Anarhizam - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat\|(.*)}}' u ''

2026-03-09T23:42:16Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat\|(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 9. ožujak 2026. u 23:42
Redak 153:		Redak 153:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	~~{{Wikicitat\|Anarhizam}}~~
	'''Hrvatski:'''		'''Hrvatski:'''
	*[http://sh-contrainfo.espiv.net/ ContraInfo]		*[http://sh-contrainfo.espiv.net/ ContraInfo]

Suradnik10: /* Izvori */

2025-05-11T22:51:21Z

Izvori

←Starija inačica		Inačica od 11. svibanj 2025. u 22:51
Redak 175:		Redak 175:

	== Izvori ==		== Izvori ==
	{{~~reflist~~}}		{{izvori}}

	{{Oblici vodstva}}		{{Oblici vodstva}}
			{{anarhizam}}
	[[Kategorija:Filozofija politike]]		[[Kategorija:Filozofija politike]]
	[[Kategorija:Političke ideologije]]		[[Kategorija:Političke ideologije]]
	[[Kategorija:Anarhizam\| ]]		[[Kategorija:Anarhizam\| ]]
	[[Kategorija:Grecizmi]]		[[Kategorija:Grecizmi]]

WikiSysop: bnz

2022-04-30T14:41:45Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 14:41
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Anarhizam'''-->~~[[Datoteka:Anarchy-symbol.svg\|mini\|[[Anarhistički_simboli#Zaokruženo_A\|Zaokruženo A]], simbol anarhizma]]		[[Datoteka:Anarchy-symbol.svg\|mini\|[[Anarhistički_simboli#Zaokruženo_A\|Zaokruženo A]], simbol anarhizma]]

	'''Anarhizam''' je politička [[filozofija]] i pokret usmjeren na odbacivanje bilo kakvog oblika prisilnih hijerarhija i vlasti. Anarhisti obično pozivaju na ukidanje [[etatizam\|države]] koju smatraju nasilnom, nepotrebnom i štetnom po definiciji. Zbog svojeg naglaska na sistemskoj kritici ekonomije i društva, ovaj skup nauka danas je vrlo povezan sa [[socijalizam\|socijalizmom]] i [[antikapitalizam\|antikapitalizmom]].		'''Anarhizam''' je politička [[filozofija]] i pokret usmjeren na odbacivanje bilo kakvog oblika prisilnih hijerarhija i vlasti. Anarhisti obično pozivaju na ukidanje [[etatizam\|države]] koju smatraju nasilnom, nepotrebnom i štetnom po definiciji. Zbog svojeg naglaska na sistemskoj kritici ekonomije i društva, ovaj skup nauka danas je vrlo povezan sa [[socijalizam\|socijalizmom]] i [[antikapitalizam\|antikapitalizmom]].

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2022-01-02T04:36:04Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 04:36
Redak 152:		Redak 152:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Anarchism}}~~
	{{Wikicitat\|Anarhizam}}		{{Wikicitat\|Anarhizam}}
	'''Hrvatski:'''		'''Hrvatski:'''

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T02:23:18Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 02:23
Redak 9:		Redak 9:
	Termin ''anarhizam'' je izveden iz [[grčki jezik\|grčke]] riječi αναρχία ("bez vladara"). Stoga je ''anarhizam'', u svom najširem značenju, vjerovanje da su svi oblici vladavine (i prisilnog rada) nepoželjni i da bi trebali biti ukinuti (uključujući državni represivni aparat: [[vojska]], sudstvo, policija, tajne službe, itd.), te predstavlja vanparlamentarnu, antistranačku i anacionalnu opciju/organizaciju.		Termin ''anarhizam'' je izveden iz [[grčki jezik\|grčke]] riječi αναρχία ("bez vladara"). Stoga je ''anarhizam'', u svom najširem značenju, vjerovanje da su svi oblici vladavine (i prisilnog rada) nepoželjni i da bi trebali biti ukinuti (uključujući državni represivni aparat: [[vojska]], sudstvo, policija, tajne službe, itd.), te predstavlja vanparlamentarnu, antistranačku i anacionalnu opciju/organizaciju.

	Prvi politički filozof koji se nazivao ''anarhistom'' bio je [[Pierre-Joseph Proudhon]] (1809.-1865.), čime se formalni nastanak modernog anarhizma svrstava u prvoj polovici 19. st. Od 1890-ih nadalje<ref name="Nettlau">{{~~cite book~~\|last=Nettlau\|first=Max\|author-link=Max Nettlau\|title=Kratka povijest anarhizma\|year=1996\|publisher=Freedom Press\|isbn=978-0-900384-89-9\|location=\|pages=\|ref=harv}}</ref> često se kao sinonim za anarhizam koristi termin ''[[libertarijanizam]]'' ili ''[[libertarijanizam\|slobodarstvo]]''.<ref name="Guerin">{{~~cite book~~\|jstor=\|title=Anarhizam: Iz teorije u praksu\|author1=Daniel Guérin\|date=1970.\|publisher=Monthly Review Press\|isbn=9780853451280\|editor-last=\|editor-first=\|pages=}}</ref><ref name="Ward">{{~~cite book~~\|last=Ward\|first=Colin\|author-link=Colin Ward\|title=Anarhizam: Vrlo kratki uvod\|url=https://books.google.com/books?id=nkgSDAAAQBAJ\|date=21 October 2004\|publisher=OUP Oxford\|isbn=978-0-19-280477-8\|location=\|pages=\|ref=harv}}</ref> Neki anarhisti koriste termin ''[[libertarijanski socijalizam]]''<ref name="Chomsky1">{{~~cite book~~\|last=Chomsky\|first=Noam\|authorlink=Noam Chomsky\|editor-last=Pateman\|editor-first=Barry\|title=Chomsky o anarhizmu\|year=2005\|isbn=978-1-904859-26-0\|publisher=AK Press\|location=Oakland\|ref=harv}}</ref> kako bi izbjegli negativne asocijacije anarhizma i naglasili njegovu povezanost sa [[socijalizam\|socijalizmom]].<ref name="Marshall1">{{~~cite book~~\|last=Marshall\|first=Peter\|authorlink=Peter Marshall (author)\|title=Traženje nemogućeg: Povijest anarhizma\|year=1992\|isbn=978-0-00-217855-6\|publisher=Harper Collins\|location=London\|ref=harv}}</ref> Matthew S. Adams i Carl Levy pišu kako termin ''anarhizam'' "opisuje [[totalitarizam\|anti-autoritarno]] krilo socijalističkog pokreta".<ref name="Mattern">{{~~cite book~~\|last=Mattern\|first=Mark\|chapter=\|location=\|pages=589–602\|editor1-last=Levy\|editor1-first=Carl\|editor1-link=Carl Levy (political scientist)\|editor2-last=Adams\|editor2-first=Matthew S.\|title=Palgrave priručnik anarhizma\|year=2019\|publisher=[[Springer Publishing]]\|isbn=978-3-319-75620-2\|ref=harv}}</ref> [[Noam Chomsky]] opisuje anarhizam, uz [[libertarijanski socijalizam\|libertarijanski marksizam]], kao "slobodarsko krilo socijalizma".<ref name="Chomsky1"/> [[Daniel Guérin]] piše:<ref name="Guerin"/>		Prvi politički filozof koji se nazivao ''anarhistom'' bio je [[Pierre-Joseph Proudhon]] (1809.-1865.), čime se formalni nastanak modernog anarhizma svrstava u prvoj polovici 19. st. Od 1890-ih nadalje<ref name="Nettlau">{{Citiranje knjige\|last=Nettlau\|first=Max\|author-link=Max Nettlau\|title=Kratka povijest anarhizma\|year=1996\|publisher=Freedom Press\|isbn=978-0-900384-89-9\|location=\|pages=\|ref=harv}}</ref> često se kao sinonim za anarhizam koristi termin ''[[libertarijanizam]]'' ili ''[[libertarijanizam\|slobodarstvo]]''.<ref name="Guerin">{{Citiranje knjige\|jstor=\|title=Anarhizam: Iz teorije u praksu\|author1=Daniel Guérin\|date=1970.\|publisher=Monthly Review Press\|isbn=9780853451280\|editor-last=\|editor-first=\|pages=}}</ref><ref name="Ward">{{Citiranje knjige\|last=Ward\|first=Colin\|author-link=Colin Ward\|title=Anarhizam: Vrlo kratki uvod\|url=https://books.google.com/books?id=nkgSDAAAQBAJ\|date=21 October 2004\|publisher=OUP Oxford\|isbn=978-0-19-280477-8\|location=\|pages=\|ref=harv}}</ref> Neki anarhisti koriste termin ''[[libertarijanski socijalizam]]''<ref name="Chomsky1">{{Citiranje knjige\|last=Chomsky\|first=Noam\|authorlink=Noam Chomsky\|editor-last=Pateman\|editor-first=Barry\|title=Chomsky o anarhizmu\|year=2005\|isbn=978-1-904859-26-0\|publisher=AK Press\|location=Oakland\|ref=harv}}</ref> kako bi izbjegli negativne asocijacije anarhizma i naglasili njegovu povezanost sa [[socijalizam\|socijalizmom]].<ref name="Marshall1">{{Citiranje knjige\|last=Marshall\|first=Peter\|authorlink=Peter Marshall (author)\|title=Traženje nemogućeg: Povijest anarhizma\|year=1992\|isbn=978-0-00-217855-6\|publisher=Harper Collins\|location=London\|ref=harv}}</ref> Matthew S. Adams i Carl Levy pišu kako termin ''anarhizam'' "opisuje [[totalitarizam\|anti-autoritarno]] krilo socijalističkog pokreta".<ref name="Mattern">{{Citiranje knjige\|last=Mattern\|first=Mark\|chapter=\|location=\|pages=589–602\|editor1-last=Levy\|editor1-first=Carl\|editor1-link=Carl Levy (political scientist)\|editor2-last=Adams\|editor2-first=Matthew S.\|title=Palgrave priručnik anarhizma\|year=2019\|publisher=[[Springer Publishing]]\|isbn=978-3-319-75620-2\|ref=harv}}</ref> [[Noam Chomsky]] opisuje anarhizam, uz [[libertarijanski socijalizam\|libertarijanski marksizam]], kao "slobodarsko krilo socijalizma".<ref name="Chomsky1"/> [[Daniel Guérin]] piše:<ref name="Guerin"/>

	{{citat\|Anarhizam je stvarno sinonim za socijalizam. Anarhist je prije svega socijalist čiji je cilj ukinuti čovjekovo izrabljivanje drugog. Anarhizam je samo jedna struja socijalističke misli, struja čije su glavne sastavnice traženje slobode i ukidanje Države. \|Daniel Guérin, ''Anarhizam: Iz teorije u praksu''}}		{{citat\|Anarhizam je stvarno sinonim za socijalizam. Anarhist je prije svega socijalist čiji je cilj ukinuti čovjekovo izrabljivanje drugog. Anarhizam je samo jedna struja socijalističke misli, struja čije su glavne sastavnice traženje slobode i ukidanje Države. \|Daniel Guérin, ''Anarhizam: Iz teorije u praksu''}}
Redak 23:		Redak 23:
	[[File:Bakunin Nadar.jpg\|thumb\|lijevo\|[[Mihail Bakunjin]], utjecajni anarhistički filozof i političar 19. st.]]		[[File:Bakunin Nadar.jpg\|thumb\|lijevo\|[[Mihail Bakunjin]], utjecajni anarhistički filozof i političar 19. st.]]

	Kolektivistički anarhizam je oblik anarhizma koji se preklapa sa mnogim socijalističkim teorijama i spoznajama,<ref name="Marshall1"/> a često je povezan sa [[Mihail Bakunjin\|Mihailom Bakunjinom]].<ref name="Shannon">{{~~cite book~~\|last=Shannon\|first=Deric\|chapter=Antikapitalizam i slobodarska politička ekonomija\|location=\|pages=91–106\|editor1-last=Levy\|editor1-first=Carl\|editor1-link=Carl Levy (political scientist)\|editor2-last=Adams\|editor2-first=Matthew S.\|title=Palgrave priručnik anarhizma\|year=2019\|publisher=[[Springer Publishing]]\|isbn=978-3-319-75620-2\|ref=harv}}</ref> Kolektivistički anarhisti zagovaraju [[kolektivno vlasništvo]] nad [[sredstva za proizvodnju\|sredstvima za proizvodnju]], ukoliko potrebno kroz revoluciju, i nadoknađivanje radnikova rada na osnovi broja sata provedenih radeći.		Kolektivistički anarhizam je oblik anarhizma koji se preklapa sa mnogim socijalističkim teorijama i spoznajama,<ref name="Marshall1"/> a često je povezan sa [[Mihail Bakunjin\|Mihailom Bakunjinom]].<ref name="Shannon">{{Citiranje knjige\|last=Shannon\|first=Deric\|chapter=Antikapitalizam i slobodarska politička ekonomija\|location=\|pages=91–106\|editor1-last=Levy\|editor1-first=Carl\|editor1-link=Carl Levy (political scientist)\|editor2-last=Adams\|editor2-first=Matthew S.\|title=Palgrave priručnik anarhizma\|year=2019\|publisher=[[Springer Publishing]]\|isbn=978-3-319-75620-2\|ref=harv}}</ref> Kolektivistički anarhisti zagovaraju [[kolektivno vlasništvo]] nad [[sredstva za proizvodnju\|sredstvima za proizvodnju]], ukoliko potrebno kroz revoluciju, i nadoknađivanje radnikova rada na osnovi broja sata provedenih radeći.

	[[Anarho-komunizam]] je grana komunizma koja zagovara [[komunizam\|komunističko društvo]] sa [[kolektivno vlasništvo\|zajedničkim vlasništvom]] nad sredstvima za proizvodnju,<ref name="Mayne">{{~~cite book~~\|last=Mayne\|first=Alan James\|url=https://books.google.com/books?id=6MkTz6Rq7wUC&pg=PA131&dq=Communist+anarchism+believes+in+collective+ownership\|title=Iz politike prošlosti u politiku budućnosti: Integrirana analiza trenutačnih i emergentnih paradigmi\|year=1999\|publisher=Greenwood Publishing Group\|accessdate=23 September 2020\|isbn=978-0-275-96151-0\|location=\|pages=\|ref=harv}}</ref> [[direktna demokracija\|direktnu demokraciju]], [[samoupravljanje]] i horizontalno uređenu mrežu slobodnih asocijacija, radničkih vijeća i [[kooperativa]], sa proizvodnjom i raspodjelom na osnovi ''"Od svakoga po sposobnosti, za svakoga po potrebi"''.<ref name="Marshall1"/> Anarho-komunizam se razvio iz radikalnih socijalističkih struja nakon [[Francuska revolucija\|Francuske revolucije]],<ref name="Graham">{{~~cite book~~\|last=Graham\|first=Robert\|title=Anarhizam: Dokumentivna povijest libertarijanskih ideja: iz anarhije do anarhizma\|publisher=Black Rose Books\|location=Montréal\|pages=\|year=2005\|isbn=978-1-55164-250-5\|author-link=Robert Graham (historian)\|url=http://robertgraham.wordpress.com/anarchism-a-documentary-history-of-libertarian-ideas-volume-one-from-anarchy-to-anarchism-300ce-1939/\|access-date=23 September 2020\|archive-url=https://web.archive.org/web/20101130131904/http://robertgraham.wordpress.com/anarchism-a-documentary-history-of-libertarian-ideas-volume-one-from-anarchy-to-anarchism-300ce-1939/\|archive-date=30 November 2010\|ref=harv}}</ref>, i biva na kraju okupljen radom [[Petr Kropotkin\|Petra Kropotkina]], čije se teorije uvelike podudaraju sa onima [[Karl Marx\|Karla Marxa]].<ref name="Turcato">{{~~cite book~~\|last=Turcato\|first=Davide\|pages=\|chapter=Anarhistički komunizam\|editor1-last=Levy\|editor1-first=Carl\|editor1-link=Carl Levy (political scientist)\|location=\|editor2-last=Adams\|editor2-first=Matthew S.\|title=Palgrave priručnik anarhizma\|year=2019\|publisher=[[Springer Publishing]]\|isbn=978-3-319-75620-2\|ref=harv}}</ref> Anarho-sindikalizam je grana anarhizma koja vidi [[sindikat\|sindikate]] kao potencijalno revolucionarnu silu koja bi zamijenila kapitalizam sa novim društvom samoupravnih radnika. Osnovi anarho-sindikalizma su [[direktna akcija]], klasna [[solidarnost]] i radničko [[samoupravljanje]].<ref name="Walt">{{~~cite book~~\|last=Van der Walt\|first=Lucien\|chapter=\|location=\|pages=249–264\|editor1-last=Levy\|editor1-first=Carl\|editor1-link=Carl Levy (political scientist)\|editor2-last=Adams\|editor2-first=Matthew S.\|title=Palgrave priručnik anarhizma\|year=2019\|publisher=[[Springer Publishing]]\|isbn=978-3-319-75620-2\|ref=harv}}</ref>		[[Anarho-komunizam]] je grana komunizma koja zagovara [[komunizam\|komunističko društvo]] sa [[kolektivno vlasništvo\|zajedničkim vlasništvom]] nad sredstvima za proizvodnju,<ref name="Mayne">{{Citiranje knjige\|last=Mayne\|first=Alan James\|url=https://books.google.com/books?id=6MkTz6Rq7wUC&pg=PA131&dq=Communist+anarchism+believes+in+collective+ownership\|title=Iz politike prošlosti u politiku budućnosti: Integrirana analiza trenutačnih i emergentnih paradigmi\|year=1999\|publisher=Greenwood Publishing Group\|accessdate=23 September 2020\|isbn=978-0-275-96151-0\|location=\|pages=\|ref=harv}}</ref> [[direktna demokracija\|direktnu demokraciju]], [[samoupravljanje]] i horizontalno uređenu mrežu slobodnih asocijacija, radničkih vijeća i [[kooperativa]], sa proizvodnjom i raspodjelom na osnovi ''"Od svakoga po sposobnosti, za svakoga po potrebi"''.<ref name="Marshall1"/> Anarho-komunizam se razvio iz radikalnih socijalističkih struja nakon [[Francuska revolucija\|Francuske revolucije]],<ref name="Graham">{{Citiranje knjige\|last=Graham\|first=Robert\|title=Anarhizam: Dokumentivna povijest libertarijanskih ideja: iz anarhije do anarhizma\|publisher=Black Rose Books\|location=Montréal\|pages=\|year=2005\|isbn=978-1-55164-250-5\|author-link=Robert Graham (historian)\|url=http://robertgraham.wordpress.com/anarchism-a-documentary-history-of-libertarian-ideas-volume-one-from-anarchy-to-anarchism-300ce-1939/\|access-date=23 September 2020\|archive-url=https://web.archive.org/web/20101130131904/http://robertgraham.wordpress.com/anarchism-a-documentary-history-of-libertarian-ideas-volume-one-from-anarchy-to-anarchism-300ce-1939/\|archive-date=30 November 2010\|ref=harv}}</ref>, i biva na kraju okupljen radom [[Petr Kropotkin\|Petra Kropotkina]], čije se teorije uvelike podudaraju sa onima [[Karl Marx\|Karla Marxa]].<ref name="Turcato">{{Citiranje knjige\|last=Turcato\|first=Davide\|pages=\|chapter=Anarhistički komunizam\|editor1-last=Levy\|editor1-first=Carl\|editor1-link=Carl Levy (political scientist)\|location=\|editor2-last=Adams\|editor2-first=Matthew S.\|title=Palgrave priručnik anarhizma\|year=2019\|publisher=[[Springer Publishing]]\|isbn=978-3-319-75620-2\|ref=harv}}</ref> Anarho-sindikalizam je grana anarhizma koja vidi [[sindikat\|sindikate]] kao potencijalno revolucionarnu silu koja bi zamijenila kapitalizam sa novim društvom samoupravnih radnika. Osnovi anarho-sindikalizma su [[direktna akcija]], klasna [[solidarnost]] i radničko [[samoupravljanje]].<ref name="Walt">{{Citiranje knjige\|last=Van der Walt\|first=Lucien\|chapter=\|location=\|pages=249–264\|editor1-last=Levy\|editor1-first=Carl\|editor1-link=Carl Levy (political scientist)\|editor2-last=Adams\|editor2-first=Matthew S.\|title=Palgrave priručnik anarhizma\|year=2019\|publisher=[[Springer Publishing]]\|isbn=978-3-319-75620-2\|ref=harv}}</ref>

	Samo anarhističko objašnjenje tih naziva se očituje kroz definiranje anarhizma kao političke ideje i filozofije, odnosno metode kojom će se doći do cilja - anarhije (ili [[komunizam\|komunizma]] ovisno o struji). Kako je anarhisti vide, [[anarhija]] predstavlja društvo u kojem centraliziranu vlast i monopol nad nasiljem i moći zamjenjuje [[samoorganizacija]], [[samoupravljanje]], ravnopravna i pravedna distribucije svih proizvoda, ukratko, društvo u kojem svaka osoba može zadovoljiti svoje osnovne i sve ostale potrebe u maksimalnoj mjeri, a da pri tome ne radi na štetu drugih.<ref name="Bakunjin">{{~~cite book~~\|last=Bakunjin\|first=Mikhail\|author-link=Mikhail Bakunin\|title=Etatizam i anarhija\|title-link=Statism and Anarchy\|year=1990\|orig-year=1873\|publisher=Cambridge University Press\|location=Cambridge, England \|series=Cambridge Texts in the History of Political Thought\|translator-last=Shatz\|translator-first=Marshall\|isbn=978-0-521-36182-8\|oclc=20826465\|lccn=89077393\|doi=10.1017/CBO9781139168083\|ref=harv\|editor1-last=Shatz\|editor1-first=Marshall}}</ref> Ideja o anarhističkom društvu bazirana je na manjim decentraliziranim, ali povezanim, zajednicama. Unutar takvih zajednica je puno lakše donositi zajedničke odluke, te je jednostavnije i efikasnije uskladiti različite želje i potrebe. To je ujedno i jedan od osnovnih uvjeta anarhizma - ideja da svatko mora u potpunosti ostvariti svoje potrebe i da svatko mora biti u mogućnosti sudjelovati u procesu odlučivanja vezano za odluke koje se njih dotiču.<ref name="Bakunjin"/>		Samo anarhističko objašnjenje tih naziva se očituje kroz definiranje anarhizma kao političke ideje i filozofije, odnosno metode kojom će se doći do cilja - anarhije (ili [[komunizam\|komunizma]] ovisno o struji). Kako je anarhisti vide, [[anarhija]] predstavlja društvo u kojem centraliziranu vlast i monopol nad nasiljem i moći zamjenjuje [[samoorganizacija]], [[samoupravljanje]], ravnopravna i pravedna distribucije svih proizvoda, ukratko, društvo u kojem svaka osoba može zadovoljiti svoje osnovne i sve ostale potrebe u maksimalnoj mjeri, a da pri tome ne radi na štetu drugih.<ref name="Bakunjin">{{Citiranje knjige\|last=Bakunjin\|first=Mikhail\|author-link=Mikhail Bakunin\|title=Etatizam i anarhija\|title-link=Statism and Anarchy\|year=1990\|orig-year=1873\|publisher=Cambridge University Press\|location=Cambridge, England \|series=Cambridge Texts in the History of Political Thought\|translator-last=Shatz\|translator-first=Marshall\|isbn=978-0-521-36182-8\|oclc=20826465\|lccn=89077393\|doi=10.1017/CBO9781139168083\|ref=harv\|editor1-last=Shatz\|editor1-first=Marshall}}</ref> Ideja o anarhističkom društvu bazirana je na manjim decentraliziranim, ali povezanim, zajednicama. Unutar takvih zajednica je puno lakše donositi zajedničke odluke, te je jednostavnije i efikasnije uskladiti različite želje i potrebe. To je ujedno i jedan od osnovnih uvjeta anarhizma - ideja da svatko mora u potpunosti ostvariti svoje potrebe i da svatko mora biti u mogućnosti sudjelovati u procesu odlučivanja vezano za odluke koje se njih dotiču.<ref name="Bakunjin"/>

	U anarhističkom društvu takve zajednice bi se mogle udruživati, surađivati, međusobno koordinirati, zajednički odlučivati na ravnopravnoj razini i po principu mreže, naspram piramide kao što je to slučaj kod državne organizacije društva u kojem postoji hijerahija autoriteta i otuđenje vlasti kroz predstavnike. Zajednice ljudi bi se organizirale prema osobnim afinitetima i prema lokalnim potrebama, vezano uz proizvodnju, stanovanje, prijevoz, ili bilo koji drugi dio života. Njihovu povezanost uvjetovale bi potrebe, a obavljanje poslova unutar njih olakšalo bi mogućnosti pojedinca i zajednice da rješava njima važna pitanja i probleme.<ref name="Chomsky1"/><ref name="Bakunjin"/>		U anarhističkom društvu takve zajednice bi se mogle udruživati, surađivati, međusobno koordinirati, zajednički odlučivati na ravnopravnoj razini i po principu mreže, naspram piramide kao što je to slučaj kod državne organizacije društva u kojem postoji hijerahija autoriteta i otuđenje vlasti kroz predstavnike. Zajednice ljudi bi se organizirale prema osobnim afinitetima i prema lokalnim potrebama, vezano uz proizvodnju, stanovanje, prijevoz, ili bilo koji drugi dio života. Njihovu povezanost uvjetovale bi potrebe, a obavljanje poslova unutar njih olakšalo bi mogućnosti pojedinca i zajednice da rješava njima važna pitanja i probleme.<ref name="Chomsky1"/><ref name="Bakunjin"/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T09:58:20Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Anarchy-symbol.svg|mini|[[Anarhistički_simboli#Zaokruženo_A|Zaokruženo A]], simbol anarhizma]]

'''Anarhizam''' je politička [[filozofija]] i pokret usmjeren na odbacivanje bilo kakvog oblika prisilnih hijerarhija i vlasti. Anarhisti obično pozivaju na ukidanje [[etatizam|države]] koju smatraju nasilnom, nepotrebnom i štetnom po definiciji. Zbog svojeg naglaska na sistemskoj kritici ekonomije i društva, ovaj skup nauka danas je vrlo povezan sa [[socijalizam|socijalizmom]] i [[antikapitalizam|antikapitalizmom]].

Anarhizam povlači svoje korjene još nastankom prvih civilizacija, pa time i prvih država. Najstariji poznati anarhisti poput [[Zenon Kitijski|Zenona Kitijskog]] djelovali su na području grčke još u 3. st. prije nove ere. Anarhizam poprima na značaju i snazi nakon [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]] i razvoja [[kapitalizam|kapitalizma]] u ranom 19. st. kada postaje svjetski pokret zajedno sa razvojem socijalizma. Krajem 19. i početkom 20. st. anarhizam biva vrlo utjecajan u raznim djelovima svijeta i povezan sa borbom za radnička prava i demokraciju. Anarhisti su predvodili nekoliko revolucija, od kojih je najpoznatija ona u [[Španjolski građanski rat|Španjolskom građanskom ratu]]. Neuspjehom autoritarnih režima poput [[Sovjetski savez|Sovjetskog saveza]], [[Kina|Narodne republike Kine]] i drugih u uspostavljanju socijalizma, anarhizam ponovno dobiva pažnju kao neautoritarna strana ljevice.

== Etimologija ==

Termin ''anarhizam'' je izveden iz [[grčki jezik|grčke]] riječi αναρχία ("bez vladara"). Stoga je ''anarhizam'', u svom najširem značenju, vjerovanje da su svi oblici vladavine (i prisilnog rada) nepoželjni i da bi trebali biti ukinuti (uključujući državni represivni aparat: [[vojska]], sudstvo, policija, tajne službe, itd.), te predstavlja vanparlamentarnu, antistranačku i anacionalnu opciju/organizaciju.

Prvi politički filozof koji se nazivao ''anarhistom'' bio je [[Pierre-Joseph Proudhon]] (1809.-1865.), čime se formalni nastanak modernog anarhizma svrstava u prvoj polovici 19. st. Od 1890-ih nadalje<ref name="Nettlau">{{cite book|last=Nettlau|first=Max|author-link=Max Nettlau|title=Kratka povijest anarhizma|year=1996|publisher=Freedom Press|isbn=978-0-900384-89-9|location=|pages=|ref=harv}}</ref> često se kao sinonim za anarhizam koristi termin ''[[libertarijanizam]]'' ili ''[[libertarijanizam|slobodarstvo]]''.<ref name="Guerin">{{cite book|jstor=|title=Anarhizam: Iz teorije u praksu|author1=Daniel Guérin|date=1970.|publisher=Monthly Review Press|isbn=9780853451280|editor-last=|editor-first=|pages=}}</ref><ref name="Ward">{{cite book|last=Ward|first=Colin|author-link=Colin Ward|title=Anarhizam: Vrlo kratki uvod|url=https://books.google.com/books?id=nkgSDAAAQBAJ|date=21 October 2004|publisher=OUP Oxford|isbn=978-0-19-280477-8|location=|pages=|ref=harv}}</ref> Neki anarhisti koriste termin ''[[libertarijanski socijalizam]]''<ref name="Chomsky1">{{cite book|last=Chomsky|first=Noam|authorlink=Noam Chomsky|editor-last=Pateman|editor-first=Barry|title=Chomsky o anarhizmu|year=2005|isbn=978-1-904859-26-0|publisher=AK Press|location=Oakland|ref=harv}}</ref> kako bi izbjegli negativne asocijacije anarhizma i naglasili njegovu povezanost sa [[socijalizam|socijalizmom]].<ref name="Marshall1">{{cite book|last=Marshall|first=Peter|authorlink=Peter Marshall (author)|title=Traženje nemogućeg: Povijest anarhizma|year=1992|isbn=978-0-00-217855-6|publisher=Harper Collins|location=London|ref=harv}}</ref> Matthew S. Adams i Carl Levy pišu kako termin ''anarhizam'' "opisuje [[totalitarizam|anti-autoritarno]] krilo socijalističkog pokreta".<ref name="Mattern">{{cite book|last=Mattern|first=Mark|chapter=|location=|pages=589–602|editor1-last=Levy|editor1-first=Carl|editor1-link=Carl Levy (political scientist)|editor2-last=Adams|editor2-first=Matthew S.|title=Palgrave priručnik anarhizma|year=2019|publisher=[[Springer Publishing]]|isbn=978-3-319-75620-2|ref=harv}}</ref> [[Noam Chomsky]] opisuje anarhizam, uz [[libertarijanski socijalizam|libertarijanski marksizam]], kao "slobodarsko krilo socijalizma".<ref name="Chomsky1"/> [[Daniel Guérin]] piše:<ref name="Guerin"/>

{{citat|Anarhizam je stvarno sinonim za socijalizam. Anarhist je prije svega socijalist čiji je cilj ukinuti čovjekovo izrabljivanje drugog. Anarhizam je samo jedna struja socijalističke misli, struja čije su glavne sastavnice traženje slobode i ukidanje Države. |Daniel Guérin, ''Anarhizam: Iz teorije u praksu''}}

Anarhizam se time često opisuje kao skup političkih filozofija koji se protivi nametnutim i prisilnim [[hijerarhija|hijerarhijama]] (pa time i [[kapitalizam|kapitalizmu]], [[nacionalizam|nacionalizmu]], [[etatizam|državi]] i sličnim autoritarnim institucijama) u društveno-ekonomskom djelovanju s ciljem zajednice osnovane na [[decentralizacija|decentralizaciji]], temeljnim slobodama i samoupravljanju.

== Teorija ==
{{socijalizam}}
[[File:Peter Kropotkin circa 1900.jpg|thumb|desno|[[Petr Kropotkin]], utjecajni teoretičar anarho-komunističke struje anarhizma.]]

Uz različite "dodatke" riječ anarhizam opisuje pojedine struje unutar anarhističkog pokreta, npr. [[anarho-sindikalizam]], [[anarho-primitivizam]], [[anarho-individualizam]], [[eko-anarhizam]], [[anarho-feminizam]], [[anarho-komunizam]] i druge.

[[File:Bakunin Nadar.jpg|thumb|lijevo|[[Mihail Bakunjin]], utjecajni anarhistički filozof i političar 19. st.]]

Kolektivistički anarhizam je oblik anarhizma koji se preklapa sa mnogim socijalističkim teorijama i spoznajama,<ref name="Marshall1"/> a često je povezan sa [[Mihail Bakunjin|Mihailom Bakunjinom]].<ref name="Shannon">{{cite book|last=Shannon|first=Deric|chapter=Antikapitalizam i slobodarska politička ekonomija|location=|pages=91–106|editor1-last=Levy|editor1-first=Carl|editor1-link=Carl Levy (political scientist)|editor2-last=Adams|editor2-first=Matthew S.|title=Palgrave priručnik anarhizma|year=2019|publisher=[[Springer Publishing]]|isbn=978-3-319-75620-2|ref=harv}}</ref> Kolektivistički anarhisti zagovaraju [[kolektivno vlasništvo]] nad [[sredstva za proizvodnju|sredstvima za proizvodnju]], ukoliko potrebno kroz revoluciju, i nadoknađivanje radnikova rada na osnovi broja sata provedenih radeći.

[[Anarho-komunizam]] je grana komunizma koja zagovara [[komunizam|komunističko društvo]] sa [[kolektivno vlasništvo|zajedničkim vlasništvom]] nad sredstvima za proizvodnju,<ref name="Mayne">{{cite book|last=Mayne|first=Alan James|url=https://books.google.com/books?id=6MkTz6Rq7wUC&pg=PA131&dq=Communist+anarchism+believes+in+collective+ownership|title=Iz politike prošlosti u politiku budućnosti: Integrirana analiza trenutačnih i emergentnih paradigmi|year=1999|publisher=Greenwood Publishing Group|accessdate=23 September 2020|isbn=978-0-275-96151-0|location=|pages=|ref=harv}}</ref> [[direktna demokracija|direktnu demokraciju]], [[samoupravljanje]] i horizontalno uređenu mrežu slobodnih asocijacija, radničkih vijeća i [[kooperativa]], sa proizvodnjom i raspodjelom na osnovi ''"Od svakoga po sposobnosti, za svakoga po potrebi"''.<ref name="Marshall1"/> Anarho-komunizam se razvio iz radikalnih socijalističkih struja nakon [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]],<ref name="Graham">{{cite book|last=Graham|first=Robert|title=Anarhizam: Dokumentivna povijest libertarijanskih ideja: iz anarhije do anarhizma|publisher=Black Rose Books|location=Montréal|pages=|year=2005|isbn=978-1-55164-250-5|author-link=Robert Graham (historian)|url=http://robertgraham.wordpress.com/anarchism-a-documentary-history-of-libertarian-ideas-volume-one-from-anarchy-to-anarchism-300ce-1939/|access-date=23 September 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20101130131904/http://robertgraham.wordpress.com/anarchism-a-documentary-history-of-libertarian-ideas-volume-one-from-anarchy-to-anarchism-300ce-1939/|archive-date=30 November 2010|ref=harv}}</ref>, i biva na kraju okupljen radom [[Petr Kropotkin|Petra Kropotkina]], čije se teorije uvelike podudaraju sa onima [[Karl Marx|Karla Marxa]].<ref name="Turcato">{{cite book|last=Turcato|first=Davide|pages=|chapter=Anarhistički komunizam|editor1-last=Levy|editor1-first=Carl|editor1-link=Carl Levy (political scientist)|location=|editor2-last=Adams|editor2-first=Matthew S.|title=Palgrave priručnik anarhizma|year=2019|publisher=[[Springer Publishing]]|isbn=978-3-319-75620-2|ref=harv}}</ref> Anarho-sindikalizam je grana anarhizma koja vidi [[sindikat|sindikate]] kao potencijalno revolucionarnu silu koja bi zamijenila kapitalizam sa novim društvom samoupravnih radnika. Osnovi anarho-sindikalizma su [[direktna akcija]], klasna [[solidarnost]] i radničko [[samoupravljanje]].<ref name="Walt">{{cite book|last=Van der Walt|first=Lucien|chapter=|location=|pages=249–264|editor1-last=Levy|editor1-first=Carl|editor1-link=Carl Levy (political scientist)|editor2-last=Adams|editor2-first=Matthew S.|title=Palgrave priručnik anarhizma|year=2019|publisher=[[Springer Publishing]]|isbn=978-3-319-75620-2|ref=harv}}</ref>

Samo anarhističko objašnjenje tih naziva se očituje kroz definiranje anarhizma kao političke ideje i filozofije, odnosno metode kojom će se doći do cilja - anarhije (ili [[komunizam|komunizma]] ovisno o struji). Kako je anarhisti vide, [[anarhija]] predstavlja društvo u kojem centraliziranu vlast i monopol nad nasiljem i moći zamjenjuje [[samoorganizacija]], [[samoupravljanje]], ravnopravna i pravedna distribucije svih proizvoda, ukratko, društvo u kojem svaka osoba može zadovoljiti svoje osnovne i sve ostale potrebe u maksimalnoj mjeri, a da pri tome ne radi na štetu drugih.<ref name="Bakunjin">{{cite book|last=Bakunjin|first=Mikhail|author-link=Mikhail Bakunin|title=Etatizam i anarhija|title-link=Statism and Anarchy|year=1990|orig-year=1873|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge, England |series=Cambridge Texts in the History of Political Thought|translator-last=Shatz|translator-first=Marshall|isbn=978-0-521-36182-8|oclc=20826465|lccn=89077393|doi=10.1017/CBO9781139168083|ref=harv|editor1-last=Shatz|editor1-first=Marshall}}</ref> Ideja o anarhističkom društvu bazirana je na manjim decentraliziranim, ali povezanim, zajednicama. Unutar takvih zajednica je puno lakše donositi zajedničke odluke, te je jednostavnije i efikasnije uskladiti različite želje i potrebe. To je ujedno i jedan od osnovnih uvjeta anarhizma - ideja da svatko mora u potpunosti ostvariti svoje potrebe i da svatko mora biti u mogućnosti sudjelovati u procesu odlučivanja vezano za odluke koje se njih dotiču.<ref name="Bakunjin"/>

U anarhističkom društvu takve zajednice bi se mogle udruživati, surađivati, međusobno koordinirati, zajednički odlučivati na ravnopravnoj razini i po principu mreže, naspram piramide kao što je to slučaj kod državne organizacije društva u kojem postoji hijerahija autoriteta i otuđenje vlasti kroz predstavnike. Zajednice ljudi bi se organizirale prema osobnim afinitetima i prema lokalnim potrebama, vezano uz proizvodnju, stanovanje, prijevoz, ili bilo koji drugi dio života. Njihovu povezanost uvjetovale bi potrebe, a obavljanje poslova unutar njih olakšalo bi mogućnosti pojedinca i zajednice da rješava njima važna pitanja i probleme.<ref name="Chomsky1"/><ref name="Bakunjin"/>

Anarhizam se protivi današnjoj društvenoj strukturi i organizaciji koja uvjetuje postojanje države, te smatra da institucija države svoje postojanje bazira na toj strukturi i organizaciji, koja je autoritarna, hijerarhijska, patrijarhalna i strogo kontrolirana.<ref name="Chomsky1"/> Anarhistička kritika često ističe da čak i tzv. "liberalna" [[država]] prakticira visoku razinu kontrole i to na više načina; s jedne strane, država mora voditi računa o tome da se autoritet ne dovodi u pitanje (npr. nedopustiva je neposlušnost, neplaćanje poreza, ekonomsko i političko organiziranje koje nije povezano s državom i sl.), dok s druge strane, pazi na to da se održi privid individualne moći svake osobe u procesu odlučivanja, pa se tako svake četiri godine održavaju izbori, koji se također događaju u strogo kontroliranim uvjetima. Anarhisti smatraju da je uvijek riječ o istoj klasi ljudi, političkoj i ekonomskoj eliti, kojoj njihov položaj u društvu dozvoljava sudjelovanje u utrci do pozicija moći.<ref name="Bakunjin"/><ref name="Mattern"/>

Anarhistički odnos prema društvu je potpuno suprotan. U anarhizmu, moć ne bi nitko posjedovao i svi bi posjedovali moć, ne moć nad nekim, već moć ispunjavanja svih svojih potreba, moć zajedničkog djelovanja i odlučivanja o svom životu.<ref name="Bakunjin"/>
Anarhizam se ne protivi organizaciji, već predstavlja jedan oblik horizontalne organizacije, u kojem se odluke donose [[izravna demokracija|direktnom demokracijom]] ili [[konsenzus|konsenzusom]] za razliku od sustava [[parlamentarna demokracija|parlamentarne demokracije]] kakav poznajemo danas.

Iako se svi anarhisti slažu u osnovnim vrijednostima anarhizma, razilaze se u pitanjima kao što su npr. upotreba nasilja, odnosno nenasilja u svrhu ostvarivanja određenih ciljeva, što možemo vidjeti u razlikama između ideje o propagandi djelom tj. političkih [[atentat|atentata]] na razne političare koje je anarhistički pokret naposljetku odbacio, te ideji [[anarho-pacifizam|anarho-pacifizma]] i nenasilnog otpora kakvog je propagirao kršćanski anarhist [[Lav Tolstoj]]. Uz ovo i dan danas aktualno pitanje, anarhiste razjedinjuju različitost ideje organizacije života, kao npr. ona što zagovaraju anarhosindikalisti nasuprot onoj o povratku primitivnim zajednicama koju zagovaraju anarho-primitivisti. Pitanje seksizma u anarhističkom pokretu aktualizira [[anarho-feminizam]].

== Povijest ==
[[Datoteka:Anarchist_flag.svg|desno|mini|Zastava anarho-sindikalista, anarho-komunista i drugih libertarijanskih socijalista]]
Anarhizam povlači svoje korjene još nastankom prvih civilizacija, pa time i prvih država. Najstariji poznati anarhisti poput [[Zenon Kitijski|Zenona Kitijskog]] djelovali su na području grčke još u 3. st. prije nove ere. Anarhizam poprima na značaju i snazi nakon [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]] i razvoja [[kapitalizam|kapitalizma]] u ranom 19. st. kada postaje svjetski pokret zajedno sa razvojem socijalizma.

Mada je u ljudskoj povijesti bilo brojnih ostvarenja društava i organizacija baziranih na anarhičnim principima, [[Pariška komuna]] iz [[1871.]] je bila vjerojatno prvi pokušaj anarhične društvene organizacije koji je globalno odjeknuo; kao što je komentirao [[Mihail Bakunjin]], jedan od velikih povijesnih mislilaca anarhije, a služila je i kao inspiracija za [[Karl Marx|Karla Marxa]] koji ju opisuje kao prvi primjer [[diktatura proletarijata|diktature proletarijata]]. Još jedan od konkretnih i opširnih ostvarenja anarhičnih principa u društvu bio je [[Španjolski građanski rat]],<ref name="Nettlau"/> za vrijeme kojeg su radnici, često kao članovi anarhosindikalističkih organizacija kao što je ''Confederación Nacional del Trabajo'' ('''CNT''': Konfederacija nacionalnog rada) i ''Federación Anarquista Ibérica'' ('''FAI''': Federacija anarhista [[Iberija|Iberije]]) u [[Katalonija|Kataloniji]] i [[Aragonija|Aragoniji]], dokazali djelotvornost [[samoupravljanje|samouprave]] javnog prijevoza i proizvodnih poduzeća - industrijskih, kao i poljopriverednih: preko horizontalnih skupština su bile ostvarene kolektivizacije zemlje zaplijenjene od veleposjednika. U nekim je slučajevima čak bilo ukinuto [[privatno vlasništvo]] i [[novac]]. Anarhističke mjere su, međutim, bile nasilno prekinute zbog ratnog poraza; naime osim što su se borili protiv nacionalista i fašista pod vodstvom [[Francisco Franco|Franciska Franca]] (koji su imali i podršku [[fašistička Italija|fašističke Italije]] i [[nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]]), anarhisti su se morali čuvati i Komunističke partije, koja je imala podršku od [[Josif Staljin|Staljina]] s izričitom zabranom naoružanja anarhista i s naredbom da se sabotiraju postignuća anarhičnih organizacija i pojedinaca.<ref name="Nettlau"/><ref name="Marshall1"/>

Bilo je, međutim vrlo bitno i iskustvo [[Mahnovščina|Mahnovščine]], tj. pobunjeničke [[Ukrajina|Ukrajine]] pod vodstvom seljačkog generala [[Nestor Mahno|Nestora Ivanoviča Mahna]] i [[Kronstadtski ustanak|Kronstadtskog]] otpora u [[Rusija|Rusiji]]. Oba ova otpora su bili slomili i izbrisali boljševici i njihova [[Crvena armija]] kojom je zapovijedao general [[Lav Trocki]].

==Anarhizam u Hrvatskoj==
''Vidi članak: [[Anarhizam u Hrvatskoj]]''

Anarhističke struje se u Hrvatskoj javljaju početkom 20. st., i sudjeluju u brojnim štrajkovima i skupovima. Tokom [[Drugi svijetski rat|Drugog svijetskog rata]] sudjeluju u [[Narodnooslobodilački otpor|Narodnooslobodilačkom otporu]] okupaciji Hrvatske.

U poslijeratnoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] anarhisti bivaju, kao i druge političke struje skeptične novog režima, progonjeni i utišani. Osamdesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u Zagrebu nastaje, najprije bezimena, grupa anarhističkih tendencija koja kasnije mijenja nekoliko imena - ''Train Toilet Band'', ''Svarun'' i na kraju ''Autonomija''. Aktivnosti te grupe su se ograničavale na performanse i male demonstracije, primjerice tzv. "Prazne demonstracije" na kojima su članovi grupe ismijavali politiku održavajući "prazne govore" (govornik nije ništa izgovarao) i dijeleći prazne letke. Grupa se raspada početkom [[1990-ih|devedesetih]].<ref>Ibid, str. 220-221.</ref>

==Kritika anarhizma==
Teorija i praksa anarhizma bila je kontroverzna otkada se proširila u 19-om stoljeću. Neke kritike došle su od skupina kojima se anarhizam suprotstavlja, kao što su vlade. Ostale kritike dolazile su od nekih anarhista ili političkih pokreta koji dijele slične ciljeve s anarhističkim, kao što je [[marksizam]]. Mnogi su ispitivali idealističku prirodu anarhizma, sumnjajući u njegovu praktičnu primjenu u stvarnome svijetu. Isti naglašavaju da nije moguće uspostaviti održivu anarhističku anti-državu. Neki sociolozi smatraju da se hijerarhija pojavila istovremeno s ljudskom civilizacijom, iako drugi tvrde da su mnoga domorodačka društva velikim dijelom bila egalitaristička.

== Anarhisti u umjetnosti ==
{{nedostaju izvori}}
{{točnost}}
=== Glazba ===
{{nedostaju izvori}}
*''[[punk]]''
**''crust''
**''grind''
**''alternative rock'' (alternativa)
**''hardcore''
**''novi val''
**''ska''
**''[[dub (glazba)|dub]]''
**''pop''
**''techno''
**''digital hardcore''

=== Film ===

**''[[Klub boraca (1999)|Klub boraca]]'' (''Fight Club'', 1999, ''David Fincher'')
**Roko i Cicibela (napisao Miljenko Smoje)
**''[[O za osvetu|V for Vendetta]]''
**Simple Men (napisao Hal Hartley)
**Anarchy in L.A. (producent Otto Nomous)
**Anarchists (Yu Yong-Sik)
**Eros Plus Massacre (Yoshishige Yoshida)
**Libertarias (Vicente Aranda)
**Land and Freedom (Ken Loach, Jim Allen)

=== Književnost ===
**[[Alfredo Bonanno]]
**[[Lav Nikolajevič Tolstoj]] (osnovao novi pokret u anarhizmu - [[kršćanski anarhizam]]).
**[[Janko Polić Kamov]]
**[[Toma Bebić]]
**[[Miljenko Smoje]]
**[[Hrvoje Jurić]]
**[[Jaroslav Hašek]]
**Jane Doe
**Graham Purchase
**Hans Magnus Enzensberger
**[[Donald Rooum]]
**Voltairine de Cleyre
**[[Emile Zola]]
**Oscar Wilde
**Henry Miller
**William Godwin
**André Breton
**Alexander Berkman
**Albert Camus
**[[Mihail Bakunjin]]
**[[Emma Goldman]]
**[[Petar Kropotkin]]
**Errico Malatesta
**Daniel Guerin
**Angel J. Cappelletti
**Elisee Reclus
**Robert Paul Wolff
**[[Noam Chomsky]]
**Bob Black
**William Godwin
**Max Stirner
**Pierre-Joseph Proudhon
**Johann Most
**Gustav Launder
**Nestor Mahno
**[[Max Nettlau]]
**Rudolf Rocker
**Murray Bookchin
**Clifford Harper
**Henry David Thoreau
**Saul Newman
**Fredy Perlman
**Roy San Filippo
**Hakim Bey

== Vidi još ==
*[[Anarhizam u Španjolskoj]]
*[[Anarho-sindikalizam]]
*[[Mreža anarhosindikalista i anarhosindikalistkinja (MASA)]]
*[[Anarho-komunizam]]
*[[Anarho-kapitalizam]]
*[[Anarhistički simboli]]
*[[Anarhizam u umjetnosti]]
*[[Info-anarhizam]]
*[[Pacifizam]]
*[[Liberalizam]]
*[[Anti-kapitalizam]]
*[[Indimedija]]
*[[Kritike anarhizmu]]
*[[Kršćanski anarhizam]]
*[[Internacionala]]
*[[Društveni poredak]]
*[[Pariška komuna]]
*[[RNK Split]]

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Anarchism}}
{{Wikicitat|Anarhizam}}
'''Hrvatski:'''
*[http://sh-contrainfo.espiv.net/ ContraInfo]
*[http://www.atabularasa.org/archive/hr A Tabula Rasa]
*[http://fenjer.anarhija.org/ Fenjer]
*[http://ispodplocnika.net/ Ispod pločnika]
*[http://www.stocitas.org/ Što čitaš?] Anarhistička izdavačka kuća {{jezikk|hrv.|hrvatski}}
*[http://masari.noblogs.org/ Mreža anarhista] (MASA) {{jezikk|hrv.|hrvatski}}
*[http://masa-hr.org/ Mreža anarhosindikalista i anarhosindikalistkinja] MASA {{jezikk|hrv.|hrvatski}}
*[http://anarhizam.hr Centar za anarhističke studije] Vijesti iz područja anarhizma, teorija i praksa, biografije anarhista, povijesni događaji...{{jezikk|hrv.|hrvatski}}
*[https://web.archive.org/web/20070625033142/http://inicijativa.org/ Anarho-sindikalistička Inicijativa] Službena prezentacija ASI, aktualne vijesti, forumi...{{jezikk|srp.|srpski}}
*[https://anarhisticka-biblioteka.net/ Anarhistička biblioteka]
*[http://www.libertarijanska-ljevica.org/ Libertarijanska ljevica] Anarho-sindikalistička aktivistička grupacija

'''Engleski:'''
*[http://actforfree.nostate.net/ Act for freedom now!]
*[http://anarchistnews.org/ Anarchist News]
*[http://325.nostate.net/ 325 Magazine]
*[http://theanarchistlibrary.org/ The Anarchist Library]
*[https://theanarchistlibrary.org/library/the-anarchist-faq-editorial-collective-an-anarchist-faq/ An Anarchist FAQ]

== Izvori ==
{{reflist}}

{{Oblici vodstva}}
[[Kategorija:Filozofija politike]]
[[Kategorija:Političke ideologije]]
[[Kategorija:Anarhizam| ]]
[[Kategorija:Grecizmi]]