WikiSysop: bnz

2022-05-01T08:44:32Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 08:44
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Antineutron'''-->~~{{Infobox Čestice		{{Infobox Čestice
	\| pozadina=		\| pozadina=
	\| ime= Antineutron		\| ime= Antineutron

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-05T20:37:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infobox Čestice
| pozadina=
| ime= Antineutron
| slika= [[datoteka:Quark structure antineutron.svg|250px]]
| opis= Kvarkova struktura antineutrona.
| br_vrsta =
| klasifikacija= Anti[[barion]]
| kompozicija= 1 [[gornji kvark|gornji antikvark]], 2 [[Donji kvark|donja antikvarka]]
| statistika = [[Fermion]]
| grupa =
| porodica=
| međudjelovanje= [[gravitacijska sila|Gravitacijsko]], [[Slaba nuklearna sila|slabo]], [[Jaka nuklearna sila|jako]], [[elektromagnetska sila|elektromagnetsko]]
| čestica=
| antičestica= [[Neutron]]
| status =
| teoretiziran= Otkriven [[pokus]]om
| otkriven= Bruce Cork ([[1956.]])
| simbol = n
| masa = 939,565560(81) [[elektronvolt|MeV/c2]]
| vrijeme_poluraspada=
| raspad_čestice=
| električni_naboj= 0 [[elementarni naboj|e]]
| naboj_radius =
| električni_dipolni_moment =
| električna_polarizabilnost =
| magnetski_moment = +1,91 [[Bohrov magneton|μB]]
| magnetska_polarizabilnost =
| boja_naboj=
| spin = 1⁄2
| br_spin_stanja=
| lepton_br=
| barion_br=
| stranost=
| šarmantnost=
| dubina=
| vršnost=
| izospin = 1⁄2
| slab_izospin =
| slab_izospin_3 =
| hipernaboj =
| slab_hipernaboj =
| kiralnost =
| B-L =
| X_naboj=
| paritet =
| g_paritet =
| c_paritet =
| r_paritet =
| održana_simetrija =
}}

'''Antineutron''' (oznaka n) se od [[neutron]]a razlikuje po tom što mu je [[magnetski moment]] suprotno orijentiran prema [[spin]]u. Otkriven je s pomoću [[Ubrzivač čestica|ubrzivača čestica]] [[bevatron]] 1956. [[Vrijeme poluraspada]] slobodnog antineutrona jednako je vremenu poluraspada neutrona, ali se sudar antineutrona s neutronom i njihova [[anihilacija]] obično dogode puno prije isteka tog vremena. <ref> '''neutron''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43584] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>

== Bevatron ==
{{glavni|Bevatron}}
[[datoteka:Liquid hydrogen bubblechamber.jpg|mini|lijevo|250px|Prvi tragovi uočeni u [[Komora na mjehuriće|komori na mjehuriće]] s tekućim [[vodik]]om na [[Bevatron]]u.]]
'''Bevatron''' (BeV: milijarda ("billion") [[elektronvolt]]a + [synchro]tron) je [[Sinkrotron|sinkrotronski]] [[ubrzivač čestica]], energije 6 G[[eV]], koji je radio (od 1954. do 2009.) na Kalifornijskom sveučilištu Berkeleyu ([[Engleski jezik|eng]]. ''Lawrence Berkeley National Laboratory''). Ubrzavao je [[proton]]e koji su se kad postignu željene brzine sudarali s nepomičnom metom i u sudaru stvarali nove [[Subatomska čestica|subatomske čestice]]. S pomoću njega [[pokus]]ima je potvrđeno postojanje [[antiproton]]a (1955.) i antineutrona (1956.), istraživani su [[pion]]i, čudne čestice i drugo. <ref> '''bevatron''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7358] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>

== Antičestice ==
{{glavni|Antičestica}}

Općenito se temeljne subatomske čestice mogu podijeliti na prijenosnike [[Fundamentalne interakcije|sila]] ([[Bozoni|baždarne bozone]]), te na čestice tvari ([[lepton]]e i [[kvark]]ove). Teorija elementarnih čestica pridružuje svakoj čestici i pripadnu nabojno konjugiranu česticu, takozvanu antičesticu. To je shvaćanje potvrđeno 1932. otkrićem [[pozitron]]a, čestice koja ima sva svojstva [[elektron]]a, ali za razliku od njega ima pozitivni [[električni naboj]]. Čestica i pripadna antičestica imaju istu [[masa|masu]], [[spin]] i [[vrijeme poluraspada]], ali suprotan [[električni naboj]] ili [[magnetski moment]], odnosno okus (e– i e+, neutron i antineutron). Antičestica može biti identična samoj čestici, kao na primjer u slučaju neutralnoga π-mezona (π0), dok se u slučaju neutralnoga kaona čestica i antičestica razlikuju u [[kvark]]ovskom okusu (stranosti). Općenito, električki neutralne čestice mogu imati antičestice koje se od njih razlikuju u jednom od više kvarkovskih naboja, ili se razlikuju (na primjer [[neutrino]]) u smjeru vrtnje.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Čestice u fizici}}

[[Kategorija:Nuklearna fizika]]

Antineutron - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica