Ante Sapunar - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[s:' u '[[Dokument:'

2026-03-18T21:20:09Z

Zamjena teksta - '[[s:' u '[[Dokument:'

←Starija inačica		Inačica od 18. ožujak 2026. u 21:20
Redak 21:		Redak 21:
	U [[Split\|Splitu]] živi od četvrte godine života. Iako samo porijeklom vezan s otokom [[Brač\|Bračem]] i [[Ložišća\|Ložišćem]], rodnim mjestom svojih roditelja, cijeli je život osjećao pripadnost tom otoku. Na Višoj pedagoškoj školi u [[Split\|Splitu]] završio je studij hrvatskog jezika i književnosti i talijanski jezik. Daljnje školovanje nastavlja na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na kojem diplomira hrvatski jezik i književnost. Čitav radni vijek provodi kao predavač hrvatskog jezika i književnosti u Turističko-ugostiteljskoj školi gdje dio radnog vijeka provodi kao ravnatelj i zamjenik ravnatelja škole.		U [[Split\|Splitu]] živi od četvrte godine života. Iako samo porijeklom vezan s otokom [[Brač\|Bračem]] i [[Ložišća\|Ložišćem]], rodnim mjestom svojih roditelja, cijeli je život osjećao pripadnost tom otoku. Na Višoj pedagoškoj školi u [[Split\|Splitu]] završio je studij hrvatskog jezika i književnosti i talijanski jezik. Daljnje školovanje nastavlja na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na kojem diplomira hrvatski jezik i književnost. Čitav radni vijek provodi kao predavač hrvatskog jezika i književnosti u Turističko-ugostiteljskoj školi gdje dio radnog vijeka provodi kao ravnatelj i zamjenik ravnatelja škole.

	Usporedo s prosvjetnom djelatnošću bavi se književnošću i kulturom. Još kao srednjoškolac piše pjesme vezane za [[Brač]] i [[Split]]. Posebno njeguje čakavštinu, napajanu bračkom arkadijom. Objavio je nekoliko knjiga poezije <ref>{{Citiranje weba\|url=https://hr.wikisource.org/wiki/Autor:Ante_Sapunar\|title=Autor:Ante Sapunar – Wikizvor\|website=hr.wikisource.org\|access-date=2019-09-07}}</ref>. Za književni rad dobio je razna priznanja i nagrade: Zlatno novinarsko pero Plavog vjesnika, 3. nagradu na prvom [[Čakavski sabor\|Čakavskom saboru]] u [[Žminj\|Žminju]], na susretu pjesnika u [[Grubišno Polje\|Grubišnom polju]] 1988. godine pjesma [[s:Kameno_živjenje\|Kameno življenje]] odabrana je među pobjednike, sudionik je književne večeri "Vječno ća" 1974.		Usporedo s prosvjetnom djelatnošću bavi se književnošću i kulturom. Još kao srednjoškolac piše pjesme vezane za [[Brač]] i [[Split]]. Posebno njeguje čakavštinu, napajanu bračkom arkadijom. Objavio je nekoliko knjiga poezije <ref>{{Citiranje weba\|url=https://hr.wikisource.org/wiki/Autor:Ante_Sapunar\|title=Autor:Ante Sapunar – Wikizvor\|website=hr.wikisource.org\|access-date=2019-09-07}}</ref>. Za književni rad dobio je razna priznanja i nagrade: Zlatno novinarsko pero Plavog vjesnika, 3. nagradu na prvom [[Čakavski sabor\|Čakavskom saboru]] u [[Žminj\|Žminju]], na susretu pjesnika u [[Grubišno Polje\|Grubišnom polju]] 1988. godine pjesma [[Dokument:Kameno_živjenje\|Kameno življenje]] odabrana je među pobjednike, sudionik je književne večeri "Vječno ća" 1974.

	Od osnutka [[Društvo prijatelja kulturne baštine Split\|Društva prijatelja kulturne baštine]] njegov je aktivan član, od 1978. član predsjedništva dok je od 1992. do 2015. njegov predsjednik. U toj ulozi borio se protiv devastacije voljenog grada Splita i za zaštitu njegovih spomenika kroz članke u lokalnom tisku te brojne znanstvene i pregledne članke u časopisu [[Kulturna baština (časopis)\|Kulturna baština]] <ref>{{Citiranje weba\|url=https://hrcak.srce.hr/search/?show=results&stype=1&c%5B0%5D=article_search&t%5B0%5D=Sapunar+Ante\|title=Rezultati pretrage\|website=hrcak.srce.hr\|access-date=2019-09-07}}</ref>. Posebice je bila važna njegova aktivnost vezana za obnovu [[Bajamontuša\|monumentalne fontane]] na splitskoj rivi <ref>{{Citiranje weba\|url=https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split/clanak/id/98954/bajamontusa-se-vraca-kuci--na-rivi-maketa\|title=Bajamontuša se vraća kući - na Rivi maketa\|author=Dorić P.\|date=14. svibnja 2010.\|work=\|language=\|publisher=\|accessdate=9. rujna 2019.}}</ref>. Kao član Komisije za imenovanje ulica i trgova i spomenika sudjelovao je u donošenju važnih zaključaka povezanih s očuvanjem baštine. Bio je član predsjedništva za izradu nacrta prijedloga plana upravljanja povijesnom jezgrom Splita i plana upravljanja podrumima Dioklecijanove palače, a ujedno je sudjelovao u odboru projekta Split 1700. Bio je uključen u rad [[Književni krug\|Književnog kruga]] a od 1983. do 1984. bio je urednik biblioteke Antologija. Sudjelovao je u radu Inicijativnog odbora za pokretanje manifestacije Nazorovi dani i bio suosnivač kulturne manifestacije [[Marulićevi dani]].		Od osnutka [[Društvo prijatelja kulturne baštine Split\|Društva prijatelja kulturne baštine]] njegov je aktivan član, od 1978. član predsjedništva dok je od 1992. do 2015. njegov predsjednik. U toj ulozi borio se protiv devastacije voljenog grada Splita i za zaštitu njegovih spomenika kroz članke u lokalnom tisku te brojne znanstvene i pregledne članke u časopisu [[Kulturna baština (časopis)\|Kulturna baština]] <ref>{{Citiranje weba\|url=https://hrcak.srce.hr/search/?show=results&stype=1&c%5B0%5D=article_search&t%5B0%5D=Sapunar+Ante\|title=Rezultati pretrage\|website=hrcak.srce.hr\|access-date=2019-09-07}}</ref>. Posebice je bila važna njegova aktivnost vezana za obnovu [[Bajamontuša\|monumentalne fontane]] na splitskoj rivi <ref>{{Citiranje weba\|url=https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split/clanak/id/98954/bajamontusa-se-vraca-kuci--na-rivi-maketa\|title=Bajamontuša se vraća kući - na Rivi maketa\|author=Dorić P.\|date=14. svibnja 2010.\|work=\|language=\|publisher=\|accessdate=9. rujna 2019.}}</ref>. Kao član Komisije za imenovanje ulica i trgova i spomenika sudjelovao je u donošenju važnih zaključaka povezanih s očuvanjem baštine. Bio je član predsjedništva za izradu nacrta prijedloga plana upravljanja povijesnom jezgrom Splita i plana upravljanja podrumima Dioklecijanove palače, a ujedno je sudjelovao u odboru projekta Split 1700. Bio je uključen u rad [[Književni krug\|Književnog kruga]] a od 1983. do 1984. bio je urednik biblioteke Antologija. Sudjelovao je u radu Inicijativnog odbora za pokretanje manifestacije Nazorovi dani i bio suosnivač kulturne manifestacije [[Marulićevi dani]].

WikiSysop: bnz

2022-05-01T06:18:31Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 06:18
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ante Sapunar'''-->~~{{Infookvir životopis		{{Infookvir životopis
	\|ime=Ante Sapunar		\|ime=Ante Sapunar
	\|slika=Ante_Sapunar.jpg		\|slika=Ante_Sapunar.jpg

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-23T21:54:49Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 23. studeni 2021. u 21:54
Redak 21:		Redak 21:
	U [[Split\|Splitu]] živi od četvrte godine života. Iako samo porijeklom vezan s otokom [[Brač\|Bračem]] i [[Ložišća\|Ložišćem]], rodnim mjestom svojih roditelja, cijeli je život osjećao pripadnost tom otoku. Na Višoj pedagoškoj školi u [[Split\|Splitu]] završio je studij hrvatskog jezika i književnosti i talijanski jezik. Daljnje školovanje nastavlja na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na kojem diplomira hrvatski jezik i književnost. Čitav radni vijek provodi kao predavač hrvatskog jezika i književnosti u Turističko-ugostiteljskoj školi gdje dio radnog vijeka provodi kao ravnatelj i zamjenik ravnatelja škole.		U [[Split\|Splitu]] živi od četvrte godine života. Iako samo porijeklom vezan s otokom [[Brač\|Bračem]] i [[Ložišća\|Ložišćem]], rodnim mjestom svojih roditelja, cijeli je život osjećao pripadnost tom otoku. Na Višoj pedagoškoj školi u [[Split\|Splitu]] završio je studij hrvatskog jezika i književnosti i talijanski jezik. Daljnje školovanje nastavlja na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na kojem diplomira hrvatski jezik i književnost. Čitav radni vijek provodi kao predavač hrvatskog jezika i književnosti u Turističko-ugostiteljskoj školi gdje dio radnog vijeka provodi kao ravnatelj i zamjenik ravnatelja škole.

	Usporedo s prosvjetnom djelatnošću bavi se književnošću i kulturom. Još kao srednjoškolac piše pjesme vezane za [[Brač]] i [[Split]]. Posebno njeguje čakavštinu, napajanu bračkom arkadijom. Objavio je nekoliko knjiga poezije <ref>{{~~Cite web~~\|url=https://hr.wikisource.org/wiki/Autor:Ante_Sapunar\|title=Autor:Ante Sapunar – Wikizvor\|website=hr.wikisource.org\|access-date=2019-09-07}}</ref>. Za književni rad dobio je razna priznanja i nagrade: Zlatno novinarsko pero Plavog vjesnika, 3. nagradu na prvom [[Čakavski sabor\|Čakavskom saboru]] u [[Žminj\|Žminju]], na susretu pjesnika u [[Grubišno Polje\|Grubišnom polju]] 1988. godine pjesma [[s:Kameno_živjenje\|Kameno življenje]] odabrana je među pobjednike, sudionik je književne večeri "Vječno ća" 1974.		Usporedo s prosvjetnom djelatnošću bavi se književnošću i kulturom. Još kao srednjoškolac piše pjesme vezane za [[Brač]] i [[Split]]. Posebno njeguje čakavštinu, napajanu bračkom arkadijom. Objavio je nekoliko knjiga poezije <ref>{{Citiranje weba\|url=https://hr.wikisource.org/wiki/Autor:Ante_Sapunar\|title=Autor:Ante Sapunar – Wikizvor\|website=hr.wikisource.org\|access-date=2019-09-07}}</ref>. Za književni rad dobio je razna priznanja i nagrade: Zlatno novinarsko pero Plavog vjesnika, 3. nagradu na prvom [[Čakavski sabor\|Čakavskom saboru]] u [[Žminj\|Žminju]], na susretu pjesnika u [[Grubišno Polje\|Grubišnom polju]] 1988. godine pjesma [[s:Kameno_živjenje\|Kameno življenje]] odabrana je među pobjednike, sudionik je književne večeri "Vječno ća" 1974.

	Od osnutka [[Društvo prijatelja kulturne baštine Split\|Društva prijatelja kulturne baštine]] njegov je aktivan član, od 1978. član predsjedništva dok je od 1992. do 2015. njegov predsjednik. U toj ulozi borio se protiv devastacije voljenog grada Splita i za zaštitu njegovih spomenika kroz članke u lokalnom tisku te brojne znanstvene i pregledne članke u časopisu [[Kulturna baština (časopis)\|Kulturna baština]] <ref>{{~~Cite web~~\|url=https://hrcak.srce.hr/search/?show=results&stype=1&c%5B0%5D=article_search&t%5B0%5D=Sapunar+Ante\|title=Rezultati pretrage\|website=hrcak.srce.hr\|access-date=2019-09-07}}</ref>. Posebice je bila važna njegova aktivnost vezana za obnovu [[Bajamontuša\|monumentalne fontane]] na splitskoj rivi <ref>{{Citiranje weba\|url=https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split/clanak/id/98954/bajamontusa-se-vraca-kuci--na-rivi-maketa\|title=Bajamontuša se vraća kući - na Rivi maketa\|author=Dorić P.\|date=14. svibnja 2010.\|work=\|language=\|publisher=\|accessdate=9. rujna 2019.}}</ref>. Kao član Komisije za imenovanje ulica i trgova i spomenika sudjelovao je u donošenju važnih zaključaka povezanih s očuvanjem baštine. Bio je član predsjedništva za izradu nacrta prijedloga plana upravljanja povijesnom jezgrom Splita i plana upravljanja podrumima Dioklecijanove palače, a ujedno je sudjelovao u odboru projekta Split 1700. Bio je uključen u rad [[Književni krug\|Književnog kruga]] a od 1983. do 1984. bio je urednik biblioteke Antologija. Sudjelovao je u radu Inicijativnog odbora za pokretanje manifestacije Nazorovi dani i bio suosnivač kulturne manifestacije [[Marulićevi dani]].		Od osnutka [[Društvo prijatelja kulturne baštine Split\|Društva prijatelja kulturne baštine]] njegov je aktivan član, od 1978. član predsjedništva dok je od 1992. do 2015. njegov predsjednik. U toj ulozi borio se protiv devastacije voljenog grada Splita i za zaštitu njegovih spomenika kroz članke u lokalnom tisku te brojne znanstvene i pregledne članke u časopisu [[Kulturna baština (časopis)\|Kulturna baština]] <ref>{{Citiranje weba\|url=https://hrcak.srce.hr/search/?show=results&stype=1&c%5B0%5D=article_search&t%5B0%5D=Sapunar+Ante\|title=Rezultati pretrage\|website=hrcak.srce.hr\|access-date=2019-09-07}}</ref>. Posebice je bila važna njegova aktivnost vezana za obnovu [[Bajamontuša\|monumentalne fontane]] na splitskoj rivi <ref>{{Citiranje weba\|url=https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split/clanak/id/98954/bajamontusa-se-vraca-kuci--na-rivi-maketa\|title=Bajamontuša se vraća kući - na Rivi maketa\|author=Dorić P.\|date=14. svibnja 2010.\|work=\|language=\|publisher=\|accessdate=9. rujna 2019.}}</ref>. Kao član Komisije za imenovanje ulica i trgova i spomenika sudjelovao je u donošenju važnih zaključaka povezanih s očuvanjem baštine. Bio je član predsjedništva za izradu nacrta prijedloga plana upravljanja povijesnom jezgrom Splita i plana upravljanja podrumima Dioklecijanove palače, a ujedno je sudjelovao u odboru projekta Split 1700. Bio je uključen u rad [[Književni krug\|Književnog kruga]] a od 1983. do 1984. bio je urednik biblioteke Antologija. Sudjelovao je u radu Inicijativnog odbora za pokretanje manifestacije Nazorovi dani i bio suosnivač kulturne manifestacije [[Marulićevi dani]].

	== Djela ==		== Djela ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-18T02:15:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir životopis
|ime=Ante Sapunar
|slika=Ante_Sapunar.jpg
|veličina=
|opis slike=
|pseudonim=
|rođenje=[[13. svibnja]] [[1931.]]
|smrt=[[25. lipnja]] [[2017.]]
|nacionalnost=Hrvat
| poznat_po =
| zanimanje = pjesnik
| supruga=Tanja Sapunar
| djeca=[[Damir Sapunar]]
| nagrade =
}}

'''Ante Sapunar''' ([[Kaštel Stari]], [[13. svibnja]] [[1931.]] – [[Split]] [[25. lipnja]] [[2017.]]) bio je hrvatski pjesnik.

== Životopis ==

U [[Split|Splitu]] živi od četvrte godine života. Iako samo porijeklom vezan s otokom [[Brač|Bračem]] i [[Ložišća|Ložišćem]], rodnim mjestom svojih roditelja, cijeli je život osjećao pripadnost tom otoku. Na Višoj pedagoškoj školi u [[Split|Splitu]] završio je studij hrvatskog jezika i književnosti i talijanski jezik. Daljnje školovanje nastavlja na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na kojem diplomira hrvatski jezik i književnost. Čitav radni vijek provodi kao predavač hrvatskog jezika i književnosti u Turističko-ugostiteljskoj školi gdje dio radnog vijeka provodi kao ravnatelj i zamjenik ravnatelja škole.

Usporedo s prosvjetnom djelatnošću bavi se književnošću i kulturom. Još kao srednjoškolac piše pjesme vezane za [[Brač]] i [[Split]]. Posebno njeguje čakavštinu, napajanu bračkom arkadijom. Objavio je nekoliko knjiga poezije <ref>{{Cite web|url=https://hr.wikisource.org/wiki/Autor:Ante_Sapunar|title=Autor:Ante Sapunar – Wikizvor|website=hr.wikisource.org|access-date=2019-09-07}}</ref>. Za književni rad dobio je razna priznanja i nagrade: Zlatno novinarsko pero Plavog vjesnika, 3. nagradu na prvom [[Čakavski sabor|Čakavskom saboru]] u [[Žminj|Žminju]], na susretu pjesnika u [[Grubišno Polje|Grubišnom polju]] 1988. godine pjesma [[s:Kameno_živjenje|Kameno življenje]] odabrana je među pobjednike, sudionik je književne večeri "Vječno ća" 1974.

Od osnutka [[Društvo prijatelja kulturne baštine Split|Društva prijatelja kulturne baštine]] njegov je aktivan član, od 1978. član predsjedništva dok je od 1992. do 2015. njegov predsjednik. U toj ulozi borio se protiv devastacije voljenog grada Splita i za zaštitu njegovih spomenika kroz članke u lokalnom tisku te brojne znanstvene i pregledne članke u časopisu [[Kulturna baština (časopis)|Kulturna baština]] <ref>{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/search/?show=results&stype=1&c%5B0%5D=article_search&t%5B0%5D=Sapunar+Ante|title=Rezultati pretrage|website=hrcak.srce.hr|access-date=2019-09-07}}</ref>. Posebice je bila važna njegova aktivnost vezana za obnovu [[Bajamontuša|monumentalne fontane]] na splitskoj rivi <ref>{{Citiranje weba|url=https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split/clanak/id/98954/bajamontusa-se-vraca-kuci--na-rivi-maketa|title=Bajamontuša se vraća kući - na Rivi maketa|author=Dorić P.|date=14. svibnja 2010.|work=|language=|publisher=|accessdate=9. rujna 2019.}}</ref>. Kao član Komisije za imenovanje ulica i trgova i spomenika sudjelovao je u donošenju važnih zaključaka povezanih s očuvanjem baštine. Bio je član predsjedništva za izradu nacrta prijedloga plana upravljanja povijesnom jezgrom Splita i plana upravljanja podrumima Dioklecijanove palače, a ujedno je sudjelovao u odboru projekta Split 1700. Bio je uključen u rad [[Književni krug|Književnog kruga]] a od 1983. do 1984. bio je urednik biblioteke Antologija. Sudjelovao je u radu Inicijativnog odbora za pokretanje manifestacije Nazorovi dani i bio suosnivač kulturne manifestacije [[Marulićevi dani]].

== Djela ==

* Kvadri moga škoja (1972.)

* Zaustaviti vrijeme (1977.)

* Spirale (1978.)

* Brački bašćinski glasi (1993.)

* Inedita iz škafetina (2013.)
*Mojih sto zlodjela (2020.)

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Sapunar, Ante}}
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]