WikiSysop: bnz

2022-05-01T04:57:52Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 04:57
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Antarktika'''-->~~<!-- uklopljen je tekst s razgovora, ne treba više mergetalk -->		<!-- uklopljen je tekst s razgovora, ne treba više mergetalk -->
	[[Datoteka:Antarctica 6400px from Blue Marble.jpg\|mini\|desno\|Pogled na Antarktiku iz satelita, napravljen od raznih satelitskih ulomaka]]		[[Datoteka:Antarctica 6400px from Blue Marble.jpg\|mini\|desno\|Pogled na Antarktiku iz satelita, napravljen od raznih satelitskih ulomaka]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T11:09:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Antarctica 6400px from Blue Marble.jpg|mini|desno|Pogled na Antarktiku iz satelita, napravljen od raznih satelitskih ulomaka]]

'''Antarktika''' (od grčkog ''Ανταρκτικως'', suprotno od [[Arktik]]) je [[kontinent]] koji okružuje [[južni pol]] [[Zemlja|Zemlje]]. Jedini je [[čovjek|ljudima]] nenaseljeni kontinent na [[Zemlja|Zemlji]].

== Klima ==
[[Datoteka:Huron.jpg|300px|mini|desno|Ledenjak Huron]]
Antarktika je [[kontinent]] [[klima]]tskih ekstrema. Od svih dijelova zemlje on je

* '''najhladniji''': Prosječna godišnja temperatura u unutrašnjosti kopna je -55 °C. Prosječna mjesečna temperatura kreće se ovisno o dužini dana. U vrijeme [[polarna noć|polarne noći]] arktičke zime, [[sunce]] se uopće ne pojavljuje, dok za vrijeme arktičkog ljeta sija 24 sata dnevno. Tako je u unutrašnjosti prosječna lipanjska (zima na [[južna polutka|južnoj polutki]]) između -40 i -68 [[Celzijev stupanj|Celzijevih stupnjeva]], a uz obalu oko -18 °C. Tijekom ljeta, u najtoplijem mjesecu siječnju, temperatura uz obalu penje se na koji stupanj iznad nule. Zbog ovakvih temperatura postoji samo par antarktičkih jezera i samo jedna, a i to povremena, rijeka, ''Onyx river''. Na području istočno antarktičkog grebena 10. kolovoza 2010. izmjerena je temperatura od -93,2 °C što je zasada najniža izmjerena temperatura u prirodi na Zemlji<ref name="nasa">[http://www.nasa.gov/press/2013/december/nasa-usgs-landsat-8-satellite-pinpoints-coldest-spots-on-earth/#.Uqb6JvQW1QE Najhladnije mjesto na Zemlji, ''NASA-USGS Landsat 8 Satellite Pinpoints Coldest Spots on Earth''] {{jezikk|en.|engleski}} (objavljeno 9. prosinca 2013., pristupljeno 12. prosinca 2013.)</ref>.
* '''s najmanje [[oborine|oborina]]''': Ovdje su u pravilu oborine u obliku [[snijeg]]a. U središnjim dijelovima prosječna godišnja količina je nešto iznad 40 l/m². Ako se primijeni kao kriterij godišnja količina oborina, tada se Antarktika treba smatrati [[pustinja|pustinjom]] (i to najvećom na Zemlji). Na obalama je količina oborina veća, i iznosi prosječno 500-600 l/m². Oborine su i ovdje najčešće snijeg, no ponekad padne i [[kiša]].
* '''naj[[vjetar|vjetrovitiji]]''': Nad kontinentom je visok atmosferski tlak (semipermanentna [[anticiklona]]), pa prema obalama neprekidno pušu snažni vjetrovi. Tako je u lipnju [[1972.]] kod postaje Dumont-d'Urville izmjerena brzina vjetra od 327 km/h (91 m/s). Ti vjetrovi imaju velik utjecaj na okolna mora.

Oko 98% površine je pokriveno [[ledeni pokrov|ledenim pokrovom]] prosječne debljine oko 2.000 m (najveća debljina je 4.770 m). Količina leda se procjenjuje na oko 30 milijuna km³, što je oko 90% ukupne količine leda na Zemlji. Led s kontinenta spušta se prema moru kao [[ledenjak]], tvoreći [[ledena polica|ledene police]] (barijere, šelfove) od kojih se odlamaju [[ledeni brijeg|ledeni bregovi]] koji zatim plutaju okolnim morima.

== Geografija i reljef ==
[[Datoteka:Europe antarctica size.png|mini|desno|250px|Usporedba veličine Europe i Antarktike]]
Kada se pribroje ledene police (ledeni šelfovi), ovaj [[kontinent]] ima površinu oko 14 milijuna km² što ga čini petim po veličini na [[zemlja|Zemlji]]. Stvarna veličina Antarktike nije točno poznata, jer se ispod ledenih polica nalazi i voda. S izuzetkom vrha Antarktičkog poluotoka i malenih dijelova na istočnoj strani kontinenta, cijeli se nalazi unutar [[južna polarnica|južne polarnice]].

Antarktika je zaljevima [[Rossovo more|Rossovog]] i [[Weddellovo more|Weddellovog mora]] a između njih Transatlantičkim gorjem podijeljena na puno veći istočni (oko 3/4 površine) i zapadni dio (oko 1/4).

Istočni dio je valoviti ravnjak pod ledenim pokrovom, građen od [[gnajs]]a, [[granit]]a i [[škriljevac|škriljevca]], prekriven mjestimično [[pješčenjak|pješčenjacima]] i [[erupcija|eruptivima]]. U ovom dijelu kontinenta, postoji samo jedan ugasli vulkan, Gaussberg. U ovom dijelu Antarktike je i najdublja točka na kontinentu, 2.555 metara ispod razine mora, u [[Bentleyev jarak|Bentleyevom jarku]].

Zapadni dio nije kompaktna kopnena masa. To su zapravo goroviti [[otok|otoci]] međusobno povezani debelim ledenim pokrovom. Tu se nalazi najviši vrh kontinenta, [[Vinstonov Massif]] (4.897 m) u gorju Ellsworth, ali i veći broj aktivnih [[vulkan]]a, najpoznatiji je [[Mount Erebus]].

Ako se zanemare brojni manji otoci, najbliže točke susjednih kontinenata su [[Ognjena zemlja]] na jugu [[Južna Amerika|Južne Amerike]], rt Agulhas na [[Tasmanija|Tasmaniji]] i [[Novi Zeland]].

U odnosu na mora koja ga okružuju, postoje razna mišljenja. Neki geografi zastupaju stajalište da su vode koje okružuju Antarktiku zaseban [[Antarktički ocean]] nazivan još i '''Južnim oceanom''' ili '''Južnim polarnim morem''', dok drugi smatraju da to nije zaseban ocean, nego da uz obale Antarktike završavaju najjužniji dijelovi [[Tihi ocean|Pacifika]], [[Indijski ocean|Indijskog]] i [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]].

Okružuju ga (u smjeru kazaljke na satu) Rossovo, [[Amundsenovo more|Amundsenovo]], [[Bellingshausenovo more|Bellingshausenovo]] i Weddellovo more. Pored navedenih, neki geografi smatraju i Davisov zaljev zasebnim morem.

== Biljni i životinjski svijet ==
[[Datoteka:Koenigspinguine.jpg|mini|150px|desno|Pingvini, pravi prastanovnici Antarktike]]
Antarktika je okružena ogromnim područjima po kojima pliva [[morski led]], led od smrznute morske vode (zbog slanosti, more se smrzava na -1,8 °C) i gdje se razvio jedan od najbogatijih [[ekosustav]]a na svijetu. Mora vrve divovskim [[jato|jatima]] [[kril]]a i drugih malenih rakova. To je temelj prehrambenog lanca za mnoge [[životinje]]: [[ribe]], [[kitovi|kitove]], [[perajari|perajare]], [[pingvinke|pingvine]] i brojne vrste [[morske ptice|morskih ptica]].

Ovdje živi i veliki broj raznih vrsta [[perajari|tuljana]], među najbrojnije spadaju [[Weddelov tuljan|Weddelovi tuljani]], [[tuljan rakojed|tuljani rakojedi]] i [[morski leopard]]i. Njima se tijekom ljeta pridružuje još oko 100 milijuna [[selica|ptica selica]] koje se gnijezde na okolnim otocima ili na dijelovima kontinenta koji nisu pokriveni ledom. Procijenjeno je, da samo kitovi [[Antarktički ocean|Južnog mora]] pojedu oko 55 milijuna tona [[glavonošci|glavonožaca]] što od prilike odgovara količini od tri četvrtine ukupnog ulova riba svih ribarskih flota na Svijetu.

Suprotno ovom vrlo bogatom i raznovrsnom životu u oceanu i uz rubove ledenih polica, život na kopnu, s izuzetkom tzv. [[Antarktička oaza|antarktičkih oaza]], gotovo da ne postoji. Na otocima pretežu [[močvara|močvare]] i [[tresetište|tresetišta]] (cret) s jastučastim biljem, [[lišajevi]]ma i [[mahovine|mahovinama]]. Na kopnu kontinenta, uz navedeno, raste samo jedna [[cvjetnice|cvjetnica]], trava ''[[Aira antarctica]]'', a i ona samo do 62° južne [[geografska širina|geografske širine]]. U međuvremenu je utvrđeno postojanje više vrsta lišajeva i mahovina, neke mikroskopske [[gljive]] i razne vrste [[bakterije|bakterija]].
=== Vrste ===
* ''[[Actinopterygii]]''
** ''[[Dissostichus eleginoides]]''
** ''[[Dissostichus mawsoni]]''
* ''[[Aves]]''
** ''[[Aptenodytes forsteri]]''
** ''[[Pygoscelis adeliae]]''
** ''[[Thalassoica antarctica]]''
* ''[[Mammalia]]''
** ''[[Hydrurga leptonyx]]''
** ''[[Lobodon carcinophaga]]''
** ''[[Megaptera novaeangliae]]''
** ''[[Orcinus orca]]''
* ''[[Mollusca]]''
** ''[[Onykia ingens]]''
* Ostalo
** ''[[Euphausia superba]]''

== Politička povijest i podjela ==
''Vidi i: [[Istraživanje Antarktike]]
[[Datoteka:Antarctica.jpg|mini|Karta političke podjele Antarktike]]
Zahvaljujući udaljenosti od trgovačkih putova, nestvarnosti i čovjeku neprijateljskog okoliša Antarktike, ovo područje je ostalo pošteđeno procesa [[kolonijalizam|koloniziranja]] [[19. stoljeće|19]]. i [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Države koje su postavile klasične teritorijalne zahtjeve, morale su same sebi priznati, da je stvarna provedba takvih zahtjeva u praksi jednostavno nemoguća.

Na inicijativu Geofizičke godine [[1957.]]/[[1958|58]]. nađen je način međunarodne suradnje na području Antarktike. [[1959.]] sklopljen je [[Antarktički ugovor]] nezavisno od [[UN|UN-a]] kojim je upravljanje najvećim dijelom povjereno dvjema organizacijama: '''SCAR''' (Scientific Committee on Antarctic Research) koji je tijelo ''International Council for Science'' (ICSU) i objedinjuje sve znanstvene institucije svijeta koje se bave Antarktikom te koordinira [[znanost|znanstvena]] istraživanja. '''COMNAP''' (Council Of Managers Of National Antarctic Programs) je ''Savjet menadžera nacionalnih antarktičkih programa'' i koordinira aktivnosti državnih tijela nadležnih za nacionalne antarktičke programe.

Iako Antarktički ugovor zabranjuje teritorijalne zahtjeve, oni postoje od ranije, a Ugovor ih je samo "zamrznuo". Tako Ugovorom ustvari politički odnosi na Antarktici nisu konačno razjašnjeni. Teritorijalne zahtjeve postavili su [[Čile]], [[Argentina]], [[Velika Britanija]], [[Norveška]], [[Australija]], [[Francuska]] i [[Novi Zeland]], pri čemu se neka zahtjevana područja preklapaju, dok nad drugim područjima nitko nije postavio zahtjev.

Od prvobitnih 12 država koje su 1959. sklopile Antarktički ugovor, broj potpisnika je do sada narastao na 43 države (punopravno članstvo, što uključuje [[znanstvena postaja|znanstvenu postaju]] na Antarktiku).

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Ohridski-Livingston.jpg|230px|mini|desno| Antarktička baza]]
Antarktika nema stanovništva u pravom smislu riječi. Ljeti u 80-tak znanstveno-istraživačkih postaja živi oko 4.000, a zimi oko 1.000 ljudi. Taj broj vrlo je promjenjiv. Najveća takva postaja je McMurdo gdje je usred antarktičke zime [[2005.]] živjelo više od 240 ljudi.

U postajama znanstvenici se bave cijelim nizom znanstvenih područja. Od [[astrofizika|astrofizike]], [[biologija|biologije]], [[geologija|geologije]], [[glaceologija|glaceologije]], [[klimatologija|klimatologije]] i [[meteorologija|meteorologije]] do [[oceanografija|oceanografije]].

U 20. i 21. stoljeću pojavile su se još uvijek nedokazane teorije o [[drevna antarktička civilizacija|drevnoj antarktičkoj civilizaciji]]. Većina prelazi u sferu fantastike. Najrealnije su teorije koje smatraju da je civilizacija nestala uslijed naglih klimatskih promjena prije 10 do 12.000 godina, a nestanak uspoređuju s nestankom [[Vikinzi na Grenlandu|vikinške civilizacije]] na [[Grenland]]u.

== Infrastruktura ==
Zabačenost i ekstremni [[klima]]tski uvjeti uzrok su da je Antarktika u omjeru na svoju veličinu daleko najslabije infrastrukturno razvijen [[kontinent]]. No, kad se uzme u obzir vrlo nizak broj stanovnika (najviše 4.000) i ekstremno nisku [[gustoća stanovništva|gustoću naseljenosti]], to i nije tako začuđujuće.

== Zanimljivosti ==

Hrvatski planinar [[Stipe Božić]] imenovao je prigodom uspona na najviši vrh Antarktike jedno od obližnjih [[sljeme (reljef)|sljeme]]na [[Hrvatska (sljeme)|Hrvatska]].<ref>[https://www.hps.hr/planinarstvo/ekspedicije/ ''Hrvatske planinarske i alpinističke ekspedicije''] Hrvatski planinarski savez. Pristupljeno 6. studenog 2020.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://apc.mfa.government.bg Antarctic Place-names Commission of Bulgaria]
* [http://www.mfa.government.bg/uploads/imgs/Livingston/livingston.jpg Illustrated map of Livingston Island and Greenwich Island]

{{Kontinenti}}
{{Regije svijeta}}

[[Kategorija:Kontinenti]]
[[Kategorija:Antarktika| ]]

Antarktika - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica