Apollo 11 - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-05-01T15:49:58Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 15:49
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Apollo 11'''-->~~
	{\| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" align="right" width="270" style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"		{\| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" align="right" width="270" style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
	!colspan="3" cellspacing="0" cellpadding="2" bgcolor="white"\|Apollo 11		!colspan="3" cellspacing="0" cellpadding="2" bgcolor="white"\|Apollo 11

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T02:52:39Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T01:08:19Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 01:08
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Apollo 11'''-->~~{{izdvojeni članak\|rujan 2014.}}~~		<!--'''Apollo 11'''-->
	{\| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" align="right" width="270" style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"		{\| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" align="right" width="270" style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
	!colspan="3" cellspacing="0" cellpadding="2" bgcolor="white"\|Apollo 11		!colspan="3" cellspacing="0" cellpadding="2" bgcolor="white"\|Apollo 11

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-02T02:29:34Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 2. prosinac 2021. u 02:29
Redak 166:		Redak 166:
	''Apollo'', dolazilo tijekom ulaska i izlaska u lunarni modul.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.hq.nasa.gov/alsj/a11/a11.summary.html\|title=Apollo 11 Lunar Surface Journal\|author=Eric M. Jones\|date=6. travnja 2006.\|accessdate=23. rujna 2006.}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|url=http://lsda.jsc.nasa.gov/books/apollo/s2ch4.htm\|title=Metabolism and heat dissipation during Apollo EVA periods - Chapter 4\|author=J.M. Waligora, D.J. Horrigan\|accessdate=23. rujna 2006.\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20061002004827/http://lsda.jsc.nasa.gov/books/apollo/s2ch4.htm\|archivedate=2. listopada 2006.}}</ref>		''Apollo'', dolazilo tijekom ulaska i izlaska u lunarni modul.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.hq.nasa.gov/alsj/a11/a11.summary.html\|title=Apollo 11 Lunar Surface Journal\|author=Eric M. Jones\|date=6. travnja 2006.\|accessdate=23. rujna 2006.}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|url=http://lsda.jsc.nasa.gov/books/apollo/s2ch4.htm\|title=Metabolism and heat dissipation during Apollo EVA periods - Chapter 4\|author=J.M. Waligora, D.J. Horrigan\|accessdate=23. rujna 2006.\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20061002004827/http://lsda.jsc.nasa.gov/books/apollo/s2ch4.htm\|archivedate=2. listopada 2006.}}</ref>

	U 02:39 UTC u ponedjeljak 21. srpnja (04:39 CET, 22:39 EDT 20. srpnja) 1969., Armstrong je otvorio vrata i u 02:51 UTC započeo svoj silazak na površinu mjeseca. Radi komande jedinice daljinskog upravljanja na grudima, nije mogao vidjeti svoja stopala. Silazeći niz ljestve s devet stepenica, Armstrong je povukao d-prsten radi postavljanja sklopa modularnog spremišta opreme (MESA) presavijenog uz bok lunarnog modula i aktiviranja TV [[Kamera\|kamere]], te je u 02:56 UTC (04:56 CET, 22:56 EDT) svojim lijevim stopalom zakoračio na površinu.<ref name="ALSJ 4">{{Citiranje weba \| url = http://www.hq.nasa.gov/alsj/a11/a11.step.html \| title = Apollo 11 Lunar Surface Journal: One Small Step \| author = Jones, Eric M. (editor) \| publisher = NASA }}</ref> Pri prvom slijetanju na Mjesec korišten je radioamaterski format ''"slow scan TV"'', nekompatibilan s komercijalnom televizijom, te je bio prikazivan na posebnom [[monitor]]u koji je snimala konvencionalna TV kamera, što je znatno smanjivalo kvalitetu slike.<ref name="Blunder 5">*{{~~cite news~~ \| url = http://www.smh.com.au/news/national/one-giant-blunder-for-mankind-how-nasa-lost-moon-pictures/2006/08/04/1154198328978.html\|title = One giant blunder for mankind: how NASA lost moon pictures \| date=5. kolovoza 2006. \| work=The Sydney Morning Herald}}</ref> Signal je priman u [[Opservatorij Goldstone\|Goldstoneu]] u SAD-u i s boljom kvalitetom u Honeysuckle Creeku (''Honeysuckle Creek Tracking Station'') u [[Australija\|Australiji]]. Nakon nekoliko minuta trasa je prebačena na osjetljiviji [[Parkes radio teleskop]] također u Australiji.<ref>[http://www.parkes.atnf.csiro.au/news_events/apollo11/tv_broadcasts.html csiro.au, ''The Television Broadcasts'']</ref> Unatoč nešto tehničkih i vremenskih teškoća, sablasne crno bijele snimke prvih izvanbrodskih aktivnosti emitirane su ka najmanje 600 milijuna gledatelja na Zemlji.<ref name="Parkes">{{Citiranje weba\|url=http://www.parkes.atnf.csiro.au/apollo11/pasa/on_eagles_wings.pdf\|title=On Eagle's Wings: The Parkes Observatory's Support of the Apollo 11 Mission \|format=PDF \|publisher=Astronomical Society of Australia \|date=1. srpnja 2001.\|accessdate=22. rujna 2006.}}</ref> Premda su kopije tih snimki, u formatu za emitiranje, sačuvane i lako dostupne, snimke originalnih ''slow scan'' emisija s mjeseca nenamjerno su uništene tijekom rutinskog ponovnog korištenja magnetnih traka u NASA-i. Arhivirane kopije snimki pronađene su u [[Perth]]u u Australiji, jedno od mjesta gdje su izvorno primana emitiranja s Mjeseca.		U 02:39 UTC u ponedjeljak 21. srpnja (04:39 CET, 22:39 EDT 20. srpnja) 1969., Armstrong je otvorio vrata i u 02:51 UTC započeo svoj silazak na površinu mjeseca. Radi komande jedinice daljinskog upravljanja na grudima, nije mogao vidjeti svoja stopala. Silazeći niz ljestve s devet stepenica, Armstrong je povukao d-prsten radi postavljanja sklopa modularnog spremišta opreme (MESA) presavijenog uz bok lunarnog modula i aktiviranja TV [[Kamera\|kamere]], te je u 02:56 UTC (04:56 CET, 22:56 EDT) svojim lijevim stopalom zakoračio na površinu.<ref name="ALSJ 4">{{Citiranje weba \| url = http://www.hq.nasa.gov/alsj/a11/a11.step.html \| title = Apollo 11 Lunar Surface Journal: One Small Step \| author = Jones, Eric M. (editor) \| publisher = NASA }}</ref> Pri prvom slijetanju na Mjesec korišten je radioamaterski format ''"slow scan TV"'', nekompatibilan s komercijalnom televizijom, te je bio prikazivan na posebnom [[monitor]]u koji je snimala konvencionalna TV kamera, što je znatno smanjivalo kvalitetu slike.<ref name="Blunder 5">*{{Citiranje novina \| url = http://www.smh.com.au/news/national/one-giant-blunder-for-mankind-how-nasa-lost-moon-pictures/2006/08/04/1154198328978.html\|title = One giant blunder for mankind: how NASA lost moon pictures \| date=5. kolovoza 2006. \| work=The Sydney Morning Herald}}</ref> Signal je priman u [[Opservatorij Goldstone\|Goldstoneu]] u SAD-u i s boljom kvalitetom u Honeysuckle Creeku (''Honeysuckle Creek Tracking Station'') u [[Australija\|Australiji]]. Nakon nekoliko minuta trasa je prebačena na osjetljiviji [[Parkes radio teleskop]] također u Australiji.<ref>[http://www.parkes.atnf.csiro.au/news_events/apollo11/tv_broadcasts.html csiro.au, ''The Television Broadcasts'']</ref> Unatoč nešto tehničkih i vremenskih teškoća, sablasne crno bijele snimke prvih izvanbrodskih aktivnosti emitirane su ka najmanje 600 milijuna gledatelja na Zemlji.<ref name="Parkes">{{Citiranje weba\|url=http://www.parkes.atnf.csiro.au/apollo11/pasa/on_eagles_wings.pdf\|title=On Eagle's Wings: The Parkes Observatory's Support of the Apollo 11 Mission \|format=PDF \|publisher=Astronomical Society of Australia \|date=1. srpnja 2001.\|accessdate=22. rujna 2006.}}</ref> Premda su kopije tih snimki, u formatu za emitiranje, sačuvane i lako dostupne, snimke originalnih ''slow scan'' emisija s mjeseca nenamjerno su uništene tijekom rutinskog ponovnog korištenja magnetnih traka u NASA-i. Arhivirane kopije snimki pronađene su u [[Perth]]u u Australiji, jedno od mjesta gdje su izvorno primana emitiranja s Mjeseca.

	Nakon što je opisao površinsku prašinu ("sitna gotovo kao prah"<ref>''"fine and almost like a powder"''</ref>),<ref name="ALSJ 4" /> Armstrong je sišao s postolja lunarnog modula i ušao u povijest kao prvi čovjek na drugom svemirskom tijelu. Tada je, šest i pol sati nakon slijetanja, izgovorio svoju čuvenu rečenicu: "Ovo je je mali korak za čovjeka, jedan divovski skok za čovječanstvo."<ref>"That's one small step for [a] man, one giant leap for mankind"</ref><ref>A NASA transcript explains that the "a" article was intended, whether or not it was said;[http://history.nasa.gov/alsj/a11/a11.step.html#1092413] the intention was to contrast ''a man'' (an individual's action) and ''mankind'' (as a species).</ref><ref>[http://www.nasa.gov/audience/forstudents/5-8/features/F_Apollo_35th_Anniversary.html NASA Moon landing 35th anniversary] includes the "a" article as intended.</ref><ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/5398560.stm BBC] news story on reanalysis which suggests the line was said correctly (with the "a" article).</ref><ref>{{~~cite news~~ \| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/8081817.stm \| title=Armstrong's 'poetic' slip on Moon \| date=3. lipnja 2009.\| work=BBC News}} news story on later reanalysis which suggests the line was said incorrectly.</ref><ref>[http://www.chron.com/disp/story.mpl/front/4225856.html Houston Chronicle] coverage of the same story.</ref>. Aldrin mu se pridružio, opisavši pogled kao "veličansvenu pustoš".<ref>"Magnificent desolation."</ref><ref>[http://history.nasa.gov/alsj/a11/a11.step.html#1094324 NASA transcript].</ref>		Nakon što je opisao površinsku prašinu ("sitna gotovo kao prah"<ref>''"fine and almost like a powder"''</ref>),<ref name="ALSJ 4" /> Armstrong je sišao s postolja lunarnog modula i ušao u povijest kao prvi čovjek na drugom svemirskom tijelu. Tada je, šest i pol sati nakon slijetanja, izgovorio svoju čuvenu rečenicu: "Ovo je je mali korak za čovjeka, jedan divovski skok za čovječanstvo."<ref>"That's one small step for [a] man, one giant leap for mankind"</ref><ref>A NASA transcript explains that the "a" article was intended, whether or not it was said;[http://history.nasa.gov/alsj/a11/a11.step.html#1092413] the intention was to contrast ''a man'' (an individual's action) and ''mankind'' (as a species).</ref><ref>[http://www.nasa.gov/audience/forstudents/5-8/features/F_Apollo_35th_Anniversary.html NASA Moon landing 35th anniversary] includes the "a" article as intended.</ref><ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/5398560.stm BBC] news story on reanalysis which suggests the line was said correctly (with the "a" article).</ref><ref>{{Citiranje novina \| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/8081817.stm \| title=Armstrong's 'poetic' slip on Moon \| date=3. lipnja 2009.\| work=BBC News}} news story on later reanalysis which suggests the line was said incorrectly.</ref><ref>[http://www.chron.com/disp/story.mpl/front/4225856.html Houston Chronicle] coverage of the same story.</ref>. Aldrin mu se pridružio, opisavši pogled kao "veličansvenu pustoš".<ref>"Magnificent desolation."</ref><ref>[http://history.nasa.gov/alsj/a11/a11.step.html#1094324 NASA transcript].</ref>

	Armstrong je rekao da je kretanje u mjesečevoj [[Gravitacija\|gravitaciji]], oko jedne šestine zemaljske sile teže, "možda i lakše nego u simulacijama...apsolutno nema problema u hodanju naokolo."<ref name="ALSJ 4"/><ref>"even perhaps easier than the simulations... It's absolutely no trouble to walk around".</ref>		Armstrong je rekao da je kretanje u mjesečevoj [[Gravitacija\|gravitaciji]], oko jedne šestine zemaljske sile teže, "možda i lakše nego u simulacijama...apsolutno nema problema u hodanju naokolo."<ref name="ALSJ 4"/><ref>"even perhaps easier than the simulations... It's absolutely no trouble to walk around".</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-17T03:46:06Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 03:46
Redak 289:		Redak 289:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Apollo 11}}~~
	*[http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/lunar/apollo11info.html Detaljne informacije o misiji] {{eng oznaka}}		*[http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/lunar/apollo11info.html Detaljne informacije o misiji] {{eng oznaka}}
	*[http://blaisephoto.fr/photographies-de-la-mission-apollo-11-nasa.php Sve fotografije misije Apollo 11] {{fra oznaka}}		*[http://blaisephoto.fr/photographies-de-la-mission-apollo-11-nasa.php Sve fotografije misije Apollo 11] {{fra oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T03:13:55Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 03:13
Redak 74:		Redak 74:
	\|}		\|}

	Svaki član posade Appolla 11 prije ove misije već je obavio jedan svemirski let, što je tek druga posada sastavljena isključivo od veterana u povijesti svemirskog istraživanja (prva je bila misija Apollo 10).<ref>{{~~cite web~~ \|url=http://history.nasa.gov/SP-4205/ch12-6.html \|title=Chariots for Apollo: Setting the Stage \|work=NASA \|accessdate=20. srpnja 2010.}}</ref>		Svaki član posade Appolla 11 prije ove misije već je obavio jedan svemirski let, što je tek druga posada sastavljena isključivo od veterana u povijesti svemirskog istraživanja (prva je bila misija Apollo 10).<ref>{{Citiranje weba \|url=http://history.nasa.gov/SP-4205/ch12-6.html \|title=Chariots for Apollo: Setting the Stage \|work=NASA \|accessdate=20. srpnja 2010.}}</ref>

	Collins je izvorno trebao biti pilot komandnog modula (CMP) na [[Apollo 8]], ali je smijenjen kada je morao na operaciju leđa te ga je zamijenio [[Jim Lovell]], njegova rezerva za taj let. Nakon što je Collins dobio liječničku dozvolu, preuzeo je Lovellovu poziciju na Apollo 11; kao veteran Apolla 8, Lovell je premješten u rezervnu posadu Apolla 11, ali promaknut u rezervnog zapovjednika.		Collins je izvorno trebao biti pilot komandnog modula (CMP) na [[Apollo 8]], ali je smijenjen kada je morao na operaciju leđa te ga je zamijenio [[Jim Lovell]], njegova rezerva za taj let. Nakon što je Collins dobio liječničku dozvolu, preuzeo je Lovellovu poziciju na Apollo 11; kao veteran Apolla 8, Lovell je premješten u rezervnu posadu Apolla 11, ali promaknut u rezervnog zapovjednika.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-10T21:11:10Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-22T07:56:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 2. prosinac 2021. u 02:29
Redak 166:		Redak 166:
	''Apollo'', dolazilo tijekom ulaska i izlaska u lunarni modul.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.hq.nasa.gov/alsj/a11/a11.summary.html\|title=Apollo 11 Lunar Surface Journal\|author=Eric M. Jones\|date=6. travnja 2006.\|accessdate=23. rujna 2006.}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|url=http://lsda.jsc.nasa.gov/books/apollo/s2ch4.htm\|title=Metabolism and heat dissipation during Apollo EVA periods - Chapter 4\|author=J.M. Waligora, D.J. Horrigan\|accessdate=23. rujna 2006.\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20061002004827/http://lsda.jsc.nasa.gov/books/apollo/s2ch4.htm\|archivedate=2. listopada 2006.}}</ref>		''Apollo'', dolazilo tijekom ulaska i izlaska u lunarni modul.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.hq.nasa.gov/alsj/a11/a11.summary.html\|title=Apollo 11 Lunar Surface Journal\|author=Eric M. Jones\|date=6. travnja 2006.\|accessdate=23. rujna 2006.}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|url=http://lsda.jsc.nasa.gov/books/apollo/s2ch4.htm\|title=Metabolism and heat dissipation during Apollo EVA periods - Chapter 4\|author=J.M. Waligora, D.J. Horrigan\|accessdate=23. rujna 2006.\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20061002004827/http://lsda.jsc.nasa.gov/books/apollo/s2ch4.htm\|archivedate=2. listopada 2006.}}</ref>

	U 02:39 UTC u ponedjeljak 21. srpnja (04:39 CET, 22:39 EDT 20. srpnja) 1969., Armstrong je otvorio vrata i u 02:51 UTC započeo svoj silazak na površinu mjeseca. Radi komande jedinice daljinskog upravljanja na grudima, nije mogao vidjeti svoja stopala. Silazeći niz ljestve s devet stepenica, Armstrong je povukao d-prsten radi postavljanja sklopa modularnog spremišta opreme (MESA) presavijenog uz bok lunarnog modula i aktiviranja TV [[Kamera\|kamere]], te je u 02:56 UTC (04:56 CET, 22:56 EDT) svojim lijevim stopalom zakoračio na površinu.<ref name="ALSJ 4">{{Citiranje weba \| url = http://www.hq.nasa.gov/alsj/a11/a11.step.html \| title = Apollo 11 Lunar Surface Journal: One Small Step \| author = Jones, Eric M. (editor) \| publisher = NASA }}</ref> Pri prvom slijetanju na Mjesec korišten je radioamaterski format ''"slow scan TV"'', nekompatibilan s komercijalnom televizijom, te je bio prikazivan na posebnom [[monitor]]u koji je snimala konvencionalna TV kamera, što je znatno smanjivalo kvalitetu slike.<ref name="Blunder 5">*{{~~cite news~~ \| url = http://www.smh.com.au/news/national/one-giant-blunder-for-mankind-how-nasa-lost-moon-pictures/2006/08/04/1154198328978.html\|title = One giant blunder for mankind: how NASA lost moon pictures \| date=5. kolovoza 2006. \| work=The Sydney Morning Herald}}</ref> Signal je priman u [[Opservatorij Goldstone\|Goldstoneu]] u SAD-u i s boljom kvalitetom u Honeysuckle Creeku (''Honeysuckle Creek Tracking Station'') u [[Australija\|Australiji]]. Nakon nekoliko minuta trasa je prebačena na osjetljiviji [[Parkes radio teleskop]] također u Australiji.<ref>[http://www.parkes.atnf.csiro.au/news_events/apollo11/tv_broadcasts.html csiro.au, ''The Television Broadcasts'']</ref> Unatoč nešto tehničkih i vremenskih teškoća, sablasne crno bijele snimke prvih izvanbrodskih aktivnosti emitirane su ka najmanje 600 milijuna gledatelja na Zemlji.<ref name="Parkes">{{Citiranje weba\|url=http://www.parkes.atnf.csiro.au/apollo11/pasa/on_eagles_wings.pdf\|title=On Eagle's Wings: The Parkes Observatory's Support of the Apollo 11 Mission \|format=PDF \|publisher=Astronomical Society of Australia \|date=1. srpnja 2001.\|accessdate=22. rujna 2006.}}</ref> Premda su kopije tih snimki, u formatu za emitiranje, sačuvane i lako dostupne, snimke originalnih ''slow scan'' emisija s mjeseca nenamjerno su uništene tijekom rutinskog ponovnog korištenja magnetnih traka u NASA-i. Arhivirane kopije snimki pronađene su u [[Perth]]u u Australiji, jedno od mjesta gdje su izvorno primana emitiranja s Mjeseca.		U 02:39 UTC u ponedjeljak 21. srpnja (04:39 CET, 22:39 EDT 20. srpnja) 1969., Armstrong je otvorio vrata i u 02:51 UTC započeo svoj silazak na površinu mjeseca. Radi komande jedinice daljinskog upravljanja na grudima, nije mogao vidjeti svoja stopala. Silazeći niz ljestve s devet stepenica, Armstrong je povukao d-prsten radi postavljanja sklopa modularnog spremišta opreme (MESA) presavijenog uz bok lunarnog modula i aktiviranja TV [[Kamera\|kamere]], te je u 02:56 UTC (04:56 CET, 22:56 EDT) svojim lijevim stopalom zakoračio na površinu.<ref name="ALSJ 4">{{Citiranje weba \| url = http://www.hq.nasa.gov/alsj/a11/a11.step.html \| title = Apollo 11 Lunar Surface Journal: One Small Step \| author = Jones, Eric M. (editor) \| publisher = NASA }}</ref> Pri prvom slijetanju na Mjesec korišten je radioamaterski format ''"slow scan TV"'', nekompatibilan s komercijalnom televizijom, te je bio prikazivan na posebnom [[monitor]]u koji je snimala konvencionalna TV kamera, što je znatno smanjivalo kvalitetu slike.<ref name="Blunder 5">*{{Citiranje novina \| url = http://www.smh.com.au/news/national/one-giant-blunder-for-mankind-how-nasa-lost-moon-pictures/2006/08/04/1154198328978.html\|title = One giant blunder for mankind: how NASA lost moon pictures \| date=5. kolovoza 2006. \| work=The Sydney Morning Herald}}</ref> Signal je priman u [[Opservatorij Goldstone\|Goldstoneu]] u SAD-u i s boljom kvalitetom u Honeysuckle Creeku (''Honeysuckle Creek Tracking Station'') u [[Australija\|Australiji]]. Nakon nekoliko minuta trasa je prebačena na osjetljiviji [[Parkes radio teleskop]] također u Australiji.<ref>[http://www.parkes.atnf.csiro.au/news_events/apollo11/tv_broadcasts.html csiro.au, ''The Television Broadcasts'']</ref> Unatoč nešto tehničkih i vremenskih teškoća, sablasne crno bijele snimke prvih izvanbrodskih aktivnosti emitirane su ka najmanje 600 milijuna gledatelja na Zemlji.<ref name="Parkes">{{Citiranje weba\|url=http://www.parkes.atnf.csiro.au/apollo11/pasa/on_eagles_wings.pdf\|title=On Eagle's Wings: The Parkes Observatory's Support of the Apollo 11 Mission \|format=PDF \|publisher=Astronomical Society of Australia \|date=1. srpnja 2001.\|accessdate=22. rujna 2006.}}</ref> Premda su kopije tih snimki, u formatu za emitiranje, sačuvane i lako dostupne, snimke originalnih ''slow scan'' emisija s mjeseca nenamjerno su uništene tijekom rutinskog ponovnog korištenja magnetnih traka u NASA-i. Arhivirane kopije snimki pronađene su u [[Perth]]u u Australiji, jedno od mjesta gdje su izvorno primana emitiranja s Mjeseca.

	Nakon što je opisao površinsku prašinu ("sitna gotovo kao prah"<ref>''"fine and almost like a powder"''</ref>),<ref name="ALSJ 4" /> Armstrong je sišao s postolja lunarnog modula i ušao u povijest kao prvi čovjek na drugom svemirskom tijelu. Tada je, šest i pol sati nakon slijetanja, izgovorio svoju čuvenu rečenicu: "Ovo je je mali korak za čovjeka, jedan divovski skok za čovječanstvo."<ref>"That's one small step for [a] man, one giant leap for mankind"</ref><ref>A NASA transcript explains that the "a" article was intended, whether or not it was said;[http://history.nasa.gov/alsj/a11/a11.step.html#1092413] the intention was to contrast ''a man'' (an individual's action) and ''mankind'' (as a species).</ref><ref>[http://www.nasa.gov/audience/forstudents/5-8/features/F_Apollo_35th_Anniversary.html NASA Moon landing 35th anniversary] includes the "a" article as intended.</ref><ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/5398560.stm BBC] news story on reanalysis which suggests the line was said correctly (with the "a" article).</ref><ref>{{~~cite news~~ \| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/8081817.stm \| title=Armstrong's 'poetic' slip on Moon \| date=3. lipnja 2009.\| work=BBC News}} news story on later reanalysis which suggests the line was said incorrectly.</ref><ref>[http://www.chron.com/disp/story.mpl/front/4225856.html Houston Chronicle] coverage of the same story.</ref>. Aldrin mu se pridružio, opisavši pogled kao "veličansvenu pustoš".<ref>"Magnificent desolation."</ref><ref>[http://history.nasa.gov/alsj/a11/a11.step.html#1094324 NASA transcript].</ref>		Nakon što je opisao površinsku prašinu ("sitna gotovo kao prah"<ref>''"fine and almost like a powder"''</ref>),<ref name="ALSJ 4" /> Armstrong je sišao s postolja lunarnog modula i ušao u povijest kao prvi čovjek na drugom svemirskom tijelu. Tada je, šest i pol sati nakon slijetanja, izgovorio svoju čuvenu rečenicu: "Ovo je je mali korak za čovjeka, jedan divovski skok za čovječanstvo."<ref>"That's one small step for [a] man, one giant leap for mankind"</ref><ref>A NASA transcript explains that the "a" article was intended, whether or not it was said;[http://history.nasa.gov/alsj/a11/a11.step.html#1092413] the intention was to contrast ''a man'' (an individual's action) and ''mankind'' (as a species).</ref><ref>[http://www.nasa.gov/audience/forstudents/5-8/features/F_Apollo_35th_Anniversary.html NASA Moon landing 35th anniversary] includes the "a" article as intended.</ref><ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/5398560.stm BBC] news story on reanalysis which suggests the line was said correctly (with the "a" article).</ref><ref>{{Citiranje novina \| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/8081817.stm \| title=Armstrong's 'poetic' slip on Moon \| date=3. lipnja 2009.\| work=BBC News}} news story on later reanalysis which suggests the line was said incorrectly.</ref><ref>[http://www.chron.com/disp/story.mpl/front/4225856.html Houston Chronicle] coverage of the same story.</ref>. Aldrin mu se pridružio, opisavši pogled kao "veličansvenu pustoš".<ref>"Magnificent desolation."</ref><ref>[http://history.nasa.gov/alsj/a11/a11.step.html#1094324 NASA transcript].</ref>

	Armstrong je rekao da je kretanje u mjesečevoj [[Gravitacija\|gravitaciji]], oko jedne šestine zemaljske sile teže, "možda i lakše nego u simulacijama...apsolutno nema problema u hodanju naokolo."<ref name="ALSJ 4"/><ref>"even perhaps easier than the simulations... It's absolutely no trouble to walk around".</ref>		Armstrong je rekao da je kretanje u mjesečevoj [[Gravitacija\|gravitaciji]], oko jedne šestine zemaljske sile teže, "možda i lakše nego u simulacijama...apsolutno nema problema u hodanju naokolo."<ref name="ALSJ 4"/><ref>"even perhaps easier than the simulations... It's absolutely no trouble to walk around".</ref>

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 02:52
Redak 137:		Redak 137:
	Pet minuta nakon početka silaznog paljenja, i 1800 m iznad površine Mjeseca, kompjutor za navigaciju i upravljanje lunarnog modula (''LM navigation and guidance computer'') omeo je posadu prvim od nekoliko neočekivanih "1202" i "1201" programskih alarma. U [[Svemirski centar Lyndon B. Johnson\|kontroli misije]] u [[Houston]]u ,[[Texas]], [[kompjutor]]ski tehničar Jack Garman rekao je službeniku za upravljanje Steveu Balesu da je letjelica sigurna za nastavak spuštanja što je preneseno i posadi. Programski alarmi ukazivali su na "izvršna prekoračenja", kada kompjutor za upravljanje nije mogao izvršiti sve svoje zadatke u stvarnom vremenu te je neke morao odgoditi.<ref>Michael Collins, in [http://www.hq.nasa.gov/pao/History/SP-350/cover.html Apollo Expeditions to the Moon], NASA pub. no. SP-350 (1975), poglavlje [http://history.nasa.gov/SP-350/ch-11-4.html 11.4].</ref> To nije bila niti kompjutorska niti astronautska greška, već je proizašlo iz greške u treniranjima astronauta. Premda nije bio potreban za slijetanje, [[radar]] za randevu bio je namjerno uključen da bi bio spreman za brzo odustajanje. Postavi simulacije površine nisu previdjeli da se može dogoditi brzi protok lažnih prekida na tom radaru, ovisno o tome kako je [[hardver]] nasumce uključen prije nego je lunarni modul započeo približavanje površini Mjeseca: stoga je kompjutor morao baratati podacima iz dva radara umjesto samog radara za slijetanje, što je dovelo do preopterećenja.<ref name="Apollo 11 Mission Report">{{Citiranje weba\|url=http://history.nasa.gov/alsj/a11/A11_MissionReport.pdf\|title=Apollo 11 Mission Report\|format=PDF\|publisher=NASA}}</ref><ref name="Martin">{{Citiranje weba\|url=http://www.hq.nasa.gov/alsj/a11/a11.1201-fm.html\|title=Apollo 11: 25 Years Later\|author=Martin, Fred H.\|publisher=NASA}}</ref><ref name="Eyles">{{Citiranje weba\|url=http://klabs.org/history/apollo_11_alarms/eyles_2004/eyles_2004.htm\|title=Tales from the Lunar Module Guidance Computer\|author=Don Eyles\|publisher=American Astronautical Society}}</ref>		Pet minuta nakon početka silaznog paljenja, i 1800 m iznad površine Mjeseca, kompjutor za navigaciju i upravljanje lunarnog modula (''LM navigation and guidance computer'') omeo je posadu prvim od nekoliko neočekivanih "1202" i "1201" programskih alarma. U [[Svemirski centar Lyndon B. Johnson\|kontroli misije]] u [[Houston]]u ,[[Texas]], [[kompjutor]]ski tehničar Jack Garman rekao je službeniku za upravljanje Steveu Balesu da je letjelica sigurna za nastavak spuštanja što je preneseno i posadi. Programski alarmi ukazivali su na "izvršna prekoračenja", kada kompjutor za upravljanje nije mogao izvršiti sve svoje zadatke u stvarnom vremenu te je neke morao odgoditi.<ref>Michael Collins, in [http://www.hq.nasa.gov/pao/History/SP-350/cover.html Apollo Expeditions to the Moon], NASA pub. no. SP-350 (1975), poglavlje [http://history.nasa.gov/SP-350/ch-11-4.html 11.4].</ref> To nije bila niti kompjutorska niti astronautska greška, već je proizašlo iz greške u treniranjima astronauta. Premda nije bio potreban za slijetanje, [[radar]] za randevu bio je namjerno uključen da bi bio spreman za brzo odustajanje. Postavi simulacije površine nisu previdjeli da se može dogoditi brzi protok lažnih prekida na tom radaru, ovisno o tome kako je [[hardver]] nasumce uključen prije nego je lunarni modul započeo približavanje površini Mjeseca: stoga je kompjutor morao baratati podacima iz dva radara umjesto samog radara za slijetanje, što je dovelo do preopterećenja.<ref name="Apollo 11 Mission Report">{{Citiranje weba\|url=http://history.nasa.gov/alsj/a11/A11_MissionReport.pdf\|title=Apollo 11 Mission Report\|format=PDF\|publisher=NASA}}</ref><ref name="Martin">{{Citiranje weba\|url=http://www.hq.nasa.gov/alsj/a11/a11.1201-fm.html\|title=Apollo 11: 25 Years Later\|author=Martin, Fred H.\|publisher=NASA}}</ref><ref name="Eyles">{{Citiranje weba\|url=http://klabs.org/history/apollo_11_alarms/eyles_2004/eyles_2004.htm\|title=Tales from the Lunar Module Guidance Computer\|author=Don Eyles\|publisher=American Astronautical Society}}</ref>

	Kada je Armstrong ponovo pogledao van, vidio je da je kompjutor odabrao mjesto slijetanja u stjenovitom području sjeveroistočno od kratera promjera 300 m (kasnije utvrđen kao "Zapadni krater", nazvan po svojoj lokaciji u zapadnom dijelu izvorno određene elipse za slijetanje). Armstrong je preuzeo poluautomatsku kontrolu<ref name="Digital Apollo">{{~~Cite book~~ \| author = Mindell, David A \| title = Digital Apollo \| publisher = MIT Press \| year = 2008 \| pages = 195–197 \| isbn = 978-0-262-13497-2}}</ref> i zajedno s Aldrinom koji je kontrolirao podatke o visini i brzini, sletio u 20:17 [[UTC]] 20. srpnja, s gorivom preostalim za još oko 25 sekundi leta.<ref name="ALSJ 1"/>		Kada je Armstrong ponovo pogledao van, vidio je da je kompjutor odabrao mjesto slijetanja u stjenovitom području sjeveroistočno od kratera promjera 300 m (kasnije utvrđen kao "Zapadni krater", nazvan po svojoj lokaciji u zapadnom dijelu izvorno određene elipse za slijetanje). Armstrong je preuzeo poluautomatsku kontrolu<ref name="Digital Apollo">{{Citiranje knjige \| author = Mindell, David A \| title = Digital Apollo \| publisher = MIT Press \| year = 2008 \| pages = 195–197 \| isbn = 978-0-262-13497-2}}</ref> i zajedno s Aldrinom koji je kontrolirao podatke o visini i brzini, sletio u 20:17 [[UTC]] 20. srpnja, s gorivom preostalim za još oko 25 sekundi leta.<ref name="ALSJ 1"/>

	''Apollo 11'' sletio je s najmanje [[Gorivo\|goriva]] u odnosu na ostale misije, te su astronauti bili upozoreni preranim alarmom o gorivu na izmaku jer je, što je kasnije ustanovljeno, veće nego predviđeno prskanje goriva prekrilo senzor. Na idućim misijama, ugrađene su dodatne pregrade da bi se to spriječilo.<ref name="ALSJ 1" />		''Apollo 11'' sletio je s najmanje [[Gorivo\|goriva]] u odnosu na ostale misije, te su astronauti bili upozoreni preranim alarmom o gorivu na izmaku jer je, što je kasnije ustanovljeno, veće nego predviđeno prskanje goriva prekrilo senzor. Na idućim misijama, ugrađene su dodatne pregrade da bi se to spriječilo.<ref name="ALSJ 1" />
Redak 192:		Redak 192:
	Za to vrijeme, druga svemirska letjelica, [[Luna 15]] - automatska sovjetska sonda u lunarnoj orbiti, započela je svoje spuštanje na mjesečevu površinu. Lansirana samo tri dana prije misije Apollo 11, bio je to treći sovjetski pokušaj prikupljanja uzoraka mjesečevog tla. Ruska letjelica srušila se na Mjesec oko 15:50 UTC – samo nekoliko sati prije predviđenog američkog polijetanja.<ref>{{Cite news\|url=http://www.telegraph.co.uk/science/space/5737854/Russian-spacecraft-landed-on-moon-hours-before-Americans.html\|title=Russian spacecraft landed on moon hours before Americans\|date=4. srpnja 2009.\|publisher=telegraph.co.uk\|accessdate=15. studenog 2009.\| location=London}}</ref> U utrci prema Mjesecu i povratku na Zemlju, paralelne misije Luna 15 i Apollo 11 bile su vrhunac [[Svemirska utrka\|svemirske utrke]] koja je obilježila svemirske programe Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza 1960-ih. Simultane misije postale su jedna od prvih instanci sovjetsko/američke svemirske suradnje, jer je SSSR objavio plan leta Lune 15 da bi se izbjegla mogućnost sudara s Apollo 11, iako je točna misija bila nepoznata.<ref>[http://www.independent.co.uk/news/science/recording-tracks-russias-moon-gatecrash-attempt-1730851.html Recording tracks Russia's Moon gatecrash attempt]</ref>		Za to vrijeme, druga svemirska letjelica, [[Luna 15]] - automatska sovjetska sonda u lunarnoj orbiti, započela je svoje spuštanje na mjesečevu površinu. Lansirana samo tri dana prije misije Apollo 11, bio je to treći sovjetski pokušaj prikupljanja uzoraka mjesečevog tla. Ruska letjelica srušila se na Mjesec oko 15:50 UTC – samo nekoliko sati prije predviđenog američkog polijetanja.<ref>{{Cite news\|url=http://www.telegraph.co.uk/science/space/5737854/Russian-spacecraft-landed-on-moon-hours-before-Americans.html\|title=Russian spacecraft landed on moon hours before Americans\|date=4. srpnja 2009.\|publisher=telegraph.co.uk\|accessdate=15. studenog 2009.\| location=London}}</ref> U utrci prema Mjesecu i povratku na Zemlju, paralelne misije Luna 15 i Apollo 11 bile su vrhunac [[Svemirska utrka\|svemirske utrke]] koja je obilježila svemirske programe Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza 1960-ih. Simultane misije postale su jedna od prvih instanci sovjetsko/američke svemirske suradnje, jer je SSSR objavio plan leta Lune 15 da bi se izbjegla mogućnost sudara s Apollo 11, iako je točna misija bila nepoznata.<ref>[http://www.independent.co.uk/news/science/recording-tracks-russias-moon-gatecrash-attempt-1730851.html Recording tracks Russia's Moon gatecrash attempt]</ref>

	Dok se kretao u kabini, Aldrin je slučajno razbio automatski prekidač glavnog motora za polijetanje s Mjeseca. Postojala je zabrinutost da bi to moglo spriječiti paljenje motora i astronaute ostaviti zarobljene na Mjesecu. Srećom, flomaster je bio dovoljan da bi se aktivirao prekidač.<ref name="ALSJ 7" /> U slučaju da to nije pomoglo, strujni krugovi lunarnog modula mogli su biti rekonfigurirani da bi se omogućilo paljenje motora.<ref name="Murray">{{~~Cite book~~ \| author=Murray, Charles & Cox, Catherine \| title=Apollo: Race to the Moon \| publisher=Touchstone Books \| year=1990 \| isbn=0-671-70625-X }}</ref>		Dok se kretao u kabini, Aldrin je slučajno razbio automatski prekidač glavnog motora za polijetanje s Mjeseca. Postojala je zabrinutost da bi to moglo spriječiti paljenje motora i astronaute ostaviti zarobljene na Mjesecu. Srećom, flomaster je bio dovoljan da bi se aktivirao prekidač.<ref name="ALSJ 7" /> U slučaju da to nije pomoglo, strujni krugovi lunarnog modula mogli su biti rekonfigurirani da bi se omogućilo paljenje motora.<ref name="Murray">{{Citiranje knjige \| author=Murray, Charles & Cox, Catherine \| title=Apollo: Race to the Moon \| publisher=Touchstone Books \| year=1990 \| isbn=0-671-70625-X }}</ref>

	Nakon oko sedam sati odmora, posadu je probudila kontrola misije u Houstonu da bi se pripremili za povratni let. Dva i pol sata kasnije, u 17:54 UTC, poletjeli su u lansirnom stupnju lunarnog modula, noseći 21,5 kilograma mjesečevih uzoraka, te su se u lunarnoj orbiti ponovno pridružili Michaelu Collinsu u komandnom modulu ''Columbia''.		Nakon oko sedam sati odmora, posadu je probudila kontrola misije u Houstonu da bi se pripremili za povratni let. Dva i pol sata kasnije, u 17:54 UTC, poletjeli su u lansirnom stupnju lunarnog modula, noseći 21,5 kilograma mjesečevih uzoraka, te su se u lunarnoj orbiti ponovno pridružili Michaelu Collinsu u komandnom modulu ''Columbia''.
Redak 198:		Redak 198:
	Nakon više od 2½ sata na površini Mjeseca, osim instrumenata i zastave Sjedinjenih Država, astronauti su na površini ostavili oznaku misije [[Apollo 1]] i lunarnu plaketu (montiranu na ljestvama stupnja za spuštanje lunarnog modula) koja prikazuje dva crteža Zemlje (zapadne i istočne hemisfere), natpis i potpise astronauta i predsjednika Nixona. Natpis kaže: ''Ovdje su ljudi s planete Zemlje prvi puta zakoračili na Mjesec, srpnja 1969. Došli smo u miru za cijelo čovječanstvo.''<ref>''Here Men From The Planet Earth First Set Foot Upon the Moon, srpanj 1969. A.D. We Came in Peace For All Mankind.''</ref>		Nakon više od 2½ sata na površini Mjeseca, osim instrumenata i zastave Sjedinjenih Država, astronauti su na površini ostavili oznaku misije [[Apollo 1]] i lunarnu plaketu (montiranu na ljestvama stupnja za spuštanje lunarnog modula) koja prikazuje dva crteža Zemlje (zapadne i istočne hemisfere), natpis i potpise astronauta i predsjednika Nixona. Natpis kaže: ''Ovdje su ljudi s planete Zemlje prvi puta zakoračili na Mjesec, srpnja 1969. Došli smo u miru za cijelo čovječanstvo.''<ref>''Here Men From The Planet Earth First Set Foot Upon the Moon, srpanj 1969. A.D. We Came in Peace For All Mankind.''</ref>
	Također su ostavili i memorijalnu torbu sa zlatnom replikom grančice masline kao tradicionalnim simbolom mira i silikonski disk s porukom, izjavama dobre volje predsjednika [[Dwight D. Eisenhower\|Eisenhowera]], Kennedyja, [[Lyndon B. Johnson\|Johnsona]] i Nixona, kao i poruke lidera 73 zemlje iz cijeloga svijeta. Disk sadrži također i popise vodstva američkog Kongresa,		Također su ostavili i memorijalnu torbu sa zlatnom replikom grančice masline kao tradicionalnim simbolom mira i silikonski disk s porukom, izjavama dobre volje predsjednika [[Dwight D. Eisenhower\|Eisenhowera]], Kennedyja, [[Lyndon B. Johnson\|Johnsona]] i Nixona, kao i poruke lidera 73 zemlje iz cijeloga svijeta. Disk sadrži također i popise vodstva američkog Kongresa,
	članova četiri odbora Zastupničkog doma i Senata odgovornih za NASA-ino zakonodavstvo i imena prošlih i tadašnjih glavnih menadžera NASA-e.<ref>{{~~Cite book~~\|url=http://history.nasa.gov/ap11-35ann/goodwill/Apollo_11_material.pdf\|title=News Release No. 69-83F\|publisher=NASA\|date=13. srpnja 1969.}}</ref> (U svojoj knjizi iz 1989. ''Men from Earth'' ["Čovjek sa Zemlje"], Aldrin tvrdi da su među memorijalnim predmetima bile i sovjetske komemorativne medalje s likovima kozmonauta [[Vladimir Mihajlovič Komarov\|Vladimira Komarova]] i [[Jurij Gagarin\|Jurija Gagarina]]). Također, prema knjizi [[Deke Slayton\|Dekea Slaytona]] ''Moonshot'', Armstrong je ponio sa sobom posebnu, dijamantima optočenu Slaytonovu astronautsku značku.		članova četiri odbora Zastupničkog doma i Senata odgovornih za NASA-ino zakonodavstvo i imena prošlih i tadašnjih glavnih menadžera NASA-e.<ref>{{Citiranje knjige\|url=http://history.nasa.gov/ap11-35ann/goodwill/Apollo_11_material.pdf\|title=News Release No. 69-83F\|publisher=NASA\|date=13. srpnja 1969.}}</ref> (U svojoj knjizi iz 1989. ''Men from Earth'' ["Čovjek sa Zemlje"], Aldrin tvrdi da su među memorijalnim predmetima bile i sovjetske komemorativne medalje s likovima kozmonauta [[Vladimir Mihajlovič Komarov\|Vladimira Komarova]] i [[Jurij Gagarin\|Jurija Gagarina]]). Također, prema knjizi [[Deke Slayton\|Dekea Slaytona]] ''Moonshot'', Armstrong je ponio sa sobom posebnu, dijamantima optočenu Slaytonovu astronautsku značku.

	Film snimljen iz lansirnog stupnja nakon polijetanja s Mjeseca, prikazuje američku zastavu, postavljenu oko 8 m od lunarnog modula, kako se snažno vijori na ispuhu motora lansirnog stupnja. Buzz Aldrin je vidio kako se srušila: "Lansirni stupanj lunarnog modula se odvojio... bio sam usredotočen na kompjutore, dok je Neil proučavao [[umjetni horizont]], ali gledao sam gore dovoljno dugo da vidim zastavu kako pada."<ref>"The ascent stage of the LM separated ...I was concentrating on the computers, and Neil was studying the attitude indicator, but I looked up long enough to see the flag fall over."</ref><ref>{{Citiranje weba \| last = National Aeronautics and Space Administration \| title = NASA Apollo Mission Apollo-11 \| publisher = Kennedy Space Center \| url = http://science.ksc.nasa.gov/history/apollo/apollo-11/apollo-11.html \| accessdate = 26. ožujka 2007.}}</ref> Iduće misije programa Apollo zastavu su uobičajeno postavljale najmanje 30 m od lunarnog modula, da ju nebi srušio ispuh motora za polijetanje.		Film snimljen iz lansirnog stupnja nakon polijetanja s Mjeseca, prikazuje američku zastavu, postavljenu oko 8 m od lunarnog modula, kako se snažno vijori na ispuhu motora lansirnog stupnja. Buzz Aldrin je vidio kako se srušila: "Lansirni stupanj lunarnog modula se odvojio... bio sam usredotočen na kompjutore, dok je Neil proučavao [[umjetni horizont]], ali gledao sam gore dovoljno dugo da vidim zastavu kako pada."<ref>"The ascent stage of the LM separated ...I was concentrating on the computers, and Neil was studying the attitude indicator, but I looked up long enough to see the flag fall over."</ref><ref>{{Citiranje weba \| last = National Aeronautics and Space Administration \| title = NASA Apollo Mission Apollo-11 \| publisher = Kennedy Space Center \| url = http://science.ksc.nasa.gov/history/apollo/apollo-11/apollo-11.html \| accessdate = 26. ožujka 2007.}}</ref> Iduće misije programa Apollo zastavu su uobičajeno postavljale najmanje 30 m od lunarnog modula, da ju nebi srušio ispuh motora za polijetanje.
Redak 213:		Redak 213:
	24. srpnja, austronauti su se komandnim modulom ''Columbia'' vratili na Zemlju neposredno pred zoru na koordinatama {{Coord\|13\|19\|N\|169\|9\|W\|type:event\|name=Apollo 11 splashdown}} u Tihom Oceanu, 2660 km (1440 [[Nautička milja\|nm]]) istočno od [[Otok Wake\|otoka Wake]] ili 380 km (210 nm) južno od [[Atol Johnston\|atola Johnston]] i 24 km od [[Nosač aviona\|nosača aviona]] [[USS Hornet (CV-12)\|USS ''Hornet'']].		24. srpnja, austronauti su se komandnim modulom ''Columbia'' vratili na Zemlju neposredno pred zoru na koordinatama {{Coord\|13\|19\|N\|169\|9\|W\|type:event\|name=Apollo 11 splashdown}} u Tihom Oceanu, 2660 km (1440 [[Nautička milja\|nm]]) istočno od [[Otok Wake\|otoka Wake]] ili 380 km (210 nm) južno od [[Atol Johnston\|atola Johnston]] i 24 km od [[Nosač aviona\|nosača aviona]] [[USS Hornet (CV-12)\|USS ''Hornet'']].

	Isprva, komandni je modul sletio naopako ali se ispravio nakon nekoliko minuta pomoću zračnih jastuka koje su aktivirali astronauti. [[Ronioc]] iz mornaričkog [[helikopter]]a zakačio je [[sidro]] za komandni modul da bi spriječio zanošenje. Još nekoliko ronioca pričvrstilo je plutajuće pojaseve radi stabilizacije modula i splavi za izlazak astronauta. Premda je mogućnost dovođenja patogena s mjesečeve površine bila teško vjerojatna, nije smatrana nemogućom te je NASA na mjestu slijetanja poduzela velike mjere predostrožnosti. Ronioci su astronautima dali biološko-izolacijsku odjeću (BIGs) koju su nosili dok nisu primljeni u izolacijske prostorije na ''Hornetu''. Također, astronauti su istrljani otopinom [[natrij]]-hidroklorida dok je komandni modul radi uklanjanja moguće mjesečeve prašine obrisan betadinom. Splav s dekontaminacijskim materijalom tada je namjerno potopljena.<ref name="hornet">{{~~Cite book~~\|last=Fish\|first=Bob\|title=Hornet Plus Three\|publisher=Beagle Bay Books\|date=10. lipnja 2009.\|edition=1st\|isbn=0974961078}}</ref>		Isprva, komandni je modul sletio naopako ali se ispravio nakon nekoliko minuta pomoću zračnih jastuka koje su aktivirali astronauti. [[Ronioc]] iz mornaričkog [[helikopter]]a zakačio je [[sidro]] za komandni modul da bi spriječio zanošenje. Još nekoliko ronioca pričvrstilo je plutajuće pojaseve radi stabilizacije modula i splavi za izlazak astronauta. Premda je mogućnost dovođenja patogena s mjesečeve površine bila teško vjerojatna, nije smatrana nemogućom te je NASA na mjestu slijetanja poduzela velike mjere predostrožnosti. Ronioci su astronautima dali biološko-izolacijsku odjeću (BIGs) koju su nosili dok nisu primljeni u izolacijske prostorije na ''Hornetu''. Također, astronauti su istrljani otopinom [[natrij]]-hidroklorida dok je komandni modul radi uklanjanja moguće mjesečeve prašine obrisan betadinom. Splav s dekontaminacijskim materijalom tada je namjerno potopljena.<ref name="hornet">{{Citiranje knjige\|last=Fish\|first=Bob\|title=Hornet Plus Three\|publisher=Beagle Bay Books\|date=10. lipnja 2009.\|edition=1st\|isbn=0974961078}}</ref>

	Drugi helikopter [[SH-3 Sea King\|Sea King]] prevezao je astronaute jednog po jednog, te ih je tijekom leta do nosača aviona pregledao zrakoplovni liječnik. Nakon spuštanja na ''Hornet'', astronauti su izašli iz helikoptera dok je četveročlana posada ostala u letjelici. Potom je helikopter spušten u hangar br.2 odakle su astronauti hodali desetak metara do mobilne karantene (''Mobile Quarantine Facility'', MQF) gdje će provesti 21 dan [[Karantena\|izolacije]]. Takva praksa nastaviti će se tijekom još dvije misije programa Apollo, [[Apollo 12]] i [[Apollo 14]],		Drugi helikopter [[SH-3 Sea King\|Sea King]] prevezao je astronaute jednog po jednog, te ih je tijekom leta do nosača aviona pregledao zrakoplovni liječnik. Nakon spuštanja na ''Hornet'', astronauti su izašli iz helikoptera dok je četveročlana posada ostala u letjelici. Potom je helikopter spušten u hangar br.2 odakle su astronauti hodali desetak metara do mobilne karantene (''Mobile Quarantine Facility'', MQF) gdje će provesti 21 dan [[Karantena\|izolacije]]. Takva praksa nastaviti će se tijekom još dvije misije programa Apollo, [[Apollo 12]] i [[Apollo 14]],
Redak 239:		Redak 239:

	== Oznake misije ==		== Oznake misije ==
	Oznaku misije dizajnirao je Collins, koji je želio simbol "miroljubivog američkog slijetanja na Mjesec". Odabrao je orla kao simbol, postavio [[Maslina\|grančicu masline]] u kljun i nacrtao površinu Mjeseca sa Zemljom u pozadini. NASA-ini službenici rekli su da pandže izgledaju isuviše "ratoborno" te je nakon nešto rasprave grančica masline premještena u pandže. Posada je odlučila da bi [[Rimski brojevi\|rimski broj]] ''XI'' bio nerazumljiv nekim nacijama te su se odlučili za "Apollo 11". Također su odlučili da ne stavljaju svoja imena na oznaku da bi "mogla predstavljati svih koji su radili na ostvarenju slijetanja na mjesec."<ref>{{~~Cite book~~ \|last = Collins \|first = Michael \|year = 2001 \|title = Carrying the Fire: An Astronaut's Journeys \|publisher = Cooper Square Press \|isbn = 0-8154-1028-X \|pages = 332–333}}</ref>		Oznaku misije dizajnirao je Collins, koji je želio simbol "miroljubivog američkog slijetanja na Mjesec". Odabrao je orla kao simbol, postavio [[Maslina\|grančicu masline]] u kljun i nacrtao površinu Mjeseca sa Zemljom u pozadini. NASA-ini službenici rekli su da pandže izgledaju isuviše "ratoborno" te je nakon nešto rasprave grančica masline premještena u pandže. Posada je odlučila da bi [[Rimski brojevi\|rimski broj]] ''XI'' bio nerazumljiv nekim nacijama te su se odlučili za "Apollo 11". Također su odlučili da ne stavljaju svoja imena na oznaku da bi "mogla predstavljati svih koji su radili na ostvarenju slijetanja na mjesec."<ref>{{Citiranje knjige \|last = Collins \|first = Michael \|year = 2001 \|title = Carrying the Fire: An Astronaut's Journeys \|publisher = Cooper Square Press \|isbn = 0-8154-1028-X \|pages = 332–333}}</ref>

	Sve boje su prirodne, s plavim i zlatnim rubovima oznake. Lunarni je modul nazvan ''Eagle'' (orao) da bi se naziv uklapao s oznakom. Kada je nekoliko godina kasnije izdana kovanica od jednog [[Američki dolar\|dolara]] s likom Eisenhowera, dizajn oznake misije primijenjen je na stražnjoj strani kovanice.<ref>{{Citiranje weba \| author=NGC Photo Proof \| title=1971-78 Dollar Eisenhower \| url=http://coinsite.com/CoinSite-PF/pparticles/$1eisen.asp \| work=CoinSite \| publisher=ROKO Design Group, Inc \| year=1994. \| accessdate=20. srpnja 2009. \| archiveurl=https://web.archive.org/web/20130830064148/http://www.coinsite.com/CoinSite-PF/pparticles/$1eisen.asp \| archivedate=30. kolovoza 2013. }}</ref> Dizajn je zadržan i na manjoj kovanici jednog dolara s likom Susan B. Anthony, izdanom 1979.		Sve boje su prirodne, s plavim i zlatnim rubovima oznake. Lunarni je modul nazvan ''Eagle'' (orao) da bi se naziv uklapao s oznakom. Kada je nekoliko godina kasnije izdana kovanica od jednog [[Američki dolar\|dolara]] s likom Eisenhowera, dizajn oznake misije primijenjen je na stražnjoj strani kovanice.<ref>{{Citiranje weba \| author=NGC Photo Proof \| title=1971-78 Dollar Eisenhower \| url=http://coinsite.com/CoinSite-PF/pparticles/$1eisen.asp \| work=CoinSite \| publisher=ROKO Design Group, Inc \| year=1994. \| accessdate=20. srpnja 2009. \| archiveurl=https://web.archive.org/web/20130830064148/http://www.coinsite.com/CoinSite-PF/pparticles/$1eisen.asp \| archivedate=30. kolovoza 2013. }}</ref> Dizajn je zadržan i na manjoj kovanici jednog dolara s likom Susan B. Anthony, izdanom 1979.