https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Anizotropija
Anizotropija - Povijest promjena
2026-09-07T03:30:15Z
Povijest promjena ove stranice na wikiju
MediaWiki 1.42.3
https://enciklopedija.cc/index.php?title=Anizotropija&diff=500693&oldid=prev
WikiSysop: bnz
2022-05-01T01:24:32Z
<p>bnz</p>
<table style="background-color: #fff; color: #202122;" data-mw="interface">
<col class="diff-marker" />
<col class="diff-content" />
<col class="diff-marker" />
<col class="diff-content" />
<tr class="diff-title" lang="hr">
<td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">←Starija inačica</td>
<td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">Inačica od 1. svibanj 2022. u 01:24</td>
</tr><tr><td colspan="2" class="diff-lineno" id="mw-diff-left-l1">Redak 1:</td>
<td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 1:</td></tr>
<tr><td class="diff-marker" data-marker="−"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div><del style="font-weight: bold; text-decoration: none;"><!--'''Anizotropija'''--></del>[[Datoteka:Silfurberg.jpg|mini|desno|250px|Islandski [[dvolomac]].]]</div></td><td class="diff-marker" data-marker="+"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>[[Datoteka:Silfurberg.jpg|mini|desno|250px|Islandski [[dvolomac]].]]</div></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>[[Datoteka:Fibreoptic.jpg|mini|desno|250px|Snop [[Optičko vlakno|optičkih vlakana]] (anizotropna tvar).]]</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>[[Datoteka:Fibreoptic.jpg|mini|desno|250px|Snop [[Optičko vlakno|optičkih vlakana]] (anizotropna tvar).]]</div></td></tr>
</table>
WikiSysop
https://enciklopedija.cc/index.php?title=Anizotropija&diff=399957&oldid=prev
WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica
2021-12-21T03:38:52Z
<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Anizotropija'''-->[[Datoteka:Silfurberg.jpg|mini|desno|250px|Islandski [[dvolomac]].]]<br />
<br />
[[Datoteka:Fibreoptic.jpg|mini|desno|250px|Snop [[Optičko vlakno|optičkih vlakana]] (anizotropna tvar).]]<br />
<br />
'''Anizotropija''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''ἄνıσος'': nejednak) je osobitost nekog sredstva da njegova [[fizika]]lna svojstva poprimaju različite vrijednosti za različite [[smjer]]ove. Anizotropne su mnoge krute tvari: mono[[kristal]]i elemenata i spojeva, polikristali kojih zrna nisu potpuno nasumce usmjerena, [[drvo]], [[vlakno|vlaknaste tvari]] i tako dalje. Fizikalna svojstva anizotropnih kristala jesu [[elastičnost]], [[električna vodljivost]] ([[kositar]] pokazuje veliku [[Električni otpor|električnu otpornost]] za prolaz [[električna struja|električne struje]] u jednome smjeru, a malu u drugome), optička [[gustoća]] (različita [[brzina svjetlosti]] u različitim smjerovima kod [[kalcit]]a), [[magnetizacija]] (kubično [[željezo]] lako je magnetizirati u smjeru nekog od triju bridova). Anizotropija se može i umjetno izazvati. Optičku anizotropiju pokazuje izotropno [[staklo]] izloženo mehaničkom [[naprezanje|naprezanju]] (tlačenju ili rastezanju; Thomas Johan Seebeck, 1813.) kao i većina tekućina u [[električno polje|električnom polju]] ([[John Kerr]], 1875.). <ref> '''anizotropija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=2834] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref> Anizotropija je prvi put utvrđena kad je Erasmus Bartholinus 1669. otkrio [[dvolom]] svjetlosti u [[dvolomac|islandskom dvolomcu]] ([[kalcit]]u).<br />
<br />
== Izotropija ==<br />
{{Glavni|Izotropija}}<br />
<br />
'''Izotropija''' je svojstvo nekih [[Kemijska tvar|kemijskih tvari]] da u svim smjerovima imaju jednaka [[fizika]]lna svojstva. Tako je na primjer [[deformacija]] izotropnih [[elastičnost|elastičnih]] [[materijal]]a jednakih (po [[Hookeov zakon|Hookeovu zakonu]]) u svim [[smjer]]ovima, [[optika|optički]] izotropni materijali provode [[svjetlost]] u svim smjerovima jednako i tako dalje. Izotropne tvari obično su [[plin]]ovi i [[tekućine]] te materijali ne[[kristal]]ne građe važni u [[tehnologija|tehnologiji]]: [[Amorfna tvar|amorfni]] [[poluvodič]]i, [[polimer]]ni materijali i [[staklo]]. U [[filozofija|filozofiji]] znanosti, za matematičko-logički pojam izotropnog i homogenoga prostora zaslužan je [[Bertrand Russell|B. Russell]], a korijeni takvim formulacijama leže u fizikalnoj i matematičkoj teoriji prostora [[Frane Petrić]]a. <ref> '''izotropija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28364] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
* ''[[Opća enciklopedija JLZ]] (1 A-Bzu)", Zagreb, 1977. <br />
* Veljko i Ljiljana Kostić: ''"Hemijsko-tehnološki leksikon"'', Beograd, 1980.<br />
<br />
<br />
[[Kategorija:Materijali]]<br />
[[Kategorija:Grecizmi]]</div>
WikiSysop