WikiSysop: bnz

2022-04-30T20:17:47Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 20:17
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Andrew Jackson'''-->~~{{Infookvir političar		{{Infookvir političar
	\|ime= Andrew Jackson		\|ime= Andrew Jackson
	\|datum rođenja=[[15. ožujka]] [[1767.]]		\|datum rođenja=[[15. ožujka]] [[1767.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-04T03:35:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir političar
|ime= Andrew Jackson
|datum rođenja=[[15. ožujka]] [[1767.]]
|mjesto rođenja=[[Waxhaw]], [[Sjeverna Karolina]]/[[Južna Karolina]], [[SAD]]
|datum smrti= [[8. lipnja]] [[1845.]]
|mjesto smrti=[[Nashville]], [[Tennessee]], [[SAD]]
|malaslika=
|opis male slike=
|slika= Andrew Jackson.jpg
|veličina=
|opis slike=
|podpredsjednik= 1) [[John C. Calhoun]] (1829.-1932.)<br>2) ''nitko'' (1832.-1833.)<br>3) [[Martin Van Buren]] (1833.-1837.)
|podpremijer=
|zamjenik=
|stranka= [[Demokratsko-republikanska stranka|Demokratski-republikanac]] i [[Demokratska stranka (SAD)|demokrat]]
|potpis= Andrew Jackson signature.png
|supruga= [[Rachel Donelson Robards Jackson|Rachel Jackson]]
|položaj=7. [[Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik SAD-a]]
|čin2= [[Datoteka:Union Army major general rank insignia.svg|45px]]<br>[[general bojnik]] milicije Tennesseeja
|zanimanje=
|fusnote=
|nasljednik= [[Martin Van Buren]]
|prethodnik= [[John Quincy Adams]]
|nasljednik2=
|prethodnik2=
|predsjednik=
|mandat_start=[[4. ožujka]] [[1829.]]
|mandat_kraj=[[4. ožujka]] [[1837.]]
|mandat_start2=
|mandat_kraj2=
|vjera= [[Prezbiterijanizam|prezbiterijanac]]
}}
'''Andrew Jackson''' ([[Waxhaw]], [[15. ožujka]] [[1767.]] - [[Nashville]], [[8. lipnja]] [[1845.]]) je [[SAD|američki]] vojskovođa, političar i državnik, najpoznatiji po tome što je bio 7. [[predsjednik SAD]] te osnivač današnje [[Demokratska stranka SAD|Demokratske stranke]].

== Životopis ==
Jackson je rođen u obitelji siromašnih [[Škoti|škotsko]]-[[Irci|irskih]] doseljenika na području današnje [[Južna Karolina|Južne Karoline]]. Kao trinaestogodišnjak se priključio [[Kontinentalna vojska|Kontinentalnoj vojsci]] za vrijeme [[Američki rat za neovisnost|američkog rata za nezavisnost]] te služio kao kurir. Bio je zajedno s bratom zarobljen od strane [[Velika Britanija|britanske]] vojske te pretrpio teška zlostavljanja te dobio ožiljke koje će nositi do kraja života. Brat, kao i ostatak obitelji, mu je umro od [[glad]]i, [[bolest]]i i drugih posljedica [[rat]]a. Zbog svega toga je Jackson stekao trajnu mržnju prema svemu što je britansko, kao i [[prijezir|prezir]] prema američkoj [[aristokracija|aristokraciji]] iz velikih gradova na atlantskoj obali, koju je držao previše "pokvarenom" britanskom kulturom.

Godine [[1787.]] Jackson se preselio u [[Tennessee]], granično područje koje će ubrzo postati nova država [[SAD]]-a. Iako se od obrazovanja mogao pohvaliti jedino čitanjem nekoliko pravnih knjiga, postao je uspješan i ugledan odvjetnik. Na temelju toga je postao prvi [[Zastupnički dom SAD|zastupnik]] Tennesseeja u Kongresu, a kasnije i prvi [[Senat SAD|senator]].

Tu je karijeru napustio kako bi postao sudac [[Vrhovni sud Tennesseeja|Vrhovnog suda u Tenneseeju]], ali i [[pukovnik]] u državnoj miliciji Tennesseeja. Kada je godine 1812. izbio [[Anglo-američki rat|rat između SAD i Velike Britanije]], američke regularne snage su bile previše zaposlene da bi se mogle uspješno suprotstaviti [[Indijanci|indijanskim plemenima]] na zapadnoj granici. U jednom od njih - [[Muskogee|plemenu Creek]] - izbio je građanski rat između pro-britanske i pro-američke frakcije, te se prelio u sukob s američkim doseljenicima. Jackson je imenovan za zapovjednika milicijskih snaga koje su morale riješiti taj problem u kampanji kasnije poznatoj kao [[Creek rat]]. Jackson se iskazao kao vješt vojskovođa, koji je zaveo čvrstu disciplinu u redove milicije te izvojevao veliku pobjedu kod [[Bitka kod Horseshoe Bend|Horseshoe Benda]], temeljem koje je pleme Creek cijelu današnju [[Alabama|Alabamu]] prepustilo SAD-u.

Još veću slavu je Jacksonu donijela blisatava pobjeda nad britanskim ekspedicijskim korpusom kod [[Bitka kod New Orleansa|New Orleansa]] [[1815.]] godine, u kojoj je imao veliku pomoć [[Gusari|gusara]] [[Jean Lafitte|Jeana Lafittea]]. Iako, s obzirom na prethodno sklopljeni [[sporazum u Ghentu]] posve beznačajna u vojnom, političkom i svakom drugom pogledu, bitka je mnogo doprinjela da se anglo-američki rat tretira kao pobjeda u budućim američkim udžbenicima povijesti. Samog Jacksona je ta pobjeda učinila jednim od najpopularnijih Amerikanaca svog doba.

Godine [[1817.]] je Jackson, sada [[general]], dobio naredbu da osigura južnu granicu [[Georgia|Georgije]] od upada Indijanaca [[Seminole|Seminola]], odnosno da spriječi da [[Florida]] - tada pod [[Španjolska|španjolskim]] suverenitetom - postane utočište za [[Robovlasništvo|robove]]. Jackson je, goneći Seminole, prešao španjolsku granicu Floride, svrgnuo tamošnjeg guvernera i uveo američku okupacijsku vlast. Oslabljena Španjolska nije imala izbora nego da prizna ''status quo'' i posebnim ugovorom preda Floridu SAD-u. Jackson je postao prvi guverner Floride kao američkog teritorija.

Godine [[1824.]] Jackson se kandidirao za predsjednika SAD, ali je poražen od [[John Quincy Adams|Johna Quincyja Adamsa]]. Ti su izbori označili konačni raspad dotada vladajuće [[Demokratsko-republikanska stranka SAD|Demokratsko-republikanske stranke]]. Jackson je postao vođa frakcije nezadovoljnika koja će postati Demokratska stranka.

Godine [[1828.]] Jackson je kao prvi demokratski kandidat u povijesti vodio izuzetno oštru kampanju, prilikom koje je vješto koristio činjenicu da se većina kandidata bira od strane birača, a ne državnih skupština, kao i sve većem udjelu graničnih zapadnih država među stanovništvom i [[Kandidatski kolegij SAD|kandidatskim kolegijem]]. Kao [[Populizam|populist]] je koristio svoje skromno porijeklo i optužio predstavnike "istočne" aristokracije da ne mogu brinuti o interesima naroda. Rezultat svega je bila uvjerljiva pobjeda.

Odmah po dolasku na vlast, Jackson je otpustio sve federalne službenike i zamijenio ih svojim pristašama te tako ustanovio tzv. [[sistem plijena]] koji će biti temeljem američke kadrovske politike u 19. stoljeću. Jackson se istakao i svojim oštrim otporom te uspješnim ukidanjem federalne središnje banke - koju je smatrao oruđem "istočnjačke" financijske aristokracije. Godine [[1830.]] Jackson je bio jedan od ključnih zagovornika [[Indian Removal Act|Zakona o premještanju Indijanaca]] kojim su [[Cherokee]]ji i druga indijanska plemena nasilno premještena preko [[Mississippi (rijeka)|Mississippija]] kako bi se stvorilo što više zemlje za bijele doseljenike.

Godine 1832. se Jackson, iako Južnjak i pristaša slabe federalne vlade, suprotstavio nastojanjima Južne Karoline da nulificira federalne carine u tzv. [[Nulifikacijska kriza|nulifikacijskoj krizi]]. Iste je godine na predsjedničkim izborima porazio predstavnika [[Vigovska stranka SAD|Vigovske stranke]] [[Henry Clay|Henryja Claya]].

Nakon isteka drugog mandata, Jackson se povukao na svoje imanje [[Hermitage]] u [[Nashville]]u, odakle je ostao aktivan u politici kao zagovornik jedinstva američke nacije i protivnik secesije južnih država.

{{Predsjednici SAD-a}}
{{GLAVNIRASPORED:Jackson, Andrew}}
[[Kategorija:Američki predsjednici]]
[[Kategorija:Američki vojni zapovjednici]]
[[Kategorija:Američki političari 1789. – 1861.]]
[[Kategorija:Masoni]]

Andrew Jackson - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica