WikiSysop: bnz

2022-05-01T00:02:25Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 00:02
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Anglosasi'''-->~~'''Anglosasi''' ili '''Anglosaksonci''', [[Germani\|germanska]] plemena ([[Angli]], [[Sasi]], [[Juti (Germani)\|Juti]]) koja su u [[5. stoljeće\|5.]] i [[6. stoljeće\|6. stoljeću]] prodrla u [[Velika Britanija (otok)\|Britaniju]] i naselila se u njoj. Anglosasima se zovu i pripadnici naroda koji je u Engleskoj, prije [[Normani\|normanskog]] osvajanja, nastao stapanjem [[Keltski Britanci\|keltskih]], koji su usvojili neke elemente anglosaske kultur i jezika, i [[Germani\|germanskih]], a poslije i skandinavskih ([[Vikinzi\|vikinških]]) etničkih elemenata.		'''Anglosasi''' ili '''Anglosaksonci''', [[Germani\|germanska]] plemena ([[Angli]], [[Sasi]], [[Juti (Germani)\|Juti]]) koja su u [[5. stoljeće\|5.]] i [[6. stoljeće\|6. stoljeću]] prodrla u [[Velika Britanija (otok)\|Britaniju]] i naselila se u njoj. Anglosasima se zovu i pripadnici naroda koji je u Engleskoj, prije [[Normani\|normanskog]] osvajanja, nastao stapanjem [[Keltski Britanci\|keltskih]], koji su usvojili neke elemente anglosaske kultur i jezika, i [[Germani\|germanskih]], a poslije i skandinavskih ([[Vikinzi\|vikinških]]) etničkih elemenata.
	Do kraja [[8. stoljeće\|8. stoljeća]], Anglosaksonci su stvorili bogatu kulturu kojoj pripadaju remek-dijela draguljarstva, [[arhitektura\|arhiktekture]] i [[anglosaska književnost\|književnost]]i. Taj narod vuče podrijetlo iz [[Sjeverna Njemačka\|sjeverne Njemačke]] i [[južna Danska\|južne Danske]] gdje su bili poznati kao [[Angli]], [[Sasi]] i [[Juti]]. U [[3. stoljeće\|3.]] i [[4. stoljeće\|4. stoljeću]] ta su plemena [[seobe keltskih Britanaca\|odselila]] u različite dijelove [[Rimsko Carstvo\|Rimskog Carstva]], među kojima je ''Galija'', ili današnja [[Francuska]], gdje je njihov utjecaj bio vrlo kratkotrajan.		Do kraja [[8. stoljeće\|8. stoljeća]], Anglosaksonci su stvorili bogatu kulturu kojoj pripadaju remek-dijela draguljarstva, [[arhitektura\|arhiktekture]] i [[anglosaska književnost\|književnost]]i. Taj narod vuče podrijetlo iz [[Sjeverna Njemačka\|sjeverne Njemačke]] i [[južna Danska\|južne Danske]] gdje su bili poznati kao [[Angli]], [[Sasi]] i [[Juti]]. U [[3. stoljeće\|3.]] i [[4. stoljeće\|4. stoljeću]] ta su plemena [[seobe keltskih Britanaca\|odselila]] u različite dijelove [[Rimsko Carstvo\|Rimskog Carstva]], među kojima je ''Galija'', ili današnja [[Francuska]], gdje je njihov utjecaj bio vrlo kratkotrajan.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T00:40:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Anglosasi''' ili '''Anglosaksonci''', [[Germani|germanska]] plemena ([[Angli]], [[Sasi]], [[Juti (Germani)|Juti]]) koja su u [[5. stoljeće|5.]] i [[6. stoljeće|6. stoljeću]] prodrla u [[Velika Britanija (otok)|Britaniju]] i naselila se u njoj. Anglosasima se zovu i pripadnici naroda koji je u Engleskoj, prije [[Normani|normanskog]] osvajanja, nastao stapanjem [[Keltski Britanci|keltskih]], koji su usvojili neke elemente anglosaske kultur i jezika, i [[Germani|germanskih]], a poslije i skandinavskih ([[Vikinzi|vikinških]]) etničkih elemenata.
Do kraja [[8. stoljeće|8. stoljeća]], Anglosaksonci su stvorili bogatu kulturu kojoj pripadaju remek-dijela draguljarstva, [[arhitektura|arhiktekture]] i [[anglosaska književnost|književnost]]i. Taj narod vuče podrijetlo iz [[Sjeverna Njemačka|sjeverne Njemačke]] i [[južna Danska|južne Danske]] gdje su bili poznati kao [[Angli]], [[Sasi]] i [[Juti]]. U [[3. stoljeće|3.]] i [[4. stoljeće|4. stoljeću]] ta su plemena [[seobe keltskih Britanaca|odselila]] u različite dijelove [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], među kojima je ''Galija'', ili današnja [[Francuska]], gdje je njihov utjecaj bio vrlo kratkotrajan.

==Kraljevine==
[[Datoteka:Alfred the Great.jpg|mini|desno|[[Alfred Veliki]]]]

Anglosaksonci su u Britaniju stigli u [[5. stoljeće|5. stoljeću]], tamo su se nastanili i osnovali nekoliko različitih [[kraljevina]]. Od svih novonastalih kraljevina, ''Wessex'' je postao najmoćniji. Naime, među kraljevinama su se uvijek vodile borbe za prevlast. Najstarija je bila [[Sjeverna Umbrija]] koja je dominirala za vladavine ''Edwina'' ([[633.]]). Zatim je red došao na ''[[Mercija|Merciju]]'' i vladare'' [[Aethelbald]]a'' ([[757.]]) i ''[[Offa]]'' ([[796.]]) i kao što je već navedeno, konačno je vlast preuzeo Wessex za vladavine [[Alfred Veliki|Alfreda Velikog]]. Kad su vikinzi iz [[Danska|Danske]] napali i zauzeli sjevernu Englesku, Alfred je zaustavio njihov daljnji prodor prema jugu, a Anglosaksonci su ponovo zauzeli sjever u 10.stoljeću.

===Alfred Veliki===
Vladar Wessexa i Mercije, Alfred ([[849.]] – [[899.]]) bio je sposoban vojnik koji je obranio svoju kraljevinu od [[Viking]]a. Bio je poklonik učenja i obrazovanja, a [[umjetnost]] i zanastvo su cvjetali u vrijeme njegove vladavine. Nije mogao istjerati Vikinge iz sjeverne Englaske, no većina ljudi smatrala tj. podanika smatrala ga je svojim zaštitnikom. Bio je prvi engleski kralj koji je postao '''nacionalni simbol'''.

===Kralj Knut Veliki===
[[Datoteka:Knut der Große cropped.jpg|mini|lijevo|[[Knut Veliki]]]]
Godine 1016. Danci su zavladali cijelom Engleskom na čelu sa popularnim [[Knut_Veliki|Knutom]] (o. 995 - 1035). Knutovi sinovi naslijedili su Englesku, no Anglosaksonac [[Edvard_III._Ispovjednik|Edvard III. Ispovjednik]] (oko [[1003.]] – [[1066.]]) ponovo je zavladao zemljom [[1042.]] godine. On nije imao djece pa je nakon njegove smrti nemirna Engleska bila vrlo ranjiva na [[Normani|normanska]] [[normanska osvajanja Britanije|osvajanja]].

===Kultura i arhiktektura===
Središta kulturnog života bili su [[samostan]]i i [[Kralj|kraljevski]] dvorovi, [[Alfred Veliki]] okupljao je oko sebe učenjake i [[umjetnost|umjetnike]], a i sam je preveo mnoge [[latinski|latinske klasike]] na anglosaksonski ili [[staroengleski]].
Anglosaksonske crkve poput crkve u ''Earls Bartonu'', često imaju četvrtaste tornjeve ukrašene kamenim reljefom. Taj uzorak su u tom vremenu, po svemu sudeći, imale drvene građevine koje nisu sačuvane.

===Ukrašeni rukopisi===
Redovnici su bili tvorci vrsnih rukopisa. Jedan redovnik je pisao tekst, dok ga je drugi ilustrirao figurama,primjerice ''[[sv. Dunstan]]'' (oko [[909.]] – [[988.]]) ''kleči pred Kristom'', a treći ga je ukrašavao.

===Anglosaska kronika===
[[Datoteka:LeningradBede.jpg|mini|desno|Kronika engleskog radovnika Bede]]

U [[7. stoljeće|7. stoljeću]] [[misionari]] s europskog kopna, primjerice ''[[sv. Augustin]]'' iz ''Canterburya'' preobratili su Anglosase na [[kršćanstvo]]. Osnivanje samostana značilo je da sve više ljudi uči čitati i pisati.

U devetom stoljeću je Alfred Veliki naredio da se vodi [[Kronika]] ([[Anglosaska kronika]]), redovito godišnje praćenje [[Engleska|engleske povijesti]]. Obuhvaća živote kraljeva i crkvenih vođa, vojnu povijest i glavne događaje, kao što je invazija Vikinga, a vođena je zaključno s [[1154.]] godinom.

'''[[Beda Časni|Bede]]''' je bio engleski redovnik i učitelj u [[Jarrow]]u a napisao je ''Povijest engleske crkve i naroda'', koji je danas jedan od najvažnijih izvora našeg znanja iz anglosaksonskog vremena.

== Vremenska tablica==

{|class="wikitable"
!style="background-color:beige" |'''Godina'''
!style="background-color:beige" |'''Vladavine'''
|-
|'''450'''.
|Angli, Sasi i Juti iz sjeverne Njemačke i Danske počinju stizati u Englesku. Nastanjuju se uglavnom
duž istočne obale - Angalije.
|-
|'''802-39'''.
|Vladavina ''Egberta od Wessexa''. Česti napadi Vikinga.
|-
|'''871-99'''.
|Vladavina Alfreda Velikog, slavnog po donošenju zakona
,prevođenju knjiga na staroengleski i porazu Vikinga ''kod Edingtona'' [[878.]]
|-
|'''1016.'''
|Knut Veliki, Danac, Britanci ga izabrali za kralja;
vladao do 1035.
|-
|'''1042'''.
|Anglosaksoncima povratio moć Eduard Ispovjeditelj.
|-
|'''1066'''.
|Posljednjeg anglosaksonskog kralja Harolda II.
ubio je Vilim Normandijski u ''Bitki kod Hastingsa''.
|-
|}

== Vidi ==
*[[Wihtware]]

[[Kategorija:Anglosasi| ]]

Anglosasi - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica