Andrija I. - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-04-30T20:42:28Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 20:42
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Andrija I.'''-->~~{{Infookvir monarh		{{Infookvir monarh
	\| ime = Andrija I.<br/><small>''I. András''</small>		\| ime = Andrija I.<br/><small>''I. András''</small>
	\| slika = [[Slika:Andrew I (Chronica Hungarorum).jpg\|200px]]		\| slika = [[Slika:Andrew I (Chronica Hungarorum).jpg\|200px]]

WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

2022-03-07T07:57:12Z

čišćenje redirekcija za infookvir monarh

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 07:57
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Andrija I.'''-->{{~~Monarh~~		<!--'''Andrija I.'''-->{{Infookvir monarh
	\| ime = Andrija I.<br/><small>''I. András''</small>		\| ime = Andrija I.<br/><small>''I. András''</small>
	\| slika = [[Slika:Andrew I (Chronica Hungarorum).jpg\|200px]]		\| slika = [[Slika:Andrew I (Chronica Hungarorum).jpg\|200px]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2022-01-02T04:39:24Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 04:39
Redak 37:		Redak 37:
	Andrijina supruga, kraljica [[Anastazija Kijevska]] je [[1053.]] godine rodila sina [[Salomon, ugarski kralj\|Salomona]], kojemu je otac Andrija I. odlučio osigurati nasljedstvo krune, unatoč činjenici da je po pravilu seniorata, veće pravo na nasljedstvo krune imao njegov brat Bela. Kako bi učvrstio šanse svog sina za nasljedstvo krune, okrunio ga je [[1057.]] godine za suvladara i objavio zaruke svog sina s Juditom kćerkom pokojnog cara Henrika III. i sestrom novog njemačkog cara [[Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva\|Henrika IV.]] (1056. – 1105.), koji je tada bio maloljetan te je u njegovo ime upravljala zemljom njegova majka, carica Agneza. Kralj Andrija I. je prisilio svog brata, vojvodu Belu da se odrekne krune, ali je Bela nakon dogovora, kojim je sebi spasio život, pobjegao u Poljsku, na dvor poljskog kralja [[Boleslav II. Smjeli\|Boleslava II. Smjelog]] (1058. – 1079.), uz pomoć čije vojske je napao Ugarsku, kako bi bratu Andriji preoteo krunu. U isto vrijeme, Andrija I. je dobio pomoć od njemačke regentice, carice Agneze te je uz pomoć njene vojske suprotstavio mlađem bratu. U odlučujućoj bitci, Andrija I. je teško ranjen i morao se povući. Pri bjegu su ga uhvatili bratovi ljudi, zatočili ga te je uskoro preminuo, vjerojatno tijekom [[studeni\|studenog]] [[1060.]] godine.		Andrijina supruga, kraljica [[Anastazija Kijevska]] je [[1053.]] godine rodila sina [[Salomon, ugarski kralj\|Salomona]], kojemu je otac Andrija I. odlučio osigurati nasljedstvo krune, unatoč činjenici da je po pravilu seniorata, veće pravo na nasljedstvo krune imao njegov brat Bela. Kako bi učvrstio šanse svog sina za nasljedstvo krune, okrunio ga je [[1057.]] godine za suvladara i objavio zaruke svog sina s Juditom kćerkom pokojnog cara Henrika III. i sestrom novog njemačkog cara [[Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva\|Henrika IV.]] (1056. – 1105.), koji je tada bio maloljetan te je u njegovo ime upravljala zemljom njegova majka, carica Agneza. Kralj Andrija I. je prisilio svog brata, vojvodu Belu da se odrekne krune, ali je Bela nakon dogovora, kojim je sebi spasio život, pobjegao u Poljsku, na dvor poljskog kralja [[Boleslav II. Smjeli\|Boleslava II. Smjelog]] (1058. – 1079.), uz pomoć čije vojske je napao Ugarsku, kako bi bratu Andriji preoteo krunu. U isto vrijeme, Andrija I. je dobio pomoć od njemačke regentice, carice Agneze te je uz pomoć njene vojske suprotstavio mlađem bratu. U odlučujućoj bitci, Andrija I. je teško ranjen i morao se povući. Pri bjegu su ga uhvatili bratovi ljudi, zatočili ga te je uskoro preminuo, vjerojatno tijekom [[studeni\|studenog]] [[1060.]] godine.

	~~{{Commonscat\|Andrew I of Hungary}}~~

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-09T14:02:04Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Monarh
| ime = Andrija I. ''I. András''
| slika = [[Slika:Andrew I (Chronica Hungarorum).jpg|200px]]
| opis = Statua kralja Bele I. u Nacionalnom povijesnom parku u Ópusztaszeru
| titula = [[Dodatak:Popis mađarskih vladara|ugarski kralj]]
| vladavina = [[1046.]] – [[1060.]]
| krunidba =
| prethodnik = [[Petar Orseolo, ugarski kralj|Petar Orseolo]]
| nasljednik = [[Bela I.]]
| regent =
| supruga = [[Anastazija Kijevska]]
| djeca = Adelaide [[Salomon, ugarski kralj|Salomon]] David Juraj (nezakoniti)
| puno ime =
| posthumno ime =
| dinastija = [[Datoteka:Alex K Kingdom of Hungary.svg|15px]] [[Arpadovići]]
| vladarska himna =
| otac = [[Vazul]]
| majka =
| datum rođenja = oko [[1015.]]
| mjesto rođenja =
| datum smrti = prije [[6. prosinca]] [[1060.]]
| mjesto smrti =
| datum pokopa =
| mjesto pokopa =
| potpis =
| zanimanje =
| vjera = [[katolicizam]]
}}
'''Andrija I.''' ([[mađarski jezik|mađ.]] ''I. András'') (?, oko [[1015.]] - [[Zirc]], prije [[6. prosinca]] [[1060.]]), [[Dodatak:Popis mađarskih vladara|ugarski kralj]] od [[1046.]] do [[1060.]] godine iz dinastije [[Arpadovići|Arpadovića]]. Potomak je mlađe grane dinastije, koja vuče porijeklo od njegova djeda, [[vojvoda|vojvode]] [[Mihael Ugarski|Mihaela]] († oko 990.), mlađeg sina velikog kneza [[Takšonj]]a († oko 970.), od kojeg potječu svi kasniji članovi kraljevske dinastije.

Godine [[1031.]] umro je [[Sveti Emerik|Emerik]], sin prvog ugarskog kralja [[Stjepan I. Sveti|Stjepana I.]] († 1038.), nakon čega je kralj oslijepio svog rođaka [[Vazul]]a, koji je imao pravo na prijestolje, kako bi krunu ostavio nećaku [[Petar Orseolo, ugarski kralj|Petru]], iz [[Mlečani|mletačke]] obitelji [[Orseolo]]. Stjepan I. je Vazulove sinove Andriju, [[Bela I.|Belu]] i Leventa prognao iz [[Ugarska|Ugarske]]. Našli su utočište u [[Češka|Češkoj]], na dvoru kneza Oldrika. U isto vrijeme, u prognanstvu u Češkoj bio je i [[Dodatak:Popis poljskih vladara|poljski kralj]] [[Mješko II.]], koji se vratio [[1032.]] godine u [[Poljska|Poljsku]] i ponovno preuzeo [[prijestolje]], a s njim su došli i Vazulovi prognani sinovi. Bela se oženio kćerkom poljskog kralja, a druga dvojica braće su napustila Poljsku i naposljetku došla u [[Kijev]], na dvor velikog kneza [[Jaroslav Mudri|Jaroslava Mudrog]].

Godine [[1046.]] izbila je u Ugarskoj pobuna poganskih vođa protiv kralja Petra Orseola i crkvenih prelata. Ustanici su uništavali crkve i ubijali [[svećenstvo]] i [[biskup]]e. Pozvali su braću Andriju i Levanta da se vrate iz progonstva i stanu na čelo pobune. Andrija je prihvatio zahtjeve poganskih pobunjeničkih vođa kako bi ratovali uz njega. Tijekom sukoba, Andrija je porazio kralja Petra, namamio ga na sastanak te zarobio i dao oslijepiti, nakon čega je preuzeo [[kruna sv. Stjepana|kraljevsku krunu]]. Okrunjen je krajem iste godine ili početkom [[1047.]] godine u [[Stolni Biograd|Stolnom Biogradu]].

Kako bi osigurao svoju vladavinu, tražio je priznanje od [[rimsko-njemački car|njemačkog cara]] [[Henrik III., car Svetog Rimskog Carstva|Henrika III.]] (1046. – 1056.), a zauzvrat mu je nudio godišnji danak i vjernu službu. Godine [[1048.]] pozvao je brata Belu da se vrati iz Poljske u Ugarsku i predao mu na upravu jednu trećinu kraljevstva. U [[kolovoz]]u [[1051.]] njemačka carska vojska napala je Ugarsku, ali su braća Andrija I. i Bela uspješno primjenili taktiku [[spaljena zemlja|spaljene zemlje]] pa se njemačka vojska morala povući. Kralj Andrija I. je pokrenuo nove pregovore s njemačkim carem, ali su propali. Sljedećeg ljeta, njemačke su snage započele opsadu [[Braislava|Požuna]], a mir je sklopljen tek na intervenciju [[papa|rimskog pape]] [[Lav IX.|Lava IX.]] (1049.-1054.). Andrija I. se nije držao dogovorenih obaveza, već je sklopio savez s bavarskim vojvodom Konradom, protivnikom njemačkog cara.

Andrijina supruga, kraljica [[Anastazija Kijevska]] je [[1053.]] godine rodila sina [[Salomon, ugarski kralj|Salomona]], kojemu je otac Andrija I. odlučio osigurati nasljedstvo krune, unatoč činjenici da je po pravilu seniorata, veće pravo na nasljedstvo krune imao njegov brat Bela. Kako bi učvrstio šanse svog sina za nasljedstvo krune, okrunio ga je [[1057.]] godine za suvladara i objavio zaruke svog sina s Juditom kćerkom pokojnog cara Henrika III. i sestrom novog njemačkog cara [[Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva|Henrika IV.]] (1056. – 1105.), koji je tada bio maloljetan te je u njegovo ime upravljala zemljom njegova majka, carica Agneza. Kralj Andrija I. je prisilio svog brata, vojvodu Belu da se odrekne krune, ali je Bela nakon dogovora, kojim je sebi spasio život, pobjegao u Poljsku, na dvor poljskog kralja [[Boleslav II. Smjeli|Boleslava II. Smjelog]] (1058. – 1079.), uz pomoć čije vojske je napao Ugarsku, kako bi bratu Andriji preoteo krunu. U isto vrijeme, Andrija I. je dobio pomoć od njemačke regentice, carice Agneze te je uz pomoć njene vojske suprotstavio mlađem bratu. U odlučujućoj bitci, Andrija I. je teško ranjen i morao se povući. Pri bjegu su ga uhvatili bratovi ljudi, zatočili ga te je uskoro preminuo, vjerojatno tijekom [[studeni|studenog]] [[1060.]] godine.

{{Commonscat|Andrew I of Hungary}}

{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Petar Orseolo, ugarski kralj|Petar Orseolo (1044. – 1046.)]]
|gl_članak_funkcija=[[Dodatak:Popis mađarskih vladara|ugarski kralj]] (1046. – 1060.)
|nasljednik=[[Bela I.|Bela I. (1060. – 1063.)]]
}}

{{mrva-biog-vlad}}

[[Kategorija:Mađarski vladari]]
[[Kategorija:Arpadovići]]