Suradnik10: Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

2025-04-08T02:09:44Z

Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 02:09
Redak 68:		Redak 68:
	* [https://archive.org/details/SabranaDjelaAntunaRadicaXIV.OHrvatskomKnjizevnomZivotu/page/n1/mode/2up Antun Radić: Sabrana djela XIV: O hrvatskom književnom životu]		* [https://archive.org/details/SabranaDjelaAntunaRadicaXIV.OHrvatskomKnjizevnomZivotu/page/n1/mode/2up Antun Radić: Sabrana djela XIV: O hrvatskom književnom životu]
	* [https://archive.org/details/SabranaDjelaAntunaRadicaXV.OHrvatskomKnjizevnomJeziku/page/n1/mode/2up Antun Radić: Sabrana djela XV: O hrvatskom književnom jeziku]		* [https://archive.org/details/SabranaDjelaAntunaRadicaXV.OHrvatskomKnjizevnomJeziku/page/n1/mode/2up Antun Radić: Sabrana djela XV: O hrvatskom književnom jeziku]
	* [[Branka Boban\|Boban, Branka]], ''Rezultati dosadašnjih istraživanja o Antunu i Stjepanu Radiću'' // ''[[Radovi Zavoda za hrvatsku povijest]]'', sv. 27, br. 1. (1994.), str. 255.-270. {{Hrčak\|id=78353}}		* [[Branka Boban\|Boban, Branka]], ''Rezultati dosadašnjih istraživanja o Antunu i Stjepanu Radiću'' // ''[[Radovi Zavoda za hrvatsku povijest]]'', sv. 27, br. 1. (1994.), str. 255. — 270. {{Hrčak\|id=78353}}
	* [[Jasna Čapo Žmegač\|Čapo Žmegač, Jasna]], ''Antun Radić i suvremena etnološka istraživanja'' // ''Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku'', sv. 34, br. 2. (1997.), str. 9.-32., {{Hrčak\|id=65907}}		* [[Jasna Čapo Žmegač\|Čapo Žmegač, Jasna]], ''Antun Radić i suvremena etnološka istraživanja'' // ''Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku'', sv. 34, br. 2. (1997.), str. 9.-32., {{Hrčak\|id=65907}}

WikiSysop: bnz

2022-05-01T12:27:14Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 12:27
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Antun Radić'''-->~~{{Infookvir životopis		{{Infookvir životopis
	\| ime = Antun Radić		\| ime = Antun Radić
	\| slika = Antun_Radić.gif		\| slika = Antun_Radić.gif

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-15T11:16:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir životopis
| ime = Antun Radić
| slika = Antun_Radić.gif
| veličina = 200px
| opis slike = Antun Radić
| pseudonim =
| rođenje = [[11. lipnja]] [[1868.]], [[Desno Trebarjevo]] kod [[Sisak|Siska]], [[Hrvatska]]
| smrt = [[10. veljače]] [[1919.]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
| poznat_po = utemeljitelj hrvatske etnografije, jedan od osnivača [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-a]]
| zanimanje = [[književnik]], [[prevoditelj]], [[publicist]], [[Sociologija|sociolog]], [[Etnografija|etnograf]], [[političar]]
}}

'''Antun Radić'''{{fusg|1}} ([[Desno Trebarjevo]] kod [[Sisak|Siska]], [[11. lipnja]] [[1868.]] - [[Zagreb]], [[10. veljače]] [[1919.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[znanstvenik]], [[književnik]], [[prevoditelj]], [[publicist]], [[Sociologija|sociolog]], [[Etnografija|etnograf]] i [[političar]]. Utemeljitelj hrvatske etnografije.<ref name="hkz-wi">[http://www.hkz-wi.de/kronika_hr/Hrvatska_etnografija/Etnografski%20i%20knjizevni%20rad%20Antuna%20Radica.pdf HKZ WI: Etnografski i književni rad Antuna Radića], preuzeto 15. listopada 2011.</ref>

== Životopis ==
Antun Radić rodio se u selu [[Desno Trebarjevo|Desnom Trebarjevu]] kod [[Sisak|Siska]] [[1868.]] godine. Rodio se u obitelji siromašnih roditelja, seljaka, Ane (rođ. Posilović) i Imbre Radić kao osmo od jedanaestero djece.<ref>[[Ivo Perić]], ''Antun Radić: 1868.-1919.: etnograf, književnik, političar'', Dom i svijet, Zagreb, 2002., {{ISBN|953-6491-80-X}}, str. 16., 285.</ref> Završivši pučku školu u [[Martinska Ves|Martinskoj Vesi]] kod Siska odlazi Zagreb gdje nastavlja školovanje u [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji]] u Zagrebu koju je završio 1888. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 918., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Studirao je [[Slavistika|slavistiku]] i [[Klasična filologija|klasičnu filologiju]] u Zagrebu i [[Beč]]u.<ref name="matica">[http://www.matica.hr/knjige/autor/444/ Matica hrvatska: Antun Radić], preuzeto 15. listopada 2011.</ref> Doktorirao je u Zagrebu [[1892.]] godine s temom ''O nekim eshatološkijem motivima u hrvatskoj književnosti''.<ref name="matica"/> Od [[1893.]] godine je u školskoj službi i službovao je u [[Osijek]]u, [[Požega|Požegi]], [[Varaždin]]u i Zagrebu.<ref>[http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/02veljaca/0210%20AntunRadic.html HRT: Antun Radić], preuzeto 15 listopada 2011.</ref> Bio je profesor u [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji]] u [[Zagreb]]u od 1895. do 1897. te od 1917. do 1918. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 898., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Nakon izbora za Sabor [[1897.]] godine, na izričiti zahtjev bana [[Károly Khuen-Héderváry|Khuena]], otpušten je iz službe jer nije htio glasovati za vladina kandidata.<ref name="hkz-wi"/> Od [[1897.]] do [[1901.]] godine urednikom je ''Zbornika za narodni život i običaje Južnih Slavena''.<ref name="matica"/> Od [[1901.]] pa do [[1909.]] godine radi kao tajnik u [[Matica hrvatska|Matici hrvatskoj]] te je jedan od osnivača i uređivača Matičina časopisa ''Glasa Matice hrvatske''.<ref name="matica"/> Dugo je uređivao i list ''Dom. List hrvatskomu seljaku za razgovor i nauk'' prvi hrvatski časopis namijenjen seljaštvu,<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51435 Hrvatska enciklopedija: Radić, Antun], pristupljeno 18. siječnja 2016.</ref> (kojega je osnovao [[1899.]] godine)<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/43099/ Proleksis enciklopedija: Radić, Antun], preuzeto 28. lipnja 2013.</ref> kojim znatno utječe na kulturni i nacionalno-politički razvoj hrvatskoga sela.

Godine [[1917.]] ponovno se zapošljava kao profesor na zagrebačkoj gornjogradskoj gimnaziji gdje ostaje sve do svoje smrti [[10. veljače]] [[1919.]] godine. Nakon smrti Antuna Radića vlasti u novouspostavljenoj državi [[Kraljevstvo SHS|Kraljevstva SHS]] nisu odobrile mirovinu Radićevoj udovici Vilmi te je ona ostala bez sredstava za život a kada je dobila sudski nalog da napusti stan zbog neplaćanja stanarine otišla je [[6. srpnja]] [[1919.]] godine na grob svoga supruga Ante i tamo ispila otrov.<ref name="hkz-wi"/> U to vrijeme su od vlasti bili progonjeni i zatvoreni mnogi vođe HPSS-a ([[Stjepan Radić]] bio je zatvoren, bez suđenja, 339 dana, [[Vladko Maček]] i [[Ljudevit Kežman]] držani su u zatvoru 9 mjeseci, [[Ivan Pernar]] 3 mjeseca a [[Josip Predavec]] 2 mjeseca) te se mislilo da je Vilma Radić počinila samoubojstvo u znak prosvjeda protiv progona stranke njezina pokojnoga supruga.<ref>[[Ivo Banac]], ''Nacionalno pitanje u Jugoslaviji: porijeklo, povijest, politika'', Durieux, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-188-048-4}}, str. 197.</ref>

Pokopan je [[12. veljače]] 1919. godine na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u.<ref>Ivo Perić, ''Antun Radić: 1868.-1919.: etnograf, književnik, političar'', Dom i svijet, Zagreb, 2002., {{ISBN|953-6491-80-X}}, str. 280.</ref><ref>[http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=322 Gradska groblja Zagreb - R], preuzeto 28. lipnja 2013.</ref>

== Znanstveno djelovanje ==
Svojim etnološkim istraživanjima utjecao je na političko djelovanje brata Stjepana.<ref>[http://www.goethe.de/ins/hr/prj/zws/tln/ges/cok/hr3075816.htm goethe.de: Političko djelovanje Stjepana Radića kao posljedica etnoloških istraživanja Antuna Radića], preuzeto 15. listopada 2011.</ref> Antun Radić isticao je povezanost nacionalnog oslobođenja sa socijalnim, upozoravajući da se samim uklanjanjem tuđinskoga nacionalnog tlačenja ne postiže potpuna narodna sloboda. Svoje poglede iznosi s velikom privrženošću hrvatskom narodu, kojima ide u red najistaknutijih hrvatskih intelektualaca. Pored etnologije, u znanstvenom se radu bavio i književnopovijesnim temama te je također, prevodio djela ruske književnosti ([[Aleksandar Sergejevič Puškin|Puškin]], [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Gogolj]] i [[Lav Nikolajevič Tolstoj|Tolstoj]]).<ref name="DAR">[http://dar.nsk.hr/?autor=3&a=90 Digitalni akademski repozitorij (DAR): Radić, Antun (Trebarjevo Desno, 1868 - Zagreb, 1919)], preuzeto 15. listopada 2011.</ref> Oštro je kritizirao sljedbu hrvatskih vukovaca, a napose ''Gramatiku i stilistiku hrvatskoga ili srpskoga književnoga jezika'', 1899., [[Tomislav Maretić|Tome Maretića]], za koju je držao da predstavlja pokušaj prekida s višestoljetnom hrvatskom književnojezičnom baštinom, te reduciranje izražajnih i identitetskih zasebnosti hrvatskoga jezika slijepim nasljedovanjem karadžićevskoga jezičnoga kanona. Osim [[Hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] znao je [[Latinski jezik|latinski]], [[Njemački jezik|njemački]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Talijanski jezik|talijanski]], [[Češki jezik|češki]], [[Bugarski jezik|bugarski]], [[Poljski jezik|poljski]] i [[ruski jezik]].<ref>Ivo Perić, ''Antun Radić: 1868.-1919.: etnograf, književnik, političar'', Dom i svijet, Zagreb, 2002., {{ISBN|953-6491-80-X}}, str. 287.</ref>

== Političko djelovanje ==
S mlađim bratom Stjepanom [[1904.]] godine osnovao je ''[[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatsku pučku seljačku stranku]]'' (HPSS) te je sudjelovao u izradbi programa stranke.<ref>{{citiranje weba|url=http://www.academia.edu/26605556/O_bra%C4%87i_Radi%C4%87_i_po%C4%8Decima_Hrvatske_pu%C4%8Dke_selja%C4%8Dke_stranke_About_Radi%C4%87_brothers_and_the_beginnings_of_the_Croatian_Peoples_Peasant_Party|title=Hrvoje Petrić, O braći Radić i počecima Hrvatske pučke seljačke stranke, u: 110 godina Hrvastke seljačke stranke (zbornik), Matica hrvatska Zagreb 2015. |izdavač=Matica hrvatska |accessdate=31. srpnja 2016.}}</ref> Godine [[1910.]] biva izabran u [[Hrvatski sabor]] u kojemu se aktivno zalagao za reformu lokalne uprave i školstva.<ref name="matica"/> Kao kandidat HPSS-a u tri je navrata bio zastupnikom u [[Hrvatski sabor|Hrvatskome saboru]] (1910.-1913.).<ref name="DAR"/>

== Djela ==
* ''O nekim eshatološkijem motivima u hrvatskoj kniževnosti / napisao Ante Radić'', Tisak Dioničke tiskare, Zagreb, 1893.
* ''Osnova za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu'', str. 1.-88., Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena., knj. 2., Zagreb, 1897. (uredio još i: knj. 3, 1898.; knj. 4, 1899.; knj. 5, 1900.; knj. 6, 1901.)
* ''Osnova za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu / napisao A. Radić'', Tisak Dioničke tiskare, Zagreb 1897. Pos. otisak iz 2. knj. Zbornika za narodni život i običaje južnih Slavena.
* ''"Život" t.j. Smrt hrvatskoga preporoda?'', Tisak C. Albrechta, Zagreb, 1899.
* ''Hrvati i Magjari ili Hrvatska politika i "Riečka rezolucija". Napisali Ante Radić i Stjepan Radić'', Politička knjižnica H. P. S. S., sv. 1., Zagreb, 1905.
* ''Matica Hrvatska'', Tiskara i litografija Mile Maravića, Zagreb, 1906. (pos. otisak: ''Hrvatska misao'')
* ''Novinstvo i književnici prema Matici Hrvatskoj. Knjige Matice Hrvatske za god. 1905. / napisao Ante Radić'', Tiskara i litografija Mile Maravića, Zagreb, 1906. (pos. otisak: ''Hrvatska misao'')
* ''Što je i što hoće Hrvatska pučka seljačka stranka. Napisali Dr. Ante Radić i Stjepan Radić'', Hrvatska pučka seljačka tiskara, Zagreb, 1908.

=== Posmrtno ===
* ''Osnova za sabiranje i proučavanje gradje o narodnom životu'', 2. izd., JAZU, Zagreb, 1929.
* ''Kako čovjek postaje čovjek'', Radićeva obrazovna knjižnica, sv. 3, Zagreb, 1930. (2. izd., 1930.)
* ''Obrisi hrvatske povijesti u starom i srednjem vijeku'', Radićeva obrazovna knjižnica, sv. 7, Zagreb, 1930. (2. izd., 1930.)
* ''Obrisi hrvatske povijesti u novom vijeku'', Radićeva obrazovna knjižnica, sv. 8, Zagreb, 1930.
* ''Sabrana djela dra Antuna Radića'', knj. I-XIX, Zagreb, 1936.-1939.
* ''Što si Hrvat ili Srbin: odabrano iz spisa Antuna Radića'', Biblioteka Gospodarski pogledi dr. Antuna Radića, ur. Ante Miljak, knj. 1, Ljudevit, Vinkovci, 1990.
* ''Osnova za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu'', Dom i svijet, Zagreb, 1997. (predgovor: [[Andre Mohorovičić]])

== Baština ==
Mnoge škole, ulice i trgovi u gradovima i selima diljem Hrvatske danas nose imena po Antunu Radiću. Godine [[1995.]] ustanovljen je [[Red Danice hrvatske]], odlikovanje Republike Hrvatske koje se dijeli na sedam jednako vrijednih odlikovanja od kojih je sedmo '''Red Red Danice hrvatske s likom Antuna Radića''' a dodjeljuje se hrvatskim i stranim državljanima za osobite zasluge za prosvjetu.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/262268.html Narodne novine: Odluka o proglašenju Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske], preuzeto 15. listopada 2011.</ref>

== Pouke, citati ==
* Kad cieli jedan narod zna za jednu tugu, za jednu nesreću, ili za jednu radost, za jedno veselje, za jednu slavu i diku - to je narodna misao. Nas Hrvate ne će spasiti od rasula i propasti nikakav jauk, nikakovo naricanje, nikakov plač nad sirotinjom i nevoljom našom. To može gdjekoga dirnuti u srdce, - ali to nam pomoći ne će. Nas može na okupu zadržati i spasiti samo hrvatska narodna misao.<ref>Niko Matanić, ''Dr Antun Radić o rodoljublju: predavanje dra Nike Matanića održano u Karlovcu, Splitu i Subotici'', Tipografija, Zagreb, 1940., str. 4.</ref>
* Jedni grde svoj narod zato, jer se ne će ničega primiti i idu samo za tim, da je njima dobro. Drugi sebi utvara, da je Bog zna što, a kad ga ne će slušati, onda sve kudi. Treći su svašta učili, ali nisu prokuhali, i onda sve grde. Komu je zbilja za svoj narod, taj ponajviše šuti, pa radi, što može. Taj će oba oka zatisnuti na naše zlo i na grieške otaca naših i braće naše, progutat će mnogu gorku rieč, pa će raditi, koliko može i što može poštenije i bolje. Ne će mu biti vazda na jeziku "naši dični" i "naši zaslužni", koji opet jedni druge po dogovoru hvale i u zviezde kuju bez razloga i bez potrebe, - ali opet ne će gaditi svoga gniezda, i to samo zato, da pokrije svoj nemar ili svoje crne želje.<ref>Niko Matanić, ''Dr Antun Radić o rodoljublju: predavanje dra Nike Matanića održano u Karlovcu, Splitu i Subotici'', Tipografija, Zagreb, 1940., str. 17.-18.</ref>
* Tri su stvari, koje čovjeka i narod drže u životu i to: Prvo: Radi. Drugo: U dobru se ne ponosi, a u zlu se ne poništi. Treće: Budi čovjek, t. j. nemoj misliti, da si sam na svietu.<ref>Niko Matanić, ''Dr Antun Radić o rodoljublju: predavanje dra Nike Matanića održano u Karlovcu, Splitu i Subotici'', Tipografija, Zagreb, 1940., str. 19.</ref>
* Dvije nam stvari moraju biti vazda na pameti, a to je prvo: Pošteno ljudsko življenje, kako to Bog zapovieda i duša čovjeku kaže, a drugo: hrvatski naš dom. I što manje ovo dvoje spominjemo, to nam više mora biti jedno i drugo svagda na misli i na srdcu.<ref>Niko Matanić, ''Dr Antun Radić o rodoljublju: predavanje dra Nike Matanića održano u Karlovcu, Splitu i Subotici'', Tipografija, Zagreb, 1940., str. 20.</ref>
* Da mi se Bog dragi dade još sto puta roditi, ja bih ga molio na koljenima: ''Daj, dragi Bože, da se opet rodim kao Hrvat, da opet budem Hrvat''.<ref>Ivo Perić, ''Antun Radić: 1868.-1919.: etnograf, književnik, političar'', Dom i svijet, Zagreb, 2002., {{ISBN|953-6491-80-X}}, str. 130., 290.</ref>

== Literatura ==
* [[Zvonimir Kulundžić]], ''Ante Radić i klerikalci'', Zagreb, 1951.

== Bilješke ==
#{{fusd|1}}''"Ime Antuna Radića - prema krštenju i onako kako ga je on sâm najčešće navodio u potpisu svojih članaka - glasi: ''Ante''. Međutim, uobičajilo se, da se ime Ante pretvara i u njegov drukčiji oblik: ''Antun''. U tiskanim godišnjim izvješćima zagrebačke gornjogradske gimnazije učenik Ante Radić navodi se pokatkad i kao ''Antun'' Radić. Pa i sâm A. Radić, u svom pismu bratu Stjepanu iz 1888. godine, potpisao se kao ''Antun''. I u svom polumjesečniku "Dom" (1899.-1904.), on se predstavljao kao ''Antun'' (Radić). I neki su njegovi suvremenici, spominjući ili citirajući njegove članke, navodili pritom njegovo ime u obliku: ''Antun''. Uza sve to, i njegova su ''Sabrana djela'', tiskana od 1936. do 1939., objavljena pod imenom ''Antuna'' (a ne Ante) Radića. Pogotovo otada njegovo se ime pretežito navodi u tom obliku. (...)"''<ref>Ivo Perić, ''Antun Radić: 1868.-1919.: etnograf, književnik, političar'', Dom i svijet, Zagreb, 2002., {{ISBN|953-6491-80-X}}, [[fusnota]] 1, str. 15.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://archive.org/details/SabranaDjelaAntunaRadicaXIV.OHrvatskomKnjizevnomZivotu/page/n1/mode/2up Antun Radić: Sabrana djela XIV: O hrvatskom književnom životu]
* [https://archive.org/details/SabranaDjelaAntunaRadicaXV.OHrvatskomKnjizevnomJeziku/page/n1/mode/2up Antun Radić: Sabrana djela XV: O hrvatskom književnom jeziku]
* [[Branka Boban|Boban, Branka]], ''Rezultati dosadašnjih istraživanja o Antunu i Stjepanu Radiću'' // ''[[Radovi Zavoda za hrvatsku povijest]]'', sv. 27, br. 1. (1994.), str. 255.-270. {{Hrčak|id=78353}}
* [[Jasna Čapo Žmegač|Čapo Žmegač, Jasna]], ''Antun Radić i suvremena etnološka istraživanja'' // ''Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku'', sv. 34, br. 2. (1997.), str. 9.-32., {{Hrčak|id=65907}}

{{GLAVNIRASPORED:Radić, Antun}}
[[Kategorija:Hrvatski znanstvenici]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
[[Kategorija:Hrvatski sociolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski etnolozi]]
[[Kategorija:Hrvatska seljačka stranka]]
[[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]]
[[Kategorija:Životopisi, Sisak]]
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]

Antun Radić - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica