WikiSysop: bnz

2022-05-01T11:49:17Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 11:49
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Antun Fabris'''-->~~'''Antun Fabris''' ([[Dubrovnik]], [[5. travnja]] [[1864.]] - [[Dubrovnik]], [[14. listopada]] [[1904.]]), dubrovački filolog, slavist i novinar, podrijetlom [[Korčula (grad)\|Korčulanin]], član [[dubrovački srbokatolički pokret\|srbokatoličkog pokreta]].		'''Antun Fabris''' ([[Dubrovnik]], [[5. travnja]] [[1864.]] - [[Dubrovnik]], [[14. listopada]] [[1904.]]), dubrovački filolog, slavist i novinar, podrijetlom [[Korčula (grad)\|Korčulanin]], član [[dubrovački srbokatolički pokret\|srbokatoličkog pokreta]].

	Godine [[1885.]] završio je gimnaziju u Dubrovniku. Bio se oduševio srbokatoličkim idejama svojih profesora [[Luko Zore\|Luka Zore]] i [[Pero Budmani\|Pera Budmanija]], pa je aktivno sudjelovao u radu [[Srbi\|srpske]] dubrovačke mladeži, a u zrelim godinama postao je jednim od najutjecajnijih dubrovačkih Srba [[katolik]]a s jako izraženim smislom za hrvatsko-srpsku suradnju. Studirao je [[filologija\|filologiju]] i [[slavistika\|slavistiku]] u [[Beč]]u. U razdoblju od [[1889.]] do [[1895.]] radio je kao suplent (pomoćni učitelj) u Splitskoj gimnaziji, a potom u Talijanskoj gimnaziji u [[Zadar\|Zadru]]. Bio je iznimno cijenjen [[novinar]], pa je 1895. postavljen za urednika srpskoga lista ''Dubrovnik''. Nakon pokretanja časopisa ''[[Srđ (časopis)\|Srđ]]'' ([[1902.]]) postao je, sve do smrti, njegovim vlasnikom, izdavateljem i odgovornim urednikom. Nekoliko godina pred smrt bio je tajnik Srpske narodne stranke u Dalmaciji. Vjeruje se da je umro radi posljedica pedesetodnevnog tamnovanja zbog u ''Srđu'' objavljene pjesme ''Bokeška noć'' Uroša Trojanovića.		Godine [[1885.]] završio je gimnaziju u Dubrovniku. Bio se oduševio srbokatoličkim idejama svojih profesora [[Luko Zore\|Luka Zore]] i [[Pero Budmani\|Pera Budmanija]], pa je aktivno sudjelovao u radu [[Srbi\|srpske]] dubrovačke mladeži, a u zrelim godinama postao je jednim od najutjecajnijih dubrovačkih Srba [[katolik]]a s jako izraženim smislom za hrvatsko-srpsku suradnju. Studirao je [[filologija\|filologiju]] i [[slavistika\|slavistiku]] u [[Beč]]u. U razdoblju od [[1889.]] do [[1895.]] radio je kao suplent (pomoćni učitelj) u Splitskoj gimnaziji, a potom u Talijanskoj gimnaziji u [[Zadar\|Zadru]]. Bio je iznimno cijenjen [[novinar]], pa je 1895. postavljen za urednika srpskoga lista ''Dubrovnik''. Nakon pokretanja časopisa ''[[Srđ (časopis)\|Srđ]]'' ([[1902.]]) postao je, sve do smrti, njegovim vlasnikom, izdavateljem i odgovornim urednikom. Nekoliko godina pred smrt bio je tajnik Srpske narodne stranke u Dalmaciji. Vjeruje se da je umro radi posljedica pedesetodnevnog tamnovanja zbog u ''Srđu'' objavljene pjesme ''Bokeška noć'' Uroša Trojanovića.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-08T18:42:22Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Antun Fabris''' ([[Dubrovnik]], [[5. travnja]] [[1864.]] - [[Dubrovnik]], [[14. listopada]] [[1904.]]), dubrovački filolog, slavist i novinar, podrijetlom [[Korčula (grad)|Korčulanin]], član [[dubrovački srbokatolički pokret|srbokatoličkog pokreta]].

Godine [[1885.]] završio je gimnaziju u Dubrovniku. Bio se oduševio srbokatoličkim idejama svojih profesora [[Luko Zore|Luka Zore]] i [[Pero Budmani|Pera Budmanija]], pa je aktivno sudjelovao u radu [[Srbi|srpske]] dubrovačke mladeži, a u zrelim godinama postao je jednim od najutjecajnijih dubrovačkih Srba [[katolik]]a s jako izraženim smislom za hrvatsko-srpsku suradnju. Studirao je [[filologija|filologiju]] i [[slavistika|slavistiku]] u [[Beč]]u. U razdoblju od [[1889.]] do [[1895.]] radio je kao suplent (pomoćni učitelj) u Splitskoj gimnaziji, a potom u Talijanskoj gimnaziji u [[Zadar|Zadru]]. Bio je iznimno cijenjen [[novinar]], pa je 1895. postavljen za urednika srpskoga lista ''Dubrovnik''. Nakon pokretanja časopisa ''[[Srđ (časopis)|Srđ]]'' ([[1902.]]) postao je, sve do smrti, njegovim vlasnikom, izdavateljem i odgovornim urednikom. Nekoliko godina pred smrt bio je tajnik Srpske narodne stranke u Dalmaciji. Vjeruje se da je umro radi posljedica pedesetodnevnog tamnovanja zbog u ''Srđu'' objavljene pjesme ''Bokeška noć'' Uroša Trojanovića.

U pjesmi ''Bokeška noć'' s puno se epiteta opjevavaju ljepote [[Boka kotorska|Boke kotorske]], ali ju mladi Trojanović stavlja u srpsko-crnogorski kontekst, zbog čega objavljenu pjesmu zaplijenjuju austrijske vlasti.

{{citat|S Lovćena će zora ružičnijeh zraka osvijetlit boje srpskoga barjaka, što no se ponosno na vrh broda vije, kao da se onoj zori divnoj milo smije... Omladino, braćo mila, ti naroda snago prva, složno, snažno, silno, srpski, da strvemo gadnog crva. Nametnice, gamad ljutu, da tr'jebimo do istrage, da ko sunce čisto sine, lice Boke - majke drage. Omladino, grabi žurno, prije nego zora sine, da imade što obasjat, borbu srpske omladine. Ta bez truda i bez borbe duša klone i mlitavi, živ je umro, ko ne zađe u života boj krvavi.|''Bokeška noć''}}

== Izvori ==

1. Tolja, N: Dubrovački Srbi katolici - istine i zablude, Dubrovnik, 2011.

{{GLAVNIRASPORED:Fabris, Antun}}
[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]]
[[Kategorija:Dubrovački srbokatolički pokret]]

Antun Fabris - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica