WikiSysop: bnz

2022-05-01T16:53:44Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 16:53
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Apševci'''-->~~{{Infookvir naselje u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Apševci		\|ime = Apševci
	\|regija = Srijem		\|regija = Srijem

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-05T06:50:52Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 5. studeni 2021. u 06:50
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Apševci'''-->{{~~Naselje~~ u Hrvatskoj		<!--'''Apševci'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Apševci		\|ime = Apševci
	\|regija = Srijem		\|regija = Srijem

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-29T05:44:28Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Apševci
|regija = Srijem
|županija = [[Vukovarsko-srijemska županija]]
|općina = [[Nijemci (općina)|Nijemci]]
|mikroregija =
|najgrad = Vukovar
|površina =
|nadvisina =
|z. širina = 45.072
|z. dužina = 19.073
|brojstan = 413
| brojstan2011= 305<ref name="DZS">[https://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/results/htm/h01_01_01/h01_01_01_zup16_2950.html Popis stanovništva 2011. godine DZS. Pristupljeno 23. siječnja 2019. godine.]</ref>
|gustoća =
|domaćinstva = 115
|pošta = 32246 Lipovac
|pozbroj = +385 (0)32
|autooznaka = VK
|slika = Апшевци.jpg
|slika_opis = Apševci
}}
'''Apševci''' su selo u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]], općina [[Nijemci (općina)|Nijemci]]. Nalazi se u zapadnom [[Srijem]]u, pored rijeka [[Bosut]] i [[Spačva]].

== Ime ==
Ime sela pisalo se u ovim oblicima: Hapčevci (1566.-1574.), Abschefze (1720.), Absevcze (1780.-1782.), Apaschefze (1803.), Abssevsze (1806.-1808.), Abshevcze (1829.), Abševce(1865.), Abševci(1887.-1910.).

Danas se ime sela piše i govori u obliku Apševci.

Apševci je od postanka mijenjalo ime ,ali je zadržalo početak od Hapčevci do Apševci kroz stoljeća samo ortografske promjene - uglavnom njemačke gramatike.
Porijeklo imena sela je turska riječ hapis , znači zatvor, zatočenje, a arapski abs ima isto značenje.porijeklo imena selaI danas se u bivšoj granici često kaže haps za zatvor, apšenik i apšenica za osobe lišene slobode ( vidi Klajić: Veliki rječnik stranih riječi, Zagreb 1968 )
U sred sela između škole i crkve nalazila se još sredinom prošlog vijeka zgrada zvana "stražara" Bila je uzdignuta oko 1 m iznad zemlje,vjerojatno zbog velikih poplava rijeke Save,koja se izlijevala u Bosut i razlila desetak kilometara oko sela.Zgrada je bila otprilike 6 x 5 m, sastojala se od jedne prostorije sa malim prozorima.Građena je od pletera, omalterisana sa blatom u koji je bila primiješana pljeva i okrečena vapnom. Bila je vrlo derutna i poslije rata je porušena.
Ovdje je bilo stalno vojno dežurstvo i vjerojatno privremeno držanje vojnih bjegunaca i kršitelja zakona.
Turci su u ovim krajevima vladali oko 150 godina,a prošlo je preko 300 godina otkada su otišli, a u Apševcima ponajviše, a također i okolnim selima se upotrebljavaju turske riječi: kapija, avlija, pendžer, sokak, komšija, čiviluk itd. Govorilo se štokavskom ikavicom :bilo (bijelo),lipo, mliko, dite, u množini dica ili dičina (dječurlija), misec ,tisto (tijesto) itd.

== Povijest ==
Jezgru sela čine potomci katoličkih [[Hrvati|Hrvata]] koji su tu stanovali još u srednjem vijeku. [[Turci]] su [[1536.]] godine konačno zavladali Apševcima i tu ostali do [[1688.]] No i za turskog 152. godišnjeg vladanja u Apševcima nisu propali starosjedioci Hrvati. Kada je general Engleshofen po nalogu kraljice [[Marija Terezija Austrijska|Marije Terezije]] 1747. uredio Brodsku krajišku pukovniju, postali su Apševčani ''graničarima''. Njihovo selo pripalo je Desetoj staniji koja je svoje sjedište imala u [[Nijemci (Vukovarsko-srijemska županija)|Nijemcima]]. Kao graničari sudjelovali su Apševčani od [[1756.]] do [[1763.]] godine u tkz. [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjem ratu]] što ga je Marija Terezija vodila sa pruskim kraljem [[Fridrich II|Fridrichom II]]. Apševčani su od [[1788.]] do [[1791.]] ratovali protiv [[Turska|Turske]], a od [[1793.]] do [[1815.]] u šest ratova protiv [[Francuska|Francuske]] i njezina cara [[Napoleon Bonaparte|Napoleona Bonapartea]]. Krajina je [[1. listopada]] [[1873.]] razvojačena, a njezino područje [[1. kolovoza]] pripojeno je Banskoj Hrvatskoj i [[Slavonija|Slavoniji]]. Tako su Apševci došli pod upravu Hrvatske zemaljske vlade u [[Zagreb]]u.

== Promet ==
Prometnica koja prolazi kroz selo je državna cesta [[D57]]: [[Vukovar]] - [[Negoslavci]] - [[Orolik]] - [[Đeletovci]] - [[Nijemci]] - [[Podgrađe]] - Apševci - [[Lipovac]]. U blizini je i [[autocesta A3]] [[Zagreb]] - Lipovac.

U izgradnji je i granična srijemska magistrala Ilok - Lipovac, na koju će i Apševci imati priključak.

== Zemljopis ==
Apševci su naselje u općini Nijemci u Vukovarskoj-Srijemskoj županiji. Smješteni u Spačvi na lijevoj obali Bosuta, u mikoregiji Bosutske Posavine istočnohrvatske ravnice, 8 km jugoistočno o Nijemaca.

Udaljenost od gradova :
*[[Vukovar]] - 31 km
*[[Ilok]] - 45 km
*[[Vinkovci]] - 40 km
*[[Šid]] - 18 km
*[[Županja]] - 35 km
*[[Brčko]] - 44 km

== Šport ==
* [[NK Bosut Apševci]]

== Kultura ==
* KUD Apševački veseljaci

U centru sela se nalazi crkva svetog Ilije, koja datira iz 19 stoljeća.

== Kapela Sv. Ilije Proroka ==
Apševci su 1738. godine pripadali župi u [[Vašica|Maloj Vašici]], od kojeg su bili udaljeni 2 sata hoda. Godine 1755. Apševci pripadaju župi [[Nijemci (Vukovarsko-srijemska županija)|Nijemcima]], a od 1784. do današnjeg dana pripadaju župi [[Lipovac]].

1805. u Apševcima je sagrađena filijalna crkva Sv. Ilije Proroka.

6. studenog 1991. topovskim i tenkovskim hicima [[Vojska Srbije|srbijanske vojske]] srušen je toranj crkve, a sav namještaj potpuno uništen, Nakon [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] povratkom prognanih mještana Apševaca 1997., započela je obnova crkve.

== Stanovništvo u Apševcima ==
Prema popis stanovništa iz 2001. u Apševcima se nalazi 115 stalno naseljenih kuća sa sveukupno 413 stanovnika.Pad stanovništva od 1991. do 2001. iznosi 1,86%. Površina naselja je 10,09 četvornih kilometara, a gustoća naseljenosti iznosi 36 stanovnika po četvornom kilometru. Spolna struktra sela je 50,8% žena i 49,2% muškaraca, a kada je riječ o dobi, podaci govore da je 26,6% mladog, 52,2% zrelog i 21,2% starog stanovništva.

U selu se nalaze sljedeća prezimena:

{|class="wikitable"
|-
!Prezime
! Osoba/obitelji
!Sveukupno u Hrvatskoj
!Najviše u:
|-
|<tt><nowiki>Balić </nowiki></tt>
|13/3
|2360
|Split (370)
|-
|<tt><nowiki>Bašić</nowiki></tt>
|4/1
|6361
|Zagreb (757)
|-
|<tt><nowiki>Čulić </nowiki></tt>
|2/1
|717
|Split (365)
|-
|<tt><nowiki>Daić</nowiki></tt>
|2/1
|87
|Orubica (17)
|-
|<tt><nowiki>Damjanović</nowiki></tt>
|5/1
|1904
|Zagreb (219)
|-
|<tt><nowiki>Domačinović</nowiki></tt>
|2/1
|25
|Zagreb (16)
|-
|<tt><nowiki>Fiveš </nowiki></tt>
|1/1
|1
|Apševci (1)
|-
|<tt><nowiki>Grašić</nowiki></tt>
|5/1
|263
|Zagreb (57)
|-
|<tt><nowiki>Jurić</nowiki></tt>
|4/1
|11 356
|Zagreb (1569)
|-
|<tt><nowiki>Kanja</nowiki></tt>
|17/5
|24
|Apševci (17)
|-
|<tt><nowiki>Klarić </nowiki></tt>
|3/1
|5875
|Zagreb (742)
|-
|<tt><nowiki>Knežević</nowiki></tt>
|2/2
|10 554
|Zagreb (1433)
|-
|<tt><nowiki>Kočonda </nowiki></tt>
|7/1
|11
|Apševci (7)
|-
|<tt><nowiki>Latas</nowiki></tt>
|1/1
|113
|Janja Gora (15)
|-
|<tt><nowiki>Lukerić </nowiki></tt>
|2/1
|9
|Bračevci (7)
|-
|<tt><nowiki>Lukić</nowiki></tt>
|3/1
|4963
|Zagreb (683)
|-
|<tt><nowiki>Marušić</nowiki></tt>
|4/1
|3598
|Zagreb (514)
|-
|<tt><nowiki>Meseljević</nowiki></tt>
|75/24
|135
|Apševci (75)
|-
|<tt><nowiki>Meštrović </nowiki></tt>
|13/3
|2097
|Zagreb (446)
|-
|<tt><nowiki>Mikinac</nowiki></tt>
|3/1
|179
|Gradište (68)
|-
|<tt><nowiki>Mogoš</nowiki></tt>
|7/4
|7
|Apševci (7)
|-
|<tt><nowiki>Nol</nowiki></tt>
|3/1
|31
|Županja (14)
|-
|<tt><nowiki>Osmorčić </nowiki></tt>
|1/1
|15
|Strizivojna (9)
|-
|<tt><nowiki>Plavšić</nowiki></tt>
|39/15
|?
|Zagreb (98)
|-
|<tt><nowiki>Plivelić</nowiki></tt>
|38/9
|?
|Apševci (38)
|-
|<tt><nowiki>Predošević</nowiki></tt>
|2/1
|5
|Lipovac (3)
|-
|<tt><nowiki>Radusin</nowiki></tt>
|1/1
|86
|Zagreb (30)
|-
|<tt><nowiki>Rakinac </nowiki></tt>
|10/4
|20
|Apševci (10)
|-
|<tt><nowiki>Sunara</nowiki></tt>
|5/1
|?
|Split (157)
|-
|<tt><nowiki>Vodopija</nowiki></tt>
|3/1
|?
|Zagreb (242)
|-
|<tt><nowiki>Vrabac</nowiki></tt>
|17/5
|169
|Zagreb (32)
|-
|<tt><nowiki>Vuić </nowiki></tt>
|61/16
|?
|Zagreb (64)
|-
|<tt><nowiki>Žurić</nowiki></tt>
|13/4
|?
|Split (50)
|-
|}

* Petar Šimunović, Franjo Maletić, "Hrvatski prezimenik 1-3", Golden Marketing - Tehnička Knjiga, Zagreb 2008. godine, {{ISBN|978-953-212-346-3}}

Prema popisu stanovništva [[2011.]] godine naselje je imalo 305 stanovnika.<ref name="DZS"/>

== Obrazovanje ==
* PŠ Apševci (1. - 4. razred)
* OŠ Lipovac (5. - 8. razred)

== Izvori ==
{{izvori}}

{{mrva-naselje hr}}
{{Nijemci}}

[[Kategorija:Naselja u Vukovarsko-srijemskoj županiji]]

Apševci - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica