koje su zadovoljavale i njega i njegova suputnika kralja [[Mida|Midu]]. Potom je Apolon počeo svirati [[lira (instrument)|liru]], a Tmol je odlučio da je Apolon pobijedio svojom prekrasnom svirkom, no Mida se nije htio složiti sa sučevom odlukom. Apolon nije mogao slušati njegovu žalbu te mu je stvorio [[magarac|magareće]] [[uši]].

== Djela iste tematike ==

* [[Homerske himne]]: ''Apolon''
* [[Percy Bysshe Shelley]]: ''Himna Apolonu''
* [[Igor Stravinski]]: ''Apolon'', [[balet]]
* [[Wolfgang Amadeus Mozart]]: ''Apolon i Hijacint'', [[opera]]

== Literatura ==

* [[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]'' (1.3.3.)
* [[Homer]]: ''[[Ilijada]]'' (595. - 600.)
* [[Ovidije]]: ''[[Metamorfoze]]'' (X., 162. - 219.)
* [[Pauzanije]]: ''[[Opis Grčke]]'' (3.1.3, 3.19.4)
* [[Robert Graves|Graves, Robert]]: ''Grčki mitovi'', CID, Zagreb, 2003.
* [[Károly Kerényi|Kerényi, Károly]]: ''The Gods of the Greeks'', Thames & Hudson, New York/London, 1951.

== Vanjske poveznice ==

{{Commonscat|Apollo}}

* [http://www.theoi.com/Olympios/Apollon.html Apolon u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}
* [https://web.archive.org/web/20011218171413/http://homepage.mac.com/cparada/GML/Apollo.html Apolon u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}}

{{Olimp}}

[[Kategorija: Olimpski bogovi]]

Apolon - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica