Antika - Povijest promjena

https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Antika Antika - Povijest promjena 2026-07-16T10:30:44Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Antika&diff=545643&oldid=prev Suradnik10: Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2' 2025-04-08T02:12:56Z

<p>Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'</p> <table style="background-color: #fff; color: #202122;" data-mw="interface"> <col class="diff-marker" /> <col class="diff-content" /> <col class="diff-marker" /> <col class="diff-content" /> <tr class="diff-title" lang="hr"> <td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">←Starija inačica</td> <td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">Inačica od 8. travanj 2025. u 02:12</td> </tr><tr><td colspan="2" class="diff-lineno" id="mw-diff-left-l57">Redak 57:</td> <td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 57:</td></tr> <tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br></td></tr> <tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>== Preteče antičke kulture ==</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>== Preteče antičke kulture ==</div></td></tr> <tr><td class="diff-marker" data-marker="−"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>Korijeni europske antike leže u tami. Njezina se pretpovijest može smjestiti u vrijeme oko [[2000. pr. Kr.]] do [[1600. pr. Kr.]]/[[1550. pr. Kr.]], u razdoblje [[heladika|srednje heladike]]. Početkom tog razdoblja, dijelom već u vrijeme rane heladike oko 2200.<del style="font-weight: bold; text-decoration: none;">-</del>2000. p. n. e., u Grčku doseljavaju [[Indoeuropljani|indoeuropska]] plemena.</div></td><td class="diff-marker" data-marker="+"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>Korijeni europske antike leže u tami. Njezina se pretpovijest može smjestiti u vrijeme oko [[2000. pr. Kr.]] do [[1600. pr. Kr.]]/[[1550. pr. Kr.]], u razdoblje [[heladika|srednje heladike]]. Početkom tog razdoblja, dijelom već u vrijeme rane heladike oko 2200. <ins style="font-weight: bold; text-decoration: none;">— </ins>2000. p. n. e., u Grčku doseljavaju [[Indoeuropljani|indoeuropska]] plemena.</div></td></tr> <tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br></td></tr> <tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>=== Mikenska kultura ===</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>=== Mikenska kultura ===</div></td></tr> </table>

Suradnik10 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Antika&diff=502622&oldid=prev WikiSysop: bnz 2022-05-01T08:22:02Z

<p>bnz</p> <table style="background-color: #fff; color: #202122;" data-mw="interface"> <col class="diff-marker" /> <col class="diff-content" /> <col class="diff-marker" /> <col class="diff-content" /> <tr class="diff-title" lang="hr"> <td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">←Starija inačica</td> <td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">Inačica od 1. svibanj 2022. u 08:22</td> </tr><tr><td colspan="2" class="diff-lineno" id="mw-diff-left-l1">Redak 1:</td> <td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 1:</td></tr> <tr><td class="diff-marker" data-marker="−"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div><del style="font-weight: bold; text-decoration: none;"></del>{{stilska dorada}}</div></td><td class="diff-marker" data-marker="+"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>{{stilska dorada}}</div></td></tr> <tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>[[Datoteka:Belvedere_torso_by_jmax.jpg|mini|300px|<center>''[[Belvederski torzo]]'', rad [[Apolonije iz Atene|Apolonija iz Atene]] iz 1. stoljeća pr. Kr. [[Michelangelo]] se divio ovom izvanrednom djelu (''„ovo je djelo nekoga tko zna više od Prirode”'') unatoč, ili možda upravo zbog, njegova poluuništenog izgleda, što daje zajedničku mističnu fascinaciju svim djelima antičke umjetnosti<ref>Mistifikacija antičke umjetnosti započela je u samoj antici, najprije slavljenjem umjetnika u [[mit]]ovima ([[Dedal]]), te slavljenjem pjesnika ([[Homer]]). U slučaju Egipta, [[Imhotep]] (politička osoba, liječnik i umjetnik) se štovao poput božanstva. Nastale su i legende o životima umjetnika, od kojih su neki postigli veliku popularnost i prepoznatljivost (kao što je [[Fidija]], koji je djelovao za [[Periklo|Perikla]] i svojim velikim umjetničkim intervencijskim programima bio izložen kritikama i ozbiljnim optužbama). Stupanj divljenja [[Rim]]a grčkoj kulturi je bila tako izvanredna da je podigla intelektualnu reakciju branitelja starih republikanskih vrlina koji su joj se zgražali kao znaku moralne degeneracije i precijenjenosti neživih stvari ([[Ciceron]], [[Seneka]]), što je bilo i viđenje [[ranokršćanstvo|ranog kršćanstva]]. [[Renesansa|Renesansna]] ideja je označila opću mistifikaciju antičke klasike, što je izazvalo tadašnju kritiku ([[Girolamo Savonarola]]), te intelektualno revidiranje od [[manirizam|manirizma]] do prevladavanja identifikacije klasicistične ljepote i prirode antike ([[Giorgio Vasari]], Baldassare Castiglione , [[Pietro Aretino]]); a posebno s historiografijom [[romantizam|romantizma]] ([[Jacob Burckhardt]]). Iako se općenito Vasarijeva tvrdnja podudara s tezom Villanija i Ghibertija kako je umjetnost dosegla svoj vrhunac u Grčkoj i Rimu, propala s padom Rimskog Carstva i vratila se u Firencu preko [[Cimabue]]a, s uzastopnim napretkom do Michelangela, osobnim idolom kojega Vasari izvanredno mistificira; Vasari također navodi kako se umjetnost nije rodila, kao što se općenito vjerovalo, u Kaldeji ili Egiptu, već u njegovoj rodnoj [[Etrurija|Etruriji]] (Anthony Blunt, ''La teoría de las artes en Italia del 1450 a 1560.'', 1940. {{ISBN|84-376-0194-0}}). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture ([[Vitruvije]]) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.).</ref>.]]</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>[[Datoteka:Belvedere_torso_by_jmax.jpg|mini|300px|<center>''[[Belvederski torzo]]'', rad [[Apolonije iz Atene|Apolonija iz Atene]] iz 1. stoljeća pr. Kr. [[Michelangelo]] se divio ovom izvanrednom djelu (''„ovo je djelo nekoga tko zna više od Prirode”'') unatoč, ili možda upravo zbog, njegova poluuništenog izgleda, što daje zajedničku mističnu fascinaciju svim djelima antičke umjetnosti<ref>Mistifikacija antičke umjetnosti započela je u samoj antici, najprije slavljenjem umjetnika u [[mit]]ovima ([[Dedal]]), te slavljenjem pjesnika ([[Homer]]). U slučaju Egipta, [[Imhotep]] (politička osoba, liječnik i umjetnik) se štovao poput božanstva. Nastale su i legende o životima umjetnika, od kojih su neki postigli veliku popularnost i prepoznatljivost (kao što je [[Fidija]], koji je djelovao za [[Periklo|Perikla]] i svojim velikim umjetničkim intervencijskim programima bio izložen kritikama i ozbiljnim optužbama). Stupanj divljenja [[Rim]]a grčkoj kulturi je bila tako izvanredna da je podigla intelektualnu reakciju branitelja starih republikanskih vrlina koji su joj se zgražali kao znaku moralne degeneracije i precijenjenosti neživih stvari ([[Ciceron]], [[Seneka]]), što je bilo i viđenje [[ranokršćanstvo|ranog kršćanstva]]. [[Renesansa|Renesansna]] ideja je označila opću mistifikaciju antičke klasike, što je izazvalo tadašnju kritiku ([[Girolamo Savonarola]]), te intelektualno revidiranje od [[manirizam|manirizma]] do prevladavanja identifikacije klasicistične ljepote i prirode antike ([[Giorgio Vasari]], Baldassare Castiglione , [[Pietro Aretino]]); a posebno s historiografijom [[romantizam|romantizma]] ([[Jacob Burckhardt]]). Iako se općenito Vasarijeva tvrdnja podudara s tezom Villanija i Ghibertija kako je umjetnost dosegla svoj vrhunac u Grčkoj i Rimu, propala s padom Rimskog Carstva i vratila se u Firencu preko [[Cimabue]]a, s uzastopnim napretkom do Michelangela, osobnim idolom kojega Vasari izvanredno mistificira; Vasari također navodi kako se umjetnost nije rodila, kao što se općenito vjerovalo, u Kaldeji ili Egiptu, već u njegovoj rodnoj [[Etrurija|Etruriji]] (Anthony Blunt, ''La teoría de las artes en Italia del 1450 a 1560.'', 1940. {{ISBN|84-376-0194-0}}). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture ([[Vitruvije]]) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.).</ref>.]]</div></td></tr> <tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>Pojam '''Antika''' dolazi od [[latinski|latinskog]] ''antiquus'': star, starinski, drevan. Iz latinskog je riječ ušla u gotovo sve moderne europske jezike ([[njemački]]: ''die Antike'', [[engleski]]: ''antiquity'', [[ruski]]: ''aнтичность'', izg. ''antičnost''). U osnovnom značenju, odnosi se na kulture [[Stara Grčka|Stare Grčke]] i [[Stari Rim|Rima]] i kulture pod njihovim utjecajem. U širem smislu znači "davnina".</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>Pojam '''Antika''' dolazi od [[latinski|latinskog]] ''antiquus'': star, starinski, drevan. Iz latinskog je riječ ušla u gotovo sve moderne europske jezike ([[njemački]]: ''die Antike'', [[engleski]]: ''antiquity'', [[ruski]]: ''aнтичность'', izg. ''antičnost''). U osnovnom značenju, odnosi se na kulture [[Stara Grčka|Stare Grčke]] i [[Stari Rim|Rima]] i kulture pod njihovim utjecajem. U širem smislu znači "davnina".</div></td></tr> </table>

WikiSysop https://enciklopedija.cc/index.php?title=Antika&diff=14842&oldid=prev WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica 2021-07-26T09:10:05Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <a href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Antika&diff=14842">Prikaži promjene</a>

WikiSysop