WikiSysop: bnz

2022-05-01T12:37:54Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 12:37
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Antun Šimčik'''-->~~{{Infookvir znanstvenik		{{Infookvir znanstvenik
	\| ime = Antun Šimčik		\| ime = Antun Šimčik
	\| slika =		\| slika =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-23T22:25:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir znanstvenik
| ime = Antun Šimčik
| slika =
| slika_širina =
| naslov =
| datum_rođenja = [[27. siječnja]] [[1893.]]
| mjesto_rođenja = {{ZD|Č|ČEŠ}} [[Kroměříž]], [[Češka]]
| datum_smrti = [[27. rujna]] [[1970.]]
| mjesto_smrti = {{ZD|H|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| prebivalište =
| državljanstvo = češko, hrvatsko
| narodnost = [[Hrvat]]<ref name=mh/>
| etnicitet =
| polje = [[filologija]], [[arhivistika]], [[bibliotekarstvo]], [[leksikografija]], [[jezikoslovlje]], [[slavistika]], [[latinski jezik|latinistika]], [[književnost]], [[romanistika]], [[etnografija]], [[kroatistika]]
| radna_institucija = [[Nakladni zavod Hrvatske]] <br> [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] <br> [[Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti]]
| alma_mater = [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu]]
| doktorski_mentor =
| poznat_po =
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| fusnote =
}}
'''Anutun Šimčik''' (Zářičí u Chyropyně kod [[Kroměříž]]a, [[27. siječnja]] [[1893.]] - [[Zagreb]], [[27. rujna]] [[1970.]]) bio je hrvatski [[filolog]], [[arhivistika|arhivist]], [[bibliotekarstvo|knjižničar]], [[leksikograf]], [[jezikoslovac]], [[slavistika|slavističar]], [[kroatist]], [[Latinski jezik|latinist]], [[romanistika|romanist]], [[prevoditelj]], [[etnograf]], [[novinar]] i [[književnik]] [[Česi u Hrvatskoj|češkog]] podrijetla.

== Životopis ==
=== Mladost i obrazovanje ===
Rođen je [[27. siječnja]] [[1893.]] u malom mjestu Zářičí u Chyropyně kod [[Kroměříž]]a, u povijesnoj pokrajini [[Moravska|Moravskoj]].<ref name=gk> Vladimir Lončarević, ''»Široko pero« Antuna Šimčika'', tiskovno izdanje [[Glas Koncila|Glasa Koncila]], br. 26 (2016.), objavljeno 26. lipnja 2016. </ref> Kada mu je bilo tri godine, roditelji su mu se preselili u [[Ivanovčani|Ivanovčane]] kod [[Bjelovar]]a. Tamo je odrastao i pohađao [[osnovna škola|osnovnu školu]] i živio do kraja niže gimnazije, nakon čega se [[1906.]] preselio u [[Zagreb]]. Sudjelovao je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] boreći se u [[Bosna|Bosni]] i [[Južni Tirol|Južnom Tirolu]], u redovima [[Austro-ugarska vojska|Austro-ugarske vojske]].<ref name=gk/><ref name=mh/>

Završetkom Prvog svjetskog rata, [[1919.]] konačno završava Klasičnu gimnaziju te [[1924.]] upisuje [[slavistika|slavistiku]], [[romanistika|romanistiku]] i [[latinski jezik]] na [[FFZG|Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]] te se zaposlio kao pomoćni knjižničar i arhivar u [[JAZU|Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti]]. Sva tri smjera diplomirao je tijekom [[1928.]], a i nakon studija je sve do [[1943.]] godine radio kao arhivar.<ref name=gk/><ref name=mh/>

=== Leksikografsko-izdavački rad ===
Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Šimčik je radio u Hrvatskom izdavačkom bibliografskom zavodu na izradi [[Hrvatska enciklopedija (Ujević)|Hrvatske enciklopedije]] i drugih leksikogarfskih i enciklopedističkih izdanja pod vodstvom dr. [[Mate Ujević|Mate Ujevića]]. Nakon rata radio je u Nakladnom zavodu Hrvatske. Kao ni tadašnji djelatnici [[Petar Bakula]], [[Sida Košutić]], [[Valentin Putanec]], [[Nikola Šop]] i [[Novak Simić]], nije htio staviti potpis da se zagrebačkom nadbiskupu [[Alojzije Stepinac|blženom Alojziju Stepincu]] dosudi najstroža kazna.<ref name=gk/> Zbog toga je bio meta jugokomunističkih vlasti, koje nisu mogle opovrgnuti njegov znanstveni, kulturni i književni rad. Iako je dobio otkaz u Nakladnom zavodu, ponovno se zaposlio u JAZU-u (danas HAZU-u) te od [[1949.]] u državnom poduzeću »Zora«.

Osim Hrvatske enciklopedije, surađivao je i na izradi [[Rječnik hrvatskoga jezika|Rječnika hrvatskoga jezika]], Rječniku stranih riječi, Rječniku hrvatskoga jezika (JAZU) i Enciklopediji Jugoslavije.

=== Književno stvaralaštvo ===
Na poticaj [[Josip Andrić|Josipa Andrića]] poečtkom [[1921.]] započeo je pisati u katoličkom časopisu »Narodna politika«, gdje se potpisivao pod pseudonimom Vuk Koprivica. Nakon toga objavljivao je članke, studije i rasprave u brojnim hrvatskim periodičkim izdanjima;<ref name=gk/> [[Dnevnik|dnevnicima]] [[Obzor (novine)|»Obzoru«]] i »Hrvatskoj straži«, [[časopis]]ima »Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH«, »Novom Beharu«, [[Hrvatska revija|»Hrvatskoj reviji«]], [[Jezik (časopis)|»Jeziku«]], »Zborniku za narodni život i običaje JAZU« i »Narodnoj starini«. Svoje članke objavljivao je i u katoličkim kalendarima »Danici« i »Napretku«, [[almanah]]u »Selu i gradu«, listovima [[Obitelj (tjednik)|»Obitelj«]], »Hrvatskoj prosvjeti«, »Kršćanska škola«, »Katolički list«, »Seljačke novine« i drugima (poput »Nastavnog vjesnika«).<ref name=mh/>

Prevodio je djela s [[francuski|francuskog]], [[češki|češkog]], [[poljski|poljskog]] i [[slovački|slovačkog jezika]]. Najpoznatiji je njegov prijevod Sienkiewiczeva romana »Qou vadis?«<ref> [http://www.goodreads.com/author/show/4791531.Antun_im_ik Good Reads], nepotpisano, ''»Antun Šimčik - prevoditelj Quo vadisa«'', pristupljeno 15. rujna 2016. {{eng oznaka}} </ref> u izdanju [[HKD sv. Jeronim|HKD-a sv. Jeronima]]. Također preveo je i »Anđelina i druge pripovijesti« Jozefa Cigera Hronskoga, »Božji put svete Brigite« Carla Gustafa Venera von heidenstama, »Kuća na obronku« Martina Kukučina, »Sanguis martyrium« Louisa Bertranda i djela »Komad šećera« Petera Jilemnickoga.<ref name=gk/>

=== Etnografski rad ===
U [[1930-ih|tridesetim godinama 20. stoljeća]] surađivao je s Domoljubnim muzejskim društvom iz [[Olomouc]]a, za čiji je časopis pisao. Brojne etnografske radove objavio je u »Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena«. Posebno se rado bavio proučavanjem narodnih izreka i [[anegdota]]. Tako je u muslimanskom časopisu »Novom beharu« objavio o tome brojne članke u rubrici »Male priče i dosjetke«, priredivši dva izdanja knjige »turske šale i katurske podvale« [[1936.]] i [[1939.]]

Objavio je i »Bunjevačke narodne poslovice« [[Blaško Rajić|Blaška Rajića]], koje je tisako u svojem Zborniku [[1964.]]<ref name=mh/>

Od [[siječanj|siječnja]] [[1932.]] do siječnja [[1941.]] objavio je u »Hrvatskoj straži«, u rubrici »Jezične bilješke«, više od 200 kroatističkih članaka, često humoristički napisanih, većinom savjetodavnih i povijesno-onomastičkih, čime je tu rubriku učinio najdugovječnijom u hrvatskom novinarstvu.<ref name=mh> [http://www.matica.hr/vijenac/581/Antun%20%C5%A0im%C4%8D%C3%ADk,%20zaboravljeni%20hrvatski%20filolog/ Matica Hrvatska], Emira Ramdanović, Vijenac br. 581, ''»Antun Šimčík, zaboravljeni hrvatski filolog«'', objavljeno9. lipnja 2016., pristupljeno 15. rujna 2016. </ref> Svojim zalaganjem za čistoću hrvatskog jezika uspio je zasutaviti prodiranje nekih tuđica (posebno iz [[srpski jezik|srpskog jezika]]) u hrvatski jezik.<ref name=gk/>

Zanimljivo, za svoj iznimni rad nije dobio niti jednu jedinu nagradu.

Preminuo je u [[Zagreb]]u [[27. rujna]] [[1970.]] Pokopan je nekoliko dana kasnije na zagrebačkom groblju [[Mirogoj]]u.<ref name=mh/>

== Izvori ==
{{izvori}}
* [http://www.katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=1&spid0=10&spv0=%C5%A0im%C4%8Dik%2C+Ante&xm0=1 Katalog Knjižnica Grada Zagreba] - popis djela i prijevoda Antuna Šimčika

{{GLAVNIRASPORED:Šimčik, Antun}}
[[Kategorija:Česi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Filolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski filolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski leksikografi]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski etnografi]]
[[Kategorija:Kroatisti]]
[[Kategorija:Katolički oblikovatelji kulture]]

Antun Šimčik - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica