<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Angiotenzin</id>
	<title>Angiotenzin - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Angiotenzin"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Angiotenzin&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-08T04:29:43Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Angiotenzin&amp;diff=500219&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: bnz</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Angiotenzin&amp;diff=500219&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2022-04-30T23:40:05Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;bnz&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 30. travanj 2022. u 23:40&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l1&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;&amp;lt;!--&#039;&#039;&#039;Angiotenzin&#039;&#039;&#039;--&amp;gt;&lt;/del&gt;&#039;&#039;&#039;Angiotenzin&#039;&#039;&#039; je peptidni [[hormon]] koji u tijelu čovjeka uzrokuje konstrikciju [[krvne žile|krvnih žila]] i podiže arterijski krvni tlak. Dio je sustava renin-angiotenzin. Angiotenzin potiče izlučivanje i [[aldosteron]]a iz kore [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežne žlijezde]], koji potiče zadržavanje soli u distalnim nefronima (osnovna funkcionalna jedinica [[bubreg]]a), što također podiže krvni tlak.  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&#039;&#039;&#039;Angiotenzin&#039;&#039;&#039; je peptidni [[hormon]] koji u tijelu čovjeka uzrokuje konstrikciju [[krvne žile|krvnih žila]] i podiže arterijski krvni tlak. Dio je sustava renin-angiotenzin. Angiotenzin potiče izlučivanje i [[aldosteron]]a iz kore [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežne žlijezde]], koji potiče zadržavanje soli u distalnim nefronima (osnovna funkcionalna jedinica [[bubreg]]a), što također podiže krvni tlak.  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Angiotenzin je izoliran neovisno u Indianapolisu i Argentini kasnih 1930-ih (tada nazivan: &amp;#039;&amp;#039;angiotonin&amp;#039;&amp;#039; i &amp;#039;&amp;#039;hipertenzin&amp;#039;&amp;#039;), te kasnije opisan i sintetiziran u SAD-u i Švicarskoj.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Angiotenzin je izoliran neovisno u Indianapolisu i Argentini kasnih 1930-ih (tada nazivan: &amp;#039;&amp;#039;angiotonin&amp;#039;&amp;#039; i &amp;#039;&amp;#039;hipertenzin&amp;#039;&amp;#039;), te kasnije opisan i sintetiziran u SAD-u i Švicarskoj.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Angiotenzin&amp;diff=177135&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Angiotenzin&amp;diff=177135&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-09-30T10:33:00Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Angiotenzin&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Angiotenzin&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je peptidni [[hormon]] koji u tijelu čovjeka uzrokuje konstrikciju [[krvne žile|krvnih žila]] i podiže arterijski krvni tlak. Dio je sustava renin-angiotenzin. Angiotenzin potiče izlučivanje i [[aldosteron]]a iz kore [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežne žlijezde]], koji potiče zadržavanje soli u distalnim nefronima (osnovna funkcionalna jedinica [[bubreg]]a), što također podiže krvni tlak. &lt;br /&gt;
Angiotenzin je izoliran neovisno u Indianapolisu i Argentini kasnih 1930-ih (tada nazivan: &amp;#039;&amp;#039;angiotonin&amp;#039;&amp;#039; i &amp;#039;&amp;#039;hipertenzin&amp;#039;&amp;#039;), te kasnije opisan i sintetiziran u SAD-u i Švicarskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Prekursori ==&lt;br /&gt;
=== Angiotenzinogen ===&lt;br /&gt;
Angiotenzinogen je [[alfa-2 globulin]] koji se sintetizira i otpušta u cirkulaciju u [[jetra|jetri]]. Pripada skupini serpina, iako nije poznato da inhibira enzime kao što rade ostali serpini. Povećavanje koncentracije angiotenzinogena u krvnoj plazmi povećavaju [[kortikosteroid]]i, [[estrogen]], hormoni [[Štitna žlijezda|štitnjače]] i angiotenzin II. Angiotenzinogen je i [[Supstrat (biokemija)|supstrat]] [[renin]]a. Čini ga niz 452 [[aminokiseline]] (kod čovjeka, kod ostalih vrsta broj aminokiselina varira), a prvih 12 su najvažniji za biološku aktivnost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Angiotenzin I ===&lt;br /&gt;
Angiotenzin I nastaje djelovanjem renina na angiotenzinogen. Renin stvara bubreg kao odgovor na pojačanu simpatičku aktivnost, smanjen [[intrarenalni krvni tlak]] kod [[jukstaglomerularna stanica|jukstaglomerularnih stanica]] ili na smanjenu količinu iona natrija i klorida kod [[makula densa|makule dense]]. [[Renin]] cijepa peptidnu vezu između aminokiselina [[leucin]] (Leu) i [[valin]] (Val) na molekuli angiotenzinogena, čime nastaje peptid dug deset aminokiselina angiotenzin I. Angiotenzin I nema biološku ulogu (nije utvrđena), te je samo prekursor angiotenzina II.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Angiotenzin II ===&lt;br /&gt;
Angiotenzin II nastaje iz angiotenzina I djelovanjem [[angiotenzin-konvertirajući enzim|angiotenzin-konvertirajućeg enzima]] (ACE), koji se pretežno nalazi u kapilarama [[pluća]], tako što cijepa 2 aminokiseline angiotenzin I na C-kraju peptidnog lanca. ACE se nalazi svugdje u tijelu, ali najveća gustoće je na kapilarama pluća. Angiotenzin II djeluje kao endokrini, autokrini, parakrini i intrakrini hormon. Angiotenzin II djeluje preko receptora za angiotenzin II. Razgrađuje ga enzim angiotenzinaza u angiotenzin III. Angiotenzinazu nalazimo u [[eritrocit]]ima, te krvnim žilama većine tkiva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Angiotenzin III ===&lt;br /&gt;
Angiotenzin III je heksapeptid, ima 40% učinka na krvni tlak od angiotenzina II, ali 100% učinka na stvaranje aldosterona.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Angiotenziv IV ===&lt;br /&gt;
Angiotenzina je heksapeptid i ima znatno slabiji učinak od angiotenzina III. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Djelovanje ==&lt;br /&gt;
=== Kardiovaskularni sustav ===&lt;br /&gt;
Angiotenzini II, III i IV su potentni izravni vazokonstriktori, koji podižu arterijski krvni tlak konstrikcijom vena i arterija. Angiotenzin II ima i potencijalni protrombotski učinak, pojačavajući adheziju i agregaciju [[trombocit]]a, te povećavajući proizvodnju [[plazminogen aktivator inhibitor-1]] i [[plazminogen aktivator inhibitor-2]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Živčani sustav ===&lt;br /&gt;
Angiotenzin II pojačava osjećaj žeđi, preko subfornikalnog organa u mozgu, smanjuje [[baroreceptorni releks]] i povećava želju za soli. Pojačava lučenje [[antidiuretski hormon|antidiuretskog hormona]] (ADH) iz stražnjeg režnja [[hipofiza|hipofize]] i lučenja [[ACTH]] iz prednjeg režnja. Dalje potencira oslobađanje [[noradrenalin]]a izravnim djelovanje na [[postganglijsko simpatičko vlakno|postganglijska simpatička vlakna]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadbubrežna žlijezda ===&lt;br /&gt;
Angiotenzin djeluje u kori nadbubrežne žlijezde tako što pojačavaju oslobađanje aldosterona, hormona koji u bubrezima sadržava natrij i izlučuje kalij.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mokraćni sustav ===&lt;br /&gt;
Ukupni učinak djelovanja angiotenzina II na funkciju bubrega (glomerularnu filtraciju) ovisi o lokalnim i sustavnim okolnostima u trenutnom vremenu obzirom na brojne učinke angiotenzina II u bubregu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U bubregu angiotenzin II izravno utječe na proksimalne tubule na povećanje reapsorpcije iona natrija. Učinak na glomerularnu filtraciju i protok krvi u glomerulu je složen. &lt;br /&gt;
Povećanje sustavnog arterijskog krvnog tlaka povećava tlak u krvnim žilama glomerula, te konstrikcija aferentne (dovodne) i eferentne (odovodne) arteriole, pod utjecajem angiotenzina II, će ublažiti učinak porasta ili pada sustavnog tlaka tlaka na perfuziju glomerula, te dalje na glomerularnu filtraciju i ukupni gubitak tjelesnih tekućina.&lt;br /&gt;
Učinak na otpor eferentne arteriole je izraženiji, tako što konstrikcija povećava hidrostatski tlak u kapilara golmerula i održava glomerularnu filtraciju. Visoke koncentracije angiotenzina II kontrahiraju glomerularni mezangij time smanjuje površinu glomerularne filtracije. Angiotenzin II djeluje i tako što pojačava osjetljivost tubuloglomerularne petlje. Angiotenzin II uzrokuje lokalno oslobađanje prostaglandina koji antagoniziraju renalnu vazokostrikciju. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{upozorenje-medicina}}&lt;br /&gt;
[[Kategorija: Hormoni]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>