Ante Ciliga - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-05-01T05:12:35Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 05:12
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ante Ciliga'''-->~~{{Infookvir životopis		{{Infookvir životopis
	\| ime = Ante Ciliga		\| ime = Ante Ciliga
	\| slika = Ante_Ciliga.jpg		\| slika = Ante_Ciliga.jpg

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T03:06:55Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 03:06
Redak 18:		Redak 18:
	Ante Ciliga rodio se u Šegotićima na jugu Istre, [[1898.]] godine. Gimnaziju je pohađao u [[Mostar]]u gdje je živio od svoje sedme godine; iz te je gimnazije izbačen na početku Prvoga svjetskog rata 1914. godine, zbog izražavanja protuaustrijskih stavova. Nastavlja školovanje u [[pazin]]skoj gimnaziji iz koje je i opet istjeran [[1915.]] godine zbog protuaustrijskih stavova. Nakon što cijelo njegovo selo Šegotići biva iseljeno zbog moguće izloženosti ratnim događanjima oko glavne austrijske ratne luke Pule, gimnaziju nastavlja i završava u [[Brno\|Brnu]] [[1917.]] godine, a [[1918.]] godine upisuje Više gospodarsko učilište u [[Križevci]]ma.		Ante Ciliga rodio se u Šegotićima na jugu Istre, [[1898.]] godine. Gimnaziju je pohađao u [[Mostar]]u gdje je živio od svoje sedme godine; iz te je gimnazije izbačen na početku Prvoga svjetskog rata 1914. godine, zbog izražavanja protuaustrijskih stavova. Nastavlja školovanje u [[pazin]]skoj gimnaziji iz koje je i opet istjeran [[1915.]] godine zbog protuaustrijskih stavova. Nakon što cijelo njegovo selo Šegotići biva iseljeno zbog moguće izloženosti ratnim događanjima oko glavne austrijske ratne luke Pule, gimnaziju nastavlja i završava u [[Brno\|Brnu]] [[1917.]] godine, a [[1918.]] godine upisuje Više gospodarsko učilište u [[Križevci]]ma.

	Godine [[1919.]], ponesen idejama [[Komunizam\|komunističke]] [[Oktobarska revolucija\|oktobarske revolucije]] u Rusiji, sudjelovao je u revoluciji u [[Mađarska Sovjetska Republika\|Mađarskoj Sovjetskoj Republici]]. U svibnju iste godine ga jugoslavenska komunistička sekcija upućuje na ilegalan rad u [[Kraljevina SHS\|Kraljevinu SHS]]-a, a u srpnju je sudjelovao u vojničkoj pobuni u [[Varaždin]]u. Godine [[1921.]] Ante Ciliga sudjeluje u [[Proštinska buna\|Proštinskoj buni]] kao glavni organizator oružanog otpora oko 300 seljaka otporu [[fašistima]] na području [[Proština\|Proštine]] ([[Krnica]] i okolna manja sela uz istočnu obalu Istre, danas na području općine Marčana)<ref>{{~~cite web~~\|url=http://www.istrapedia.hr/hrv/723/prostinska-buna/istra-a-z/\|title=Proštinska buna\|publisher=istrapedia.hr\|accessdate=10. srpnja 2010.}}</ref> koja se pobuna događala istodobno s obližnjom radničkom [[Labinska republika\|Labinskom bunom]]<ref>{{~~cite web~~\|url=http://www.istrapedia.hr/hrv/72/labinska-republika/istra-a-z/\|title=Labinska republika\|publisher=istrapedia.hr\|accessdate=10. srpnja 2010.}}</ref>). Talijanske snage su za odmazdu spalile [[Šegotići\|Šegotiće]], Ciligino rodno selo.<ref>{{Citiranje weba\|url=https://www.marcana.info/kultura-i-bastina/item/377-prostinska-buna\|title=Proštinska buna\|author=G. Kešac\|date=25. siječanj 2017.\|publisher=Marčana Info\|accessdate=22. travnja 2021}}</ref>		Godine [[1919.]], ponesen idejama [[Komunizam\|komunističke]] [[Oktobarska revolucija\|oktobarske revolucije]] u Rusiji, sudjelovao je u revoluciji u [[Mađarska Sovjetska Republika\|Mađarskoj Sovjetskoj Republici]]. U svibnju iste godine ga jugoslavenska komunistička sekcija upućuje na ilegalan rad u [[Kraljevina SHS\|Kraljevinu SHS]]-a, a u srpnju je sudjelovao u vojničkoj pobuni u [[Varaždin]]u. Godine [[1921.]] Ante Ciliga sudjeluje u [[Proštinska buna\|Proštinskoj buni]] kao glavni organizator oružanog otpora oko 300 seljaka otporu [[fašistima]] na području [[Proština\|Proštine]] ([[Krnica]] i okolna manja sela uz istočnu obalu Istre, danas na području općine Marčana)<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.istrapedia.hr/hrv/723/prostinska-buna/istra-a-z/\|title=Proštinska buna\|publisher=istrapedia.hr\|accessdate=10. srpnja 2010.}}</ref> koja se pobuna događala istodobno s obližnjom radničkom [[Labinska republika\|Labinskom bunom]]<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.istrapedia.hr/hrv/72/labinska-republika/istra-a-z/\|title=Labinska republika\|publisher=istrapedia.hr\|accessdate=10. srpnja 2010.}}</ref>). Talijanske snage su za odmazdu spalile [[Šegotići\|Šegotiće]], Ciligino rodno selo.<ref>{{Citiranje weba\|url=https://www.marcana.info/kultura-i-bastina/item/377-prostinska-buna\|title=Proštinska buna\|author=G. Kešac\|date=25. siječanj 2017.\|publisher=Marčana Info\|accessdate=22. travnja 2021}}</ref>

	Visoko školovanje pohađao je u [[Prag]]u i Zagrebu, a doktorirao je [[1924.]] godine u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu, s temom "''O socijalno-filozofskom aktivizmu Rudolfa Goldscheida. Kritika i obrana marksizma na području filozofije"''.		Visoko školovanje pohađao je u [[Prag]]u i Zagrebu, a doktorirao je [[1924.]] godine u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu, s temom "''O socijalno-filozofskom aktivizmu Rudolfa Goldscheida. Kritika i obrana marksizma na području filozofije"''.

	Bio je jedan od osnivača i urednik zagrebačkih novina ''[[Borba (novina)\|Borba]]''<ref>{{~~cite web~~\|url=http://povijest.net/sadrzaj/zivotopisi/hrvatske-licnosti/316-ante-ciliga.html\|title=Ante Ciliga\|publisher=povijest.net\|accessdate=11. srpnja 2010.}}</ref> - službenog glasila [[Savez komunista Jugoslavije\|Komunističke partije]], gdje se posebice posvetio raspravama o nacionalnom pitanju. Vodio je polemike i osuđivao je Simu Markovića i "marksističko-ekonomsku obranu srbijanske hegemonije", tražeći uspostavljanje federalne države, čije bi federalne jedinice raspolagale i svojim nacionalnim vojskama. U prosincu [[1924.]] je tajnika oblasnog odbora (tj. ''sekretar oblasnog komiteta''; ''sekretar'' je u komunističkoj nomenklaturi glavni voditelj određene ustrojbene jedinice) Komunističke partije Jugoslavije za Hrvatsku i Slavoniju.		Bio je jedan od osnivača i urednik zagrebačkih novina ''[[Borba (novina)\|Borba]]''<ref>{{Citiranje weba\|url=http://povijest.net/sadrzaj/zivotopisi/hrvatske-licnosti/316-ante-ciliga.html\|title=Ante Ciliga\|publisher=povijest.net\|accessdate=11. srpnja 2010.}}</ref> - službenog glasila [[Savez komunista Jugoslavije\|Komunističke partije]], gdje se posebice posvetio raspravama o nacionalnom pitanju. Vodio je polemike i osuđivao je Simu Markovića i "marksističko-ekonomsku obranu srbijanske hegemonije", tražeći uspostavljanje federalne države, čije bi federalne jedinice raspolagale i svojim nacionalnim vojskama. U prosincu [[1924.]] je tajnika oblasnog odbora (tj. ''sekretar oblasnog komiteta''; ''sekretar'' je u komunističkoj nomenklaturi glavni voditelj određene ustrojbene jedinice) Komunističke partije Jugoslavije za Hrvatsku i Slavoniju.

	=== SSSR i Drugi svjetski rat ===		=== SSSR i Drugi svjetski rat ===

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-29T08:26:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir životopis
| ime = Ante Ciliga
| slika = Ante_Ciliga.jpg
| veličina = 220px
| opis slike = Ante Ciliga
| pseudonim =
| rođenje = [[20. veljače]] [[1898.]], [[Šegotići]], [[Hrvatska]]
| smrt = [[21. listopada]] [[1992.]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
| poznat_po =
| zanimanje = [[novinar]], [[publicist]], [[političar]]
| nagrade =
}}

'''Ante Ciliga''' ([[Šegotići]], [[općina]] [[Marčana]], [[20. veljače]] [[1898.]] - [[Zagreb]], [[21. listopada]] [[1992.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski političar]], [[Politička ljevica|ljevičarski]] [[revolucionar]], [[novinar]] i [[publicistika|publicist]]. Dvadesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] bio je istaknuti [[Komunizam|komunistički]] aktivist te zatim [[disident]]. Nakon rata kao emigrant u Rimu i Parizu, surađivao je i uređivao antikomunistička i antijugoslavenska glasila, sve do povratka u domovinu, 1990. uoči smrti.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.znaci.net/00003/557.pdf|title=Tko je tko u NDH, str. 71|author=CIMERMANČIĆ, Zvonimir|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=3, sijecnja, 2021..}}</ref> Djela su mu doživjela prijevode na svjetskim jezicima a posebice knjiga ''U zemlji velike laži'' koja je među ostalim prevedena i na [[japanski jezik]].

== Životopis ==
Ante Ciliga rodio se u Šegotićima na jugu Istre, [[1898.]] godine. Gimnaziju je pohađao u [[Mostar]]u gdje je živio od svoje sedme godine; iz te je gimnazije izbačen na početku Prvoga svjetskog rata 1914. godine, zbog izražavanja protuaustrijskih stavova. Nastavlja školovanje u [[pazin]]skoj gimnaziji iz koje je i opet istjeran [[1915.]] godine zbog protuaustrijskih stavova. Nakon što cijelo njegovo selo Šegotići biva iseljeno zbog moguće izloženosti ratnim događanjima oko glavne austrijske ratne luke Pule, gimnaziju nastavlja i završava u [[Brno|Brnu]] [[1917.]] godine, a [[1918.]] godine upisuje Više gospodarsko učilište u [[Križevci]]ma.

Godine [[1919.]], ponesen idejama [[Komunizam|komunističke]] [[Oktobarska revolucija|oktobarske revolucije]] u Rusiji, sudjelovao je u revoluciji u [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarskoj Sovjetskoj Republici]]. U svibnju iste godine ga jugoslavenska komunistička sekcija upućuje na ilegalan rad u [[Kraljevina SHS|Kraljevinu SHS]]-a, a u srpnju je sudjelovao u vojničkoj pobuni u [[Varaždin]]u. Godine [[1921.]] Ante Ciliga sudjeluje u [[Proštinska buna|Proštinskoj buni]] kao glavni organizator oružanog otpora oko 300 seljaka otporu [[fašistima]] na području [[Proština|Proštine]] ([[Krnica]] i okolna manja sela uz istočnu obalu Istre, danas na području općine Marčana)<ref>{{cite web|url=http://www.istrapedia.hr/hrv/723/prostinska-buna/istra-a-z/|title=Proštinska buna|publisher=istrapedia.hr|accessdate=10. srpnja 2010.}}</ref> koja se pobuna događala istodobno s obližnjom radničkom [[Labinska republika|Labinskom bunom]]<ref>{{cite web|url=http://www.istrapedia.hr/hrv/72/labinska-republika/istra-a-z/|title=Labinska republika|publisher=istrapedia.hr|accessdate=10. srpnja 2010.}}</ref>). Talijanske snage su za odmazdu spalile [[Šegotići|Šegotiće]], Ciligino rodno selo.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.marcana.info/kultura-i-bastina/item/377-prostinska-buna|title=Proštinska buna|author=G. Kešac|date=25. siječanj 2017.|publisher=Marčana Info|accessdate=22. travnja 2021}}</ref>

Visoko školovanje pohađao je u [[Prag]]u i Zagrebu, a doktorirao je [[1924.]] godine u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu, s temom "''O socijalno-filozofskom aktivizmu Rudolfa Goldscheida. Kritika i obrana marksizma na području filozofije"''.

Bio je jedan od osnivača i urednik zagrebačkih novina ''[[Borba (novina)|Borba]]''<ref>{{cite web|url=http://povijest.net/sadrzaj/zivotopisi/hrvatske-licnosti/316-ante-ciliga.html|title=Ante Ciliga|publisher=povijest.net|accessdate=11. srpnja 2010.}}</ref> - službenog glasila [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije]], gdje se posebice posvetio raspravama o nacionalnom pitanju. Vodio je polemike i osuđivao je Simu Markovića i "marksističko-ekonomsku obranu srbijanske hegemonije", tražeći uspostavljanje federalne države, čije bi federalne jedinice raspolagale i svojim nacionalnim vojskama. U prosincu [[1924.]] je tajnika oblasnog odbora (tj. ''sekretar oblasnog komiteta''; ''sekretar'' je u komunističkoj nomenklaturi glavni voditelj određene ustrojbene jedinice) Komunističke partije Jugoslavije za Hrvatsku i Slavoniju.

=== SSSR i Drugi svjetski rat ===
Već [[1926.]] godine biva - kao talijanski podanik (naime njegova rodna Istra dolazi nakon Prvoga svjetskog rata u sastav Kraljevine Italije) i osoba koja se bavi revolucionarnim radom - protjeran iz [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Odlazi u onda međunarodno izolirani [[SSSR|Sovjetski Savez]] gdje je predavao na Komunističkom sveučilištu nacionalnih manjina do [[1928.]] godine; zajedno s grupom internacionalnih komunista u Moskvi sklonih [[Lav Trocki|Lavu Trockom]] (vođa opozicije [[Josif Staljin|Staljinu]] unutar Centralnog komiteta Ruske komunističke partije) zalaže se potporu prevratničkim težnjama malih naroda koji su u višenacionalnim državama nacionalno potlačeni. [[1929.]] godine uhićen je zbog potpore [[Lav Trocki|Trockome]] i zatvoren u logor, a potom stavljen u konfinaciju. Odatle je pušten [[1936.]] godine na temelju sporazuma Staljin-Mussolini, pošto je formalno bio talijanski građanin i dospijeva u Pariz.

U Parizu ga prima sam Trocki (inače, osnivač Crvene armije i jedan od vodećih [[Vladimir Lenjin|Lenjinovih]] suradnika u provođenju revolucije; potom glavni Staljinov takmac u preuzimanju vlasti nakon Lenjinove smrti), te se na naslovnici pariškog trockističkog časopisa "''Bjulleten oppozicii''" (na ruskom jeziku) objavljuje u siječnju 1936. godine Ciligin članak "O represiji u SSSR-u", s novim i pouzdanim podacima o stanju u Rusiji. S Trockim se Ciliga ubrzo razilazi, čim šalje članak također i [[manjševici|manjševičkom]] glasilu "''Socialističeskij vestnik''", s kojima su trockisti bili u zavadi.

U razradi svojih političkih uvjerenja, Ciliga ostaje ljevičar, međutim dolazi zaključka - za komunistu posve "heretičkog" - da [[Jednostranački sustav|jednopartijski]] sistem valja napustiti za korist [[Višestranački sustav|višestranačja]]. Takav stav izlaže u većem broju članaka. Naposljetku ga na dojmljiv način iznosi u zapaženom djelu biografskog karaktera ''Au Pays du Grand Mensonge'' (U zemlji velike laži; na engleskome ''The Russian Enigma'') iz 1938. godine - znatno prije nego što slično učiniti [[Aleksandar Solženjicin]]. Drugi dio svojih ruskih sjećanja objavljuje u kolovozu 1941. godine u knjizi S''iberie, Terre de I'Exil et de I'Industrialisation.'' Valja opaziti da je 1930.-ih godina ljevičarska propaganda diljem Europe uspješno plasirala "retuširanu" sliku SSSR-a kao svojevrsnog radničkog "raja na zemlji"; idealne zemlje pravde i napretka - te je propaganda koju je [[Totalitarizam|totalitarni]] sovjetski režim nametao svojim podanicima, preuveličavajući svoje uspjehe i prikrivajući ružne aspekte života u [[Komunizam|komunizmu]] uspješno prenošena širom svijeta.

Naposljetku je [[1940.]] godine Ciliga presjekao sve veze s marksizmom i radničkim pokretom.

Pad Francuske doživljava u Parizu. Potom se u prosincu [[1941.]] godine vraća u Hrvatsku - sada već pod vlasti ustaša. U[[Ustaše|staške]] vlasti ga ubrzo po dolasku uhićuju; kao osobito važnog političkog zatvorenika posjećuje ga u zatvoru sam ''poglavnik'' [[Ante Pavelić]]. Iz istražnog zatvora Zagrebu upućen je u [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovac]], pod smrtnom presudom. Iz Jasenovca je ipak pušten nakon godinu dana, [[1. siječnja]] [[1943.]] godine, na zalaganje bliskog Pavelićevog suradnika prof. [[Aleksandar Seitz|Aleksandra Seitza]]. Ciliga je vjerovao da je to bilo zbog njegove knjige ''The Russian Enigma'', objavljenje u Britaniji kasnih 1930.-ih godina; u trenucima kada je postala jasna mogućnost da Njemačka ipak izgubi u ratu, ustaše ga puštaju iz zatvora, zajedno s većom grupom [[Slobodno zidarstvo|masona]] i drugih "prosavezničkih elemenata".

U Jasenovcu je uspio završiti knjigu ''Štorice iz Proštine,'' knjigu pripovjedaka iz zavičajnog života Istre na proštinskom dijalektu.

Dobiva namještenje u uredu prof. Aleksandra Seitza. Vlasti toleriraju njegovo pisanje za zagrebačku "''Spremnost''", na glasu kao liberalni i čak "prosaveznički" list. Na Sveučilištu u Zagrebu drži predavanja o Rusiji. U lipnju 1944. godine dolazi u Berlin, odakle odlazi 1945. godine, u vrijeme kada se gradu približavaju Rusi. Njegovi hrvatski prijatelji u Berlinu sjećaju se da je i nadalje bio ljevičar, da su ga zanimali odnosi između [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] i radništva, te da je gajio iskreno divljenje prema [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i gajio velike nade da bi oni mogli zaštititi Hrvate i druge narode u tom dijelu Europe. Ima velike probleme s vidom, te moli druge osobe da mu čitaju.

=== Emigracija nakon 1945. godine ===
Nakon Berlina, boravi Ciliga neko vrijeme u Bavarskoj i u Francuskoj okupacijskoj zoni (u dijelu Njemačke uz Rajnu), potom u Francuskoj i Italiji.

Odgovarajući na interes koji na Zapadu postoji za sada još moćniju Rusiju, objavljuje svoja biografska djela na raznim jezicima. Trajno se smješta u Rimu, gdje mu prihodi od izdavanja knjiga omogućuju skroman život - u vrijeme kada postaje praktički slijep. Nastavlja objavljivati knjige: "''La Yougoslavie sous la Menace Interieure et Exterieure"'' ("Jugoslavija suočena s vanjskim i unutarnjim prijetnjama") objavljuje 1951. i opet 1954. godine; potom dolaze i memoari "Sam kroz Europu u ratu" (''Alone Across Europe in War''). U emigraciji je nastavio s novinarskim radom surađujući u ''[[Bilten Hrvatske demokratske i socijalne akcije|Biltenu Hrvatske demokratske i socijalne akcije]]'', ''[[Na pragu sutrašnjice]]'' (kojima je bio i urednik), ''[[Hrvatski list|Hrvatskom listu]]'' i inima. U člancima koje piše u tom razdbolju posvećuje pažnju položaju hrvatskog naroda i Hrvatske u Jugoslaviji, te piše o odnosu SSSR-a prema hrvatsko-srpskim odnosima u Jugoslaviji. Također kritički piše o [[Josip Broz Tito|Titovom]] odnosu prema hrvatskom pitanju. Od [[1980.]] do [[1982.]] godine objavljuje niz članaka u kojem temeljito obrađuje ta pitanja, za razdoblje prije Titove smrti i nakon nje.

O Titovom komunističkom režimu piše stvari koje imaju dramatičan prizvuk, kada dolaze iz pere dosljednog ljevičarskog intelektualca i bivšeg komunističkog revolucionara. U eseju "Tito nije uspio riješiti nacionalno pitanje u Jugoslaviji" (objavljen u zborniku simpozija "Hrvatskoj naciji u njezinoj borbi za slobodu i neovisnost.", održanog u [[Chicago, Illinois|Chicagu]] 1955. godine) iznosi ocjene: "''Kao što je Staljinova Moskva naslijedila imperijalizam cara, tako je Titov Beograd naslijedio imperijalizam Pašića i kralja Aleksandra''."; dokazuje da je "''u stvari, Beograd želio i još želi steći imperijalističku jednakost s Moskvom: Titov režim prihvatio je dominaciju velikoruskoga imperijalizma nad narodima SSSR-a, te je za sebe želio priznavanje dominacije velikosrpskog imperijalizma nad narodima Jugoslavije i Balkana''"; na drugom mjestu u eseju u eseju on napominje da Srbi "''ne posjeduju one brojčane, geografske, ekonomske, tehničke, kulturne ili političke prednosti koje ... Rusi imaju nad narodima SSSR-a. Srbi i neupućeni koji u Titovoj Jugoslaviji vide 'mali SSSR' ne uočavaju dovoljno dobro slabost te države.''".

U vrijeme kada 1974. godine u Rimu počinje izlaziti časopis ''Na pragu sutrašnjice'' (''On the Threshold of the Future''; časopis na hrvatskom jeziku poslije izlazi u Švedskoj) u kojemu Ciliga objavljuje iznimno važne dokumente o povijesti Komunističke partije Jugoslavije te o hrvatskoj i južnoslavenskoj politici, Ciliga postaje prominentan u političkome životu hrvatske dijaspore.<ref>Stjepan Schwarz, [http://hrcak.srce.hr/32430 ''Ante Ciliga (1898-1992): život na povijesnim raskrižjima''] // ''[[Društvena istraživanja]]'', br. 2.-3. (16.-17.) (1995.), str. 315-339.</ref>

=== Povratak u domovinu i smrt ===
Za višestranačkih izbora u Hrvatskoj [[1990.]] godine - sada u vrlo odmakloj dobi od 92 godine - vratio se Ante Ciliga u domovinu.

Tijekom svoga dugog političkog i novinarskog života Ante Ciliga je često morao pisati pod [[pseudonim|pseudonimima]], među kojima su: ''A.A.'', ''Baltić'', ''Genčić'', ''Istrijanac'', ''Jagić'', ''Josip Kovač'', ''Mbt'', ''Mt'', ''Mvg'', ''Tone Proštinar'', ''Tone Valić'', ''Rošić'', ''Anton Antonovič Zadvornij'' i dr. Svojim djelima ušao je u antologiju ''60 hrvatskih emigrantskih pisaca'' [[Šimun Šito Ćorić|Šimuna Šite Ćorića]].

Umro je u Zagrebu 21. listopada 1992. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u.<ref>[http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=303 Gradska groblja Zagreb - C], gradskagroblja.hr, pristupljeno 2. travnja 2018.</ref>

== Djela ==
* ''U zemlji velike laži'', (''Au pays du grand mensonge'') Pariz, 1938. (2007., na hrv. prevedeno s francuskoga, preveo [[Predrag Raos]])
* ''Ruska enigma'', (The Russian Enigma), London, 1940., 1942., 1973., 1980.
* ''The Kronstadt Revolt'', London, 1942. (franc. izd. ''L’insurrection de Cronstadt'', Le Prolétaire, Lyon, 1946.)<ref>{{eng oznaka}}, {{fra oznaka}} [http://archive.org/details/LinsurrectionDeCronstadt archive.org: L'insurrection de Cronstadt], pristupljeno 19. lipnja 2013.</ref>
* ''Deset godina u Sovjetskoj Rusiji'', Zagreb, 1943.
* ''Štorice iz Proštine'', Zagreb, 1944. (izdato pod pseudonimom ''Tone Valić'') (dop. izd., Gordo - Udruga Ante Ciliga - Matica hrvatska, Ogranak Pazin, Pula - Pazin, 2004.)
* ''Komunistička stranka'', Zagreb, 1944.
* ''Lenjin i revolucija'', (Lénine et la Révolution), Pariz, 1948.
* ''Sibirija, zemlja izgnanstva i industrijalizacije'', 1950.
* ''U sjeni Moskve: nacionalizam i komunizam u hrvatsko-srpskom sporu'', 1951.
* ''Jugoslavija pred unutarnjom i vanskom opasnošću'', Pariz, 1952.
* ''Dokle će hrvatski narod stenjati pod srpskim jarmom?'', Pariz, 1952.
* ''Sam kroz Europu u ratu (1939-1945)'', Pariz, 1954., Rim, 1978., Pula 1998.<ref name="hrvatski-fokus.hr">Lili Benčik, [http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/feljtoni/24163-ante-ciliga-div-iz-segotica-1 ''Ante Ciliga - div iz Šegotića (1). Književnik, revolucionar, novinar, istarski i hrvatski domoljub''], hrvatski-fokus.hr, 23. studenoga 2018., pristupljeno 8. srpnja 2020.</ref>
* ''Kriza režima u Titovoj Jugoslaviji'', (Crise d'Etat dans la Yougoslavie de Tito), Pariz, 1974.
* ''Deset godina u zemlji zbunjujuće laži'', (Dix ans au pays du mensonge déconcertant), Pariz, 1977.
* ''Jugoslavenski labirint'', 1983.
* ''Poslije Rusije 1936-1990'', (Apres la Russie 1936-1990), Pariz, 1994.
* ''Sve i odmah'', Mainz-Washington-Toronto-Lund-Zagreb, 1998.
* ''Svjedok najvećih laži dvadesetog stoljeća'', Zagreb, 2001. (odabrao i za tisak priredio [[Branimir Donat]])
* ''Jasenovac: ljudi pred licem smrti'', Zagreb, 2011.<ref>[http://www.vecernji.hr/kultura/razorna-sjecanja-ante-cilige-logoraske-dane-jasenovcu-clanak-346509 Večernji list: Knjige o povijesti. Razorna sjećanja Ante Cilige na logoraške dane u Jasenovcu], pristupljeno 24. studenoga 2011.</ref>

== Spomen ==
* [[1998.]]: Udruga u Puli nazvana je po njemu, Udruga dr. Ante Ciliga.<ref>[https://www.poslovna.hr/lite/udruga-dr-ante-ciliga/195674/subjekti.aspx?lang=hr Udruga dr. Ante Ciliga], poslovna.hr, pristupljeno 8. srpnja 2020.</ref>

== Literatura ==
* ''[[Tko je tko u NDH|Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.-1945.]]'' , Biblioteka Leksikoni, Minerva, Zagreb, 1997.
* Ante Ciliga, ''Svjedok najvećih laži dvadasetog stoljeća'', Dora Krupićeva, Zagreb, 2001.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* Denis Derk, [https://www.vecernji.hr/kultura/hrvatski-komunist-u-zemlji-velike-lazi-833307 ''Hrvatski komunist u zemlji velike laži''], ''[[Večernji list]]'', 10. kolovoza 2007.
* [https://web.archive.org/web/20120118092257/http://www.matis.hr/dogadjanja_opsirnije.php?id=269 31. svibnja 2008. u Rijeci, Riječki sajam knjiga, Hrvatski kulturni dom
Promocija knjige U zemlji velike laži Ante Cilige], Hrvatska matica iseljenika (u međumrežnoj pismohrani archive.org 18. siječnja 2012.)
* [http://povijest.net/v5/zivotpis/2008/ante-ciliga/ Miljenko Hajdarović, ''Ante Ciliga''] Hrvatski povijesni portal. Životopis Ante Cilige.
* Schwartz, Stephen. ''[http://hrcak.srce.hr/32430 Ante Ciliga (1898-1992): život na povijesnim raskrižjima]'' // ''[[Društvena istraživanja]]'', br. 2.-3. (16.-17.) (1995.), str. 315.-339. (životopisni članak)
* {{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20120415001556/http://www.revolutionary-history.co.uk/supplem/Cilgobit.html Revolutionary history] Anton Ciliga obituary, autora Stephena Schwartza u internetskom časopisu [[Revolutionary history]]
* {{eng oznaka}} [http://www.left-dis.nl/uk/cileng.htm Left Wing Communism - an infantile disorder] Ante Ciliga
* {{eng oznaka}} [http://www.left-dis.nl/uk/ciliga.htm Left Wing Communism - an infantile disorder] An Ambiguos Journey - Ante Ciliga (1898-1992) by Philippe Bourrinet
* {{eng oznaka}} [https://www.marxists.org/archive/ciliga/1938/kronstadt.htm ''The Krondstadt Revolt''], djelo Ante Cilige iz 1938. godine, objavljeno u ''La Révolution Prolétarienne'', br. 278, 1938. ([https://libcom.org/library/pobuna-u-kron%C5%A1tatu-ante-ciliga hrvatski])
* {{eng oznaka}} [https://www.marxists.org/archive/ciliga/1938/kronstadt.htm ''The Russian Enigma''], (IX. poglavlje III. knjige), knjiga Ante Cilige objavljena 1940. godine na engleskom, kao prijevod njegove knjige "''Au Pays du Grand Mensonge''" objavljenje u Parizu 1938.

{{GLAVNIRASPORED:Ciliga, Ante}}
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti do 1945.]]
[[Kategorija:Hrvati u Italiji]]
[[Kategorija:Hrvatski oporbeni političari u iseljeništvu (1945.-1989.)]]