WikiSysop: bnz

2022-04-30T23:06:47Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 23:06
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Anemija'''-->~~'''Anemija''' je stanje koje je definirano smanjenim volumenom crvenih krvnih stanica ([[eritrocit]]a) u cirkulaciji i/ili smanjenom količinom [[hemoglobin]]a ([[protein]]a koji nosi kisik u crvenim krvnim stanicama).<ref>Gregg SG, Mazzeo RS, Budinger TF, Brooks GA. Acute anemia increases lactate production and decreases clearance during exercise. J Appl Physiol. 1989 Aug. 67(2):756-64</ref>		'''Anemija''' je stanje koje je definirano smanjenim volumenom crvenih krvnih stanica ([[eritrocit]]a) u cirkulaciji i/ili smanjenom količinom [[hemoglobin]]a ([[protein]]a koji nosi kisik u crvenim krvnim stanicama).<ref>Gregg SG, Mazzeo RS, Budinger TF, Brooks GA. Acute anemia increases lactate production and decreases clearance during exercise. J Appl Physiol. 1989 Aug. 67(2):756-64</ref>

	Kao posljedica toga je smanjena sposobnost [[krv]]i da prenosi [[kisik]] do [[tkiva]], zbog čega se razvija tkivna hipoksija<ref>[http://perpetuum-lab.com.hr/forum/page/wiki/plab_wiki/_/patologija/anemija-r249 Anemija - definicija, epidemiologija, patofiziologija, klinička slika, prognoza]</ref>. Hemoglobin mora biti prisutan da bi osigurao adekvatnu oksigenaciju svih tjelesnih tkiva i [[organ]]a.		Kao posljedica toga je smanjena sposobnost [[krv]]i da prenosi [[kisik]] do [[tkiva]], zbog čega se razvija tkivna hipoksija<ref>[http://perpetuum-lab.com.hr/forum/page/wiki/plab_wiki/_/patologija/anemija-r249 Anemija - definicija, epidemiologija, patofiziologija, klinička slika, prognoza]</ref>. Hemoglobin mora biti prisutan da bi osigurao adekvatnu oksigenaciju svih tjelesnih tkiva i [[organ]]a.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-30T11:25:19Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Anemija''' je stanje koje je definirano smanjenim volumenom crvenih krvnih stanica ([[eritrocit]]a) u cirkulaciji i/ili smanjenom količinom [[hemoglobin]]a ([[protein]]a koji nosi kisik u crvenim krvnim stanicama).<ref>Gregg SG, Mazzeo RS, Budinger TF, Brooks GA. Acute anemia increases lactate production and decreases clearance during exercise. J Appl Physiol. 1989 Aug. 67(2):756-64</ref>

Kao posljedica toga je smanjena sposobnost [[krv]]i da prenosi [[kisik]] do [[tkiva]], zbog čega se razvija tkivna hipoksija<ref>[http://perpetuum-lab.com.hr/forum/page/wiki/plab_wiki/_/patologija/anemija-r249 Anemija - definicija, epidemiologija, patofiziologija, klinička slika, prognoza]</ref>. Hemoglobin mora biti prisutan da bi osigurao adekvatnu oksigenaciju svih tjelesnih tkiva i [[organ]]a.

Među tri glavna uzroka anemije spadaju prekomjeran gubitak krvi ([[hemoragija]]), prekomjerno uništenje crvenih krvnih stanica ([[hemoliza]]) ili nedostatna proizvodnja crvenih krvnih stanica (nedostatna [[eritropoeza]]).

== Klasifikacija ==

Anemija je najučestaliji krvni poremećaj. Postoji nekoliko vrsta anemije, uzrokovane širokim spektrom različitih vrsta uzroka.

Anemija se klasificiraju prema volumenu crvene krvne stanice na:
* mikrocitne (smanjen volumen), [[MCV]] < 80 fL
* normocitne (normalan volumen), MCV 80 - 95 fL
* makrocitne ili megaloblastične (povećan volumen), MCV > 95 fL

Anemije se kalsificiraju i prema patogenetskom mehanizmu:
* hipoproliferacijske anemije:
** [[aplastična anemija]]
** [[izolirana aplazija crvene loze]]
** [[anemija zbog kroničnog bubrežnog zatajenja]]
** [[anemija zbog endokrinoloških bolesti]]

* anemija zbog poremećaja u sazrijevajnu eritrocita:
** [[megaloblastična anemija]] - deficit [[vitamin B12|vitamina B12]] ili [[folna kiselina|folne kiseline]]
** [[sideropenična anemija]] - deficit [[željezo|Fe]]
[[Datoteka:Iron deficiency anemia blood film.jpg|250px|mini|Sideropenična anemija]]
* [[hemolitičke anemije]] ili povećan gubitak krvi:
** nasljedne - poremećaji [[stanična membrana|membrane]], metabolizma i hemoglobina eritrocita
***poremećaji membrane eritrocita: [[nasljedna sferocitoza]], [[nasljedna eliptocitoza]], [[nasljedna stomatocitoza]], [[akantocitoze]]
***poremećaji metabolizma eritrocita: [[manjak enzima glukoza-6-fosfat dehidrogenaze]], [[manjak enzima heksokinaze]], [[manjak enzima piruvat-kinaze]],
***poremećai sastava i sinteze hemoglobina: [[talasemija|talasemije]], [[eritropoetička porfirija]], [[hemoglobin S]], [[hemoglobin C, D i E]], [[nestabilni hemoglobini]]
** stečene - mikroangiopatske, imunološke, hipersplenizam, akutno krvarenje :
*** [[paroksizimalna noćna hemoglobinurija]]
*** [[sindrom fragmentacije eritrocita]]
*** [[mikroangiopatska hemolitička anemija]] ([[trombocitička trombocitopenična purpura]] - TTP, [[hemolitičko-uremički sindrom]] - HUS, anemija zbog [[Diseminirana intravaskularna koagulacija|DIK]]-a, meningokokne [[sepsa|sepse]] ili tijekom [[preeklampsija|preeklampsije]])
*** [[sekundarna hemolitička anemija]] (zbog bolesti [[jetra|jetre]] ili [[bubreg]]a)
*** [[imune hemolitičke anemije]]
*** uzrokovane kemijskim i fizikalnim agesima ([[lijekovi]], industrijske tvari, [[opekline]])

* anemije nepoznatog ili višestrukog mehanizma nastajanja:
** anemija zbog infiltracije koštane srži
** [[anemija kronične bolesti]]
** anemija zbog nutritivnih manjaka
** [[sideroblastična anemija]]

Dvije najčešće anemije su: [[sideropenična anemija]] (nastala zbog nedostatka [[željezo|željeza]]) i [[anemija kronične bolesti]] (javlja se zajedno s određenim bolestima, zaraznim i nezaraznim, malignim ili traumi)

== Znaci i simptomi ==

Anemija se kod mnogih ljudi javlja nezapaženo, a njeni [[simptomi]] mogu biti prilično nejasni i neprimijetni. Najčešće, pacijenti koji boluju od anemije, žale se na opći osjećaj slabosti i nelagode. [[Kratak dah]] se javlja u mnogo težim slučajevima. Vrlo teški oblik anemije dovodi do kompenzacijske reakcije pri kojoj se [[krvni tlak]] zamjetno povećava, uzrokujući [[palpitacije]] i znojenje; ovaj proces kod starijih ljudi može dovesti do [[zatajenje srca|zatajenja srca]].

[[Palor]] (blijeda [[koža]] i [[sluznica|sluznice]]) se primjećuje samo u teškim slučajevima anemije, i stoga nije pouzdan simptom.

== Dijagnoza ==

Najčešći način dijagnosticiranja anemije je uz pomoć labaratorijske analize [[kompletna krvna slika|kompletne krvne slike]] (KKS).
Za određivanje anemije i njenog uzroka korisni su različiti podaci dobiveni labaratorijskom analizom krvi, kao što su koncentracija hemoglobina i [[hematokrit]]a, stanični indeksi ([[MCV]] - prosječni stanični volumen; [[MCHC]] - prosječna stanična koncentracija hemoglobina), broj [[retikulocit]]a, serumski [[feritin]], razina [[željezo|željeza]] u krvi uz ukupnu sposobnost vezanja željeza (TIBC- engl. "total iron binding capacity"), razina [[vitamin B12|vitamina B12]] u krvi, razina folne kiseline u krvi, bilirbin i indirektni bilirubin, haptoglobin.

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Poremećaji broja krvnih stanica]]
[[Kategorija:Anemije| ]]

Anemija - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica