WikiSysop: bnz

2022-05-01T06:44:43Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 06:44
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Antena'''-->~~[[datoteka:Yagip.jpg\|mini\|250px\|desno\|Stup s antenama ([[radio]], [[televizija\|TV]] UHF i VHF, te satelitska).]]		[[datoteka:Yagip.jpg\|mini\|250px\|desno\|Stup s antenama ([[radio]], [[televizija\|TV]] UHF i VHF, te satelitska).]]

	[[datoteka:Dipole xmting antenna animation 4 408x318x150ms.gif\|mini\|250px\|desno\|Prikaz ''dipolne antene'' koja prenosi [[radio valovi\|radio valove]], a prikazane su i linije [[električno polje\|električnog polja]].]]		[[datoteka:Dipole xmting antenna animation 4 408x318x150ms.gif\|mini\|250px\|desno\|Prikaz ''dipolne antene'' koja prenosi [[radio valovi\|radio valove]], a prikazane su i linije [[električno polje\|električnog polja]].]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T02:30:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Yagip.jpg|mini|250px|desno|Stup s antenama ([[radio]], [[televizija|TV]] UHF i VHF, te satelitska).]]

[[datoteka:Dipole xmting antenna animation 4 408x318x150ms.gif|mini|250px|desno|Prikaz ''dipolne antene'' koja prenosi [[radio valovi|radio valove]], a prikazane su i linije [[električno polje|električnog polja]].]]

[[datoteka:Yagi TV antenna 1954.png|mini|250px|desno|''Yagi-Udine antena''.]]

[[datoteka:Half – Wave Dipole.jpg|mini|250px|desno|''Dipolna antena''.]]

[[datoteka:Dipole receiving antenna animation 6 800x394x150ms.gif|mini|desno|250px|Način rada poluvalne dipolne antene koja dobiva [[energija|energiju]] od [[Radio valovi|radio valova]]. [[Električno polje]] valova ''(<span style="color:green;">E, zelene strelice</span>)'' potiskuje [[elektron]]e u anteni nazad i naprijed ''(crne strelice)'', stvarajući na krajevima antene pozitivni ili negativni [[električni naboj]]. Budući da je dužina antene polovina [[valna duljina|valne duljine]] [[Radio valovi|radio valova]], ona stvara [[Stojni val|stojne valove]] [[električni napon|električnog napona]] ''(<span style="color:red;">V, crvene trake</span>)'' i [[električna struja|električne struje]] u anteni. Ta oscilirajuća struja koja teče naprijed i nazad putuje dolje do prijenosne linije kroz radio prijamnika (prikazan električnim [[otpornik]]om ''R''). Treba napomenuti da je djelovanje antene prikazano znatno usporeno zbog boljeg prikaza. Poluvalni [[Heinrich Rudolf Hertz|Hertzov]] dipol je osnovna sastavnica mnogih antena.]]

[[datoteka:Erdfunkstelle Raisting 2.jpg|mini|250px|desno|[[Parabolična antena]] ''Erdfunkstelle Raisting'', najveća antena za satelitske komunikacije u svijetu, u Raistingu, [[Bavarska]], [[Njemačka]]. Ima Cassegrain [[Reflektorski teleskop|reflektor]].]]

[[datoteka:Tuned circuit animation 3 300ms.gif|mini|desno|250px|Električni [[rezonancija|rezonantni]] sustav može biti predočen, na primjer, serijskim [[Titrajni krug|titrajnim krugom]] sastavljenim od idealnog [[Električni induktivitet|induktiviteta]] ''L'' i idealnog [[Električni kapacitet|kapaciteta]] ''C'', gdje titrajni krug ne sadrži radne otpore koji bi uzrokovali gubitke energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu.]]

'''Antena''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''antenna'': [[Jedro|jedreni]] križ), u [[elektrotehnika|elektrotehnici]], je aktivni ili pasivni [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetski]] [[uređaj]] ili dio koji u sklopu s nekim [[Elektronika|elektroničkim uređajima]] (na primjer [[Radio|radijskim]] ili [[radar]]skim [[odašiljač]]ima i prijamnicima) pretvara elektromagnetsku energiju, vezanu uz vodove ili valovode, u prostorni elektromagnetski [[val]] ili obratno. To se djelotvorno postiže samo u određenome [[frekvencija|frekvencijskom]] području za koje je antena namijenjena, pa se s tim u vezi antene mogu podijeliti na ''rezonantne'' ili ''uskopojasne'' i ''aperiodske'' ili ''širokopojasne''. Oblik i izvedba antene ovisi o [[energija|energiji]] kojom se pobuđuje, a osobito o [[valna duljina|valnoj duljini]] za koju je projektirana. <ref> '''antena''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=2941] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Odašiljačka antena pretvara jednodimenzionalni [[val]] iz prijenosne strukture ([[koaksijalni kabel|koaksijalne linije]] ili [[valovod]]a) u trodimenzionalni prostorni val, usmjeravajući pri tome [[energija|energiju]] u željenom smjeru. Prijemna antena prima elektromagnetsku energiju ovisno o jačini [[električno polje|polja]] koje dolazi do antene.

== Parametri antena ==
*[[Polarizacija dielektrika|Polarizacija]] - opisuje krivulju [[vektor]]a [[električno polje|električnog polja]] kojeg antena zrači, odnosno prima. Antena ne može primati [[ortogonalnost|ortogonalnu]] polarizaciju. Za istovjetne polarizacije vala i prijemne antene postiže se maksimalni prijenos energije.
*'''Dijagram zračenja''' - opisuje raspodjelu gustoće [[snaga|snage]] na [[površina|površini]] [[kugla|kugle]] (u [[daleka zona|dalekoj zoni]]), odnosno smjerove glavnih i sekundarnih latica.
*'''Kut usmjerenosti''' - [[kut]] oko glavnog smjera zračenja unutar kojeg zračena snaga ne pada ispod polovice snage zračenja u glavnom smjeru.
*'''Širina snopa''' - kut koji omeđuje glavnu laticu (kut između prvih nul-točaka u dijagramu zračenja).
*'''Usmjerenost''' - opisuje kolika je količina energije usmjerena unutar nekog kuta u smjeru najjačeg zračenja u odnosu na sve druge smjerove.
*'''Dobitak''' - govori koliko više [[snaga|snage]] treba izračiti iz [[izotropni radijator|izotropnog radijatora]] da bi na istoj udaljenosti postigli jednaku gustoću snage kao kod promatrane antene.
*'''Potiskivanje sekundarnih latica''' - omjer jakosti [[električno polje|polja]] u smjeru maksimalnog zračenja i jakosti polja u smjeru maksimuma najveće sekundarne latice.
*[[Električna impedancija|Impedancija]] - omjer [[napon]]a i [[Električna struja|struje]] na priključnicama antene. Ako se antena nalazi u slobodnom prostoru daleko od bliskih objekata, radi se o vlastitoj impedanciji antene.

== Vrste antena ==
''Pasivne antene'' su napravljene od recipročnih elemenata i mogu se koristiti i kao prijemne i kao odašiljačke. Aktivne antene (''pametne'', adaptivne antene) sadrže [[Elektronički element|elektroničke elemente]] koje im omogućuju da mijenjaju dijagram zračenja, smjer snopa, i tako dalje. ''Linearne antene'' su najčešće žičane, zanemarivog presjeka pa ih promatramo kao jednodimenzionalne. Koriste se u nižem [[frekvencija|frekvencijskom]] području (ugrubo, ispod 1 [[GHz]]). ''Površinske antene'' zrače svojom površinom, promatramo ih kao dvodimenzionalne i koriste se u mikrovalnom frekvencijskom području (ugrubo, iznad 1 GHz). Uskopojasne antene su [[rezonancija|rezonatne]], s malom širinom frekvencijskog područja koje pokrivaju (do 10% frekvencijske nosioca). Širokopojasne antene pokrivaju široko frekvencijsko područje te su stoga najčešće prijemne.

=== Dugovalne odašiljačke antene ===
'''Dugovalne odašiljačke antene''', a od dugih je prema kraćim [[valna duljina|valnim duljinama]] i tekao povijesni razvoj [[Radio valovi|radiotehnike]], pa prema tome i razvoj antena, sustav su vodoravnih vodiča, izolirano postavljenih na stupovima. '''Srednjovalne antene''' razapeti su izolirani [[Električni vodič|vodiči]] ili okomiti rešetkasti stupovi. Dugovalne i srednjovalne antene zrače površinski i prostorni val, što u udaljenim područjima uzrokuje nestajanje prijama (nazvano ''feding'', prema [[Engleski jezik|engl]]. fading), jer se prostorni val nakon [[refleksija|refleksije]] od [[ionosfera|ionosfere]], dolazeći u protufazi, poništava s površinskim valom. Zato su antene za minimalno zračenje prostornoga vala nazvane ''antifading-antene''.

=== Kratkovalne antene ===
'''Kratkovalne antene''' zrače uglavnom samo prostorni val i služe za odašiljanje u određenome smjeru i za određeno područje (na primjer za međukontinentalne [[komunikacije]]). U tu se svrhu primjenjuju ''usmjerene antene''. Njihovo se djelovanje temelji na upotrebi aktivnoga zračila i nekoliko pasivnih dijelova kojima se zračenje u željenome smjeru zbraja, a u neželjenome poništava. Takvi su sustavi sastavljeni od niza vertikalnih antena, ili su to ''rombične antene'' ili ''dipolne antene'' s reflektorom.

=== Električni dipol ===
'''Električni dipol''' je antena sastavljena od dvaju linearnih vodiča postavljena protusmjerno, s napajanjem u sredini.

=== Ultrakratkovalne antene ===
Ultrakratkovalne antene, kojima se odašilju elektromagnetski valovi za prijenos [[Televizija|televizijskih]] programa i frekvencijski moduliranih tonskih programa (UKV), većinom su s vodoravnim usmjerenjem, jer je domet elektromagnetskih valova tih valnih duljina samo nešto veći od optičke vidljivosti, pa odašiljanje u širokom okomitom kutu nema smisla. To su ili okomiti nizovi križnih dipola za vodoravno kružno odašiljanje ili dipoli s reflektorima, također u okomitome nizu, s mogućnošću davanja prednosti pojedinim vodoravnim smjerovima. Mogu se primijeniti i ''magnetski dipoli'' i ''helikoidne antene''. Prijamne su antene uglavnom savijeni dipoli s reflektorom i nekoliko direktora (''Yagi-Udine antene''). Reflektori i direktori pasivni su vodiči pobuđeni zračenjem iz dipola, koji je u tom smislu aktivni dio, to jest dio koji se pobuđuje energijom iz odašiljača kad antena služi za odašiljanje.

=== Mikrovalne antene ===
'''Mikrovalne antene''', uglavnom za centimetarske i kraće valove, vrlo su često otvorne antene. To su, na primjer, otvoreni kraj valovoda, ''ljevkaste antene'' i ''antene s prorezima''. Radi boljeg usmjeravanja zračenja dodaje se takvim antenama, a i drugima, reflektor (''reflektorske antene''). Reflektor se izrađuje od [[Lim (kovina)|lima]] ili [[metal]]ne mreže ravnoga, kutnoga ili [[Parabolična antena|paraboličnoga]] oblika (kao isječak paraboloida ili paraboličnog valjka). Takve se antene primjenjuju u prvome redu u telekomunikacijskim sustavima za usmjerene veze. [[Radar]]i imaju rotirajuće reflektorske antene. Antene za satelitske komunikacije, obično u frekvencijskom području 3,4 do 4,2 GHz i 10,7 do 12,7 G[[Hz]], većinom su s paraboličnim reflektorima, kojima je u [[žarište|žarištu]] antensko zračilo, takozvani iluminator. Odašiljačke antene toga tipa vrlo dobro usmjeravaju odaslani mikrovalni snop. U prijamnim antenama primljeni se snop skuplja u žarištu, u kojem se nalazi zračilo koje služi kao prijamni element. Iz njega se valovodom vodi val u niskošumni pretvarač, koji ga pojačava i prevodi u niže frekvencijsko područje, te dalje u prijamnik. Promjeri [[Parabolična antena|paraboličnih reflektora ili antena]] ovise o namjeni, a mogu biti od 0,3 metra do više od 30 metara.

=== Plošne antene ===
U novije se doba primjenjuju i niskoprofilne ''plošne antene'', koje se proizvode nanošenjem [[metal]]a na tanke plastične, keramičke ili poluvodičke podloge. Vrlo su male mase, obujma i visine. Osobito su pogodne za primjenu u pokretnim [[komunikacija]]ma, jer se vrlo jednostavno uklapaju u oplatu [[zrakoplov]]a, drugih [[letjelica]], motornih [[vozila]] i slično, a da pritom ne smanjuju aerodinamičnost. Osim toga, pogodne su za serijsku proizvodnju uobičajenim fotolitografskim postupkom za tiskane vodove.

=== Aktivne antene ===
U pokretnim komunikacijama i radarskim sustavima rabe se i takozvane odašiljačke i prijamne ''aktivne antene'' koje, uz dodatak elektroničkoga sklopovlja za upravljanje, mogu automatski mijenjati polarizaciju i smjer glavnoga zračenja, a potiskivati zračenje iz smjera smetajućih signala. To radiokomunikacijskim sustavima daje veliku prilagodljivost (fleksibilnost) i omogućuje višestruko iskorištavanje frekvencijskoga spektra i smanjenje izračene snage.

== Otvoreni električni titrajni krug ==
{{glavni|Titrajni krug}}

Kod zatvorenog titrajnog kruga skoro je sva [[energija]] sakupljena u dielektriku kondenzatora, a magnetska u zavojnici. Udaljuju li se ploče kondenzatora jedna od druge, električne [[silnice]] će se produljivati i rasipati. Kada se ploče sasvim udalje, a zavojnica rastegne, zatvoreni titrajni krug poprimit će oblik ispruženog električnog vodiča s pločama kondenzatora na krajevima. Takav ispruženi vodič zove se '''otvoreni oscilatorni krug'''.

On ne mora imati na krajevima ploče kondenzatora, već je kapacitet i induktivitet raspoređen uzduž samoga vodiča, a u sredini se napaja iz nekog izvora visoke [[frekvencija|frekvencije]], na primjer preko [[induktor]]a i [[Iskrište|iskrišta]]. Donju žicu možemo čak ispustiti i zamijeniti [[Uzemljenje|dobro vodljivom zemljom]]. U tom se slučaju može električno polje utvrditi i na većim daljinama od oscilatornog kruga, pa kažemo da dolazi do isijavanja ili emisije elektromagnetske energije. Ovakva žica, okomito ispružena, zove se antena. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija: Radiokomunikacije]]

Antena - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica