WikiSysop: bnz

2022-05-01T15:48:17Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 15:48
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Apokromat'''-->~~[[datoteka:Lens6b-en.svg\|mini\|desno\|250px\|Apokromat je [[optički sustav]] velikog [[Uvećanje leće\|povećanja]] napravljen od posebnog [[staklo\|stakla]] ili kombinacije leća radi izbjegavanja kromatske aberacije.]]		[[datoteka:Lens6b-en.svg\|mini\|desno\|250px\|Apokromat je [[optički sustav]] velikog [[Uvećanje leće\|povećanja]] napravljen od posebnog [[staklo\|stakla]] ili kombinacije leća radi izbjegavanja kromatske aberacije.]]

	[[datoteka:Chromatic aberration lens diagram.svg\|lang=hr\|mini\|desno\|250px\|Primjer [[Kromatska aberacija\|kromatske aberacije]] kod [[sabirna leća\|sabirne leće]].]]		[[datoteka:Chromatic aberration lens diagram.svg\|lang=hr\|mini\|desno\|250px\|Primjer [[Kromatska aberacija\|kromatske aberacije]] kod [[sabirna leća\|sabirne leće]].]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-28T08:50:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Lens6b-en.svg|mini|desno|250px|Apokromat je [[optički sustav]] velikog [[Uvećanje leće|povećanja]] napravljen od posebnog [[staklo|stakla]] ili kombinacije leća radi izbjegavanja kromatske aberacije.]]

[[datoteka:Chromatic aberration lens diagram.svg|lang=hr|mini|desno|250px|Primjer [[Kromatska aberacija|kromatske aberacije]] kod [[sabirna leća|sabirne leće]].]]

[[datoteka:Chris-chromatic-aberration.png|mini|desno|250px|Primjer jake [[Kromatska aberacija|kromatske aberacije]].]]

'''Apokromat''' je [[optički sustav]] velikog [[Uvećanje leće|povećanja]] napravljen od posebnog [[staklo|stakla]] ili kombinacije [[optička leća|optičkih leća]] radi izbjegavanja [[kromatska aberacija|kromatske aberacije]]. <ref> '''apokromat''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3327] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>

== Akromatičnost ==
'''Akromatičnost''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''ἀχρώματος'': bezbojan) je neovisnost o boji. Odnosi se na [[optički sustav]] u kojem je kromatska aberacija ispravljena barem za dvije [[valna duljina|valne duljine]]. Na primjer akromatska leća obično je sastavljena od dviju leća, jedne od krunskog i jedne od kristalnog stakla. <ref> '''akromatičnost''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=1162] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>

=== Objašnjenje ===
Gledamo li slike kroz običnu [[optička leća|optičku leću]] vidjet ćemo da su one na krajevima obojene zbog [[Disperzija (optika)|disperzije svjetlosti]]. Ta se pojava zove kromatska aberacija. Leću možemo naime smatrati da je sastavljena od mnogo [[Prizma (optika)|prizama]] s različitim lomnim kutovima, pa u njoj kod dvokratnog loma svjetlosti nastaje disperzija. Kako je [[indeks loma]] za ljubičaste zrake veći od indeksa loma za crvene, to je [[žarište]] za ljubičaste zrake bliže leći nego žarište za crvene zrake. Postavimo li dakle zastor u žarište za ljubičaste zrake, ono će biti opkoljeno crvenim rubom. Ako je zastor u žarištu za crvene zrake, ono će biti opkoljeno modroljubičastim rubom.

Da bismo uklonili kromatsku aberaciju kod prizme, upotrebljavamo kombinaciju od dviju prizama. Ta se kombinacija sastoji od prizme krunskog stakla s lomnim kutom 2∙''ρ'' i prizme kvarcnog stakla s lomnim kutom ''ρ'', tako da su im lomni bridovi suprotno okrenuti. Prizma krunskog stakla ima dvaput veći lomni kut nego prizma kvarcnog stakla jer je disperzija u kvarcnom staklu dvaput veća od disperzije u krunskom staklu. Ovakvom kombinacijom prizama poništava se disperzija, pa je svjetlost koja prolazi kroz tu prizmu bijela, a otklon ostaje. Takva kombinacija prizama zove se '''akromatička prizma''', a otklanjanje kromatske aberacije akromatizam.

Na sličan je način građena i '''akromatička leća'''. Ona se sastoji od jedne [[sabirna leća|sabirne leće]] krunskog stakla i jedne [[rastresna leća|rastresne leće]] od kvarcnog stakla. Obje su leće slijepljene kanadskim balzamom.

Leće koje su kromatički korigirane za tri boje, to jest kod kojih se tri boje sastaju u istom žarištu, zovu se apokromati. Zato se [[objektiv]]i [[dalekozor]]a i fotografskih aparata sastoje od dviju leća da budu akromatski.

== Optička aberacija ==
{{Glavni|Optička aberacija}}

'''Optička aberacija''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''aberratio'': skretanje s puta) je pogreška [[optička leća|optičkih leća]] (ili sustava leća) ili zakrivljenih [[zrcalo|zrcala]] koja skreće [[zraka|zrake]] [[svjetlost]]i s putanje prema [[žarište|žarištu]] i stvara nejasnu ili izobličenu [[slika|sliku]] predmeta. Može nastati zbog nesavršenog oblika optičke površine, optičke [[Hrapavost površine|hrapavosti]], netočne [[centriranje|centriranosti]] optičkih dijelova, nehomogenosti materijala od kojeg je napravljena leća, i tako dalje. Neke aberacije nastaju zbog prirode svjetlosti: čak i kod idealnih leća žarište ljubičaste boje bliže je leći nego žarište crvene boje zato što [[indeks loma]] ovisi o [[valna duljina|valnoj duljini]] svjetlosti. [[Kakvoća]] ili [[kvaliteta]] optičkih instrumenata ovisi o tome koliko su uspješno popravljene aberacije. <ref> '''aberacija''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=121] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>

Sva svojstva optičkih leća, to jest sakupljanje zraka u jednoj točki, konstrukcija slike i tako dalje ([[geometrijska optika]]), vrijede samo za tanke leće i za zrake koje padaju na leću u blizini [[Optička os|osi leće]]. Kod debljih leća i za zrake koje padaju na rub leće, to jest dalje od osi, nastaju pogreške kod stvaranja slike koje se očituju u tome da je slika bez oštrine. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

Pojavljuje se šest vrsta aberacija: [[sferna aberacija]], kromatska aberacija, [[astigmatizam (optika)|astigmatizam]] i [[koma (optika)|koma]], koje se najčešće popravljaju (korigiraju) oblikovanjem, podešavanjem i kombiniranjem leća i zrcala, i zakrivljenost polja i distorzija, koje se popravljaju na slici.

=== Kromatska aberacija ===
{{Glavni|Kromatska aberacija}}

'''Kromatska aberacija''' nastaje jer [[optička leća]] ne može [[fokus]]irati svjetlost različitih boja u jednoj ravnini okomitoj na [[optička os|optičku os]], zbog toga što [[indeks loma]] optičkoga sredstva leće ovisi o [[valna duljina|valnoj duljini]] svjetlosti. [[Žarišna daljina|Žarišne daljine]] svjetlosti različitih boja su različite i slika predmeta može biti oštra samo u jednoj boji. Korekcija kromatske aberacije postiže se postavljanjem [[Sabirna leća|sabirnih]] i [[Rastresna leća|rastresnih leća]] različita indeksa loma jednih uz druge, na primjer apokromat, no nijedan akromatski par ne može ju potpuno ukloniti. Ne pojavljuje se kod [[sferno zrcalo|sfernih zrcala]].

== Optički teleskopi ==
{{Glavni|Teleskop}}

Optički teleskopi se razlikuju prema načinu stvaranja slike. To su: [[refraktorski teleskop|refraktori]], [[reflektorski teleskop|reflektori]] i [[Katadiopterski teleskop|katadiopteri]]. [[refraktorski teleskop|Refraktori]] koriste leću za skupljanje svjetlosti. [[lom svjetlosti|Lomom svjetlosti]] (refrakcijom) na površinama [[optička leća|optičke leće]] slika dolazi u [[žarište]]. Suvremeni teleskopi mogu biti akromatski i apokromatski. '''Akromatski teleskop''' ima konstrukciju leće od barem dva elementa kako bi se smanjila kromatska aberacija. '''Apokromatski teleskop''' ima leću od posebnih vrsta stakla s malim indeksom loma kako bi sve valne duljine vidljivog dijela svjetlosti na istom mjestu bile u žarištu te se potpuno uklonila kromatska aberacija.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Optika]]

Apokromat - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica