WikiSysop: bnz

2022-04-30T14:36:24Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 14:36
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Anambé'''-->~~'''Anambé'''.- pleme američkih Indijanaca jezične skupine [[Oyampi]], porodice [[Tupi-Guarani]], nastanjeno u [[brazil]]skoj državi [[Pará]] na rezervatu Terra Indígena Anambé (7,882 hektara) u općini [[Moju]], uz gornji tok rijeke [[Cairari]], pritok rijeke [[Mioju (rijeka)\|Moju]]; 132 (2000).		'''Anambé'''.- pleme američkih Indijanaca jezične skupine [[Oyampi]], porodice [[Tupi-Guarani]], nastanjeno u [[brazil]]skoj državi [[Pará]] na rezervatu Terra Indígena Anambé (7,882 hektara) u općini [[Moju]], uz gornji tok rijeke [[Cairari]], pritok rijeke [[Mioju (rijeka)\|Moju]]; 132 (2000).

	== Povijest ==		== Povijest ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-21T00:34:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Anambé'''.- pleme američkih Indijanaca jezične skupine [[Oyampi]], porodice [[Tupi-Guarani]], nastanjeno u [[brazil]]skoj državi [[Pará]] na rezervatu Terra Indígena Anambé (7,882 hektara) u općini [[Moju]], uz gornji tok rijeke [[Cairari]], pritok rijeke [[Mioju (rijeka)|Moju]]; 132 (2000).

== Povijest ==
Anambé su u prošlosti (1. polovica 19. stoljeća) živjeli zapadno od [[Tocantins]]a, na rijeci [[Pacajá]], pritoci rijeke [[Pará, rijeka|Pará]], blizu [[Portel]]a. Bijelci koji prvi dolaze u ovaj kraj zarate sa Anambama, što su iskoristili [[jezuiti]], koji su ispočetka živjeli sa njima u miru, i počeli odvajati žene od muškaraca, i odvoditi ih u Portel. Muškarci su radili za njih na poljima (roças) ili kao veslači, a žene da im peru i kuhaju. Ovo je uvredljivo za Anambé, pa postaju nepokorni poglavici. U to vrijeme dođe i do napada nekog ljudožderskog plemena, poznatog kao "Curumbu" (potpuno nepoznati), na što su se Anambé povukli na rijeku [[Cururuí]], pritok Pacaje i osnovali selo Tauá. Godine 1852. dio Anamba dolazi na lijevu obalu Tocantinsa, gdje su zatražili zaštitu i smješteni u jedno selo u distriktu [[Baião]]. Ostatak Anamba ostao je na gornjoj Pacajá. Do 1874. preostalo je nakon rata sa plemenom "Curumbu" 46 Indijanca. Sljedeće godine od boginja ih je umrlo 37. Preostali se priključe Anambama na selu na rijeci Tocantins. Do kraja 19 stoljeća Anambé su ostali živjeti u blizini grada Baião, na otocima Santos i Tauá, kada odlaze na lijevu obalu Tocantinsa u bazen rijeke Moju.

Prvi zapisi o njima u bazenu Mojua brkaju ih sa Indijancima [[Turiwara]] i [[Amanayé]]. Antropolog [[Napoleão Figueiredo]], kaže da na Moju dolaze sa plemenom [[Gaviões do Oeste]], koji su ih kasnije otjerali prema rijeci Cairari. Isprva su oni jedini stanovnici na gornjoj Cairari, ali od sredine 20 stoljeća počinju dolaziti drvosječe i sakupljači [[balata|balate]] (=gutta-percha), gumolikog materijala dobivenog sušenjem mliječnog soka drveta [[Manilkara bidentata]]. 1970.-tih godina neki Anambé rade za drvosječe zarađujući sebi nadnice, ili prodaju drvo za regatão, putujuće amazonske trgovce). Anambé isprva mahom odlaze na rad za drvosjeće, no u sljedećoj dekadi, do toga dolazi tek slučajno.

== Kultura: Kulturna prožimanja i akulturacija ==
Današnji Anambé su izgubili glavninu svog eksternalnog domorodačkog kulturnog elementa, a njihov način života je dosta sličan lokalnom ne-indijanskom stanovništvu. Njihove kuće prekrivene slamom ili drvenim otpadom, ne razlikuju se mnogo od drugih kuća u tom području. Izuzetak ovdje čine malene [[košare]], spiralna [[sito|sita]], [[vreteno|vretena]], [[pilões]] (teški [[mužar]]i, avani za mljevenje [[kukuruz]]a i drugog zrnja, [[dugout-kanu]]i poznati pod imenom [[ubás]], i naravno [[luk i strijela|lukovi i strijele]], to su sve one stvari koje su Indijancu i Indijanki potrebne za svakodnevni posao. Kroz kojih 4 generacije Anambé su preko inter-etničkih brakova i ne-indijanskih supružnika uvučeni u život sela. 1980.-tih godina stari Anambé vođa, možda je posljednji koji je još upoznat sa starim tradicijama i pjesmama, a vodstvo će pripasti mlađem oženjenom muškarcu čija obitelj živi u urbanoj sredini.

[[Napoleão Figueiredo]] kaže da su Anambé 1940.-tih pokršteni u Belému, i svima im je kum guverner države Pará [[Joaquim de Magalhães Cardoso Barata]]. Početkom 1960.-tih Anambé počinju voditi svoju djecu na krštenje u grad [[Mocajuba]], a uspostavljaju i kontakt sa pentekostalnom crkvom iz Vila Erlima, blizu njihovog sela. Njihova mitologija stoga ima i katoličkog i evangelističkog utjecaja, dok je [[pajé]] (njihov šaman) postao tek figura, koja će sa vremenom nestat.

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.socioambiental.org/pib/epi/anambe/anambe.shtm Anambe]

{{Navigacija
| naziv = {{PAGENAME}}
| slika =
|naslov=[[Tupí-Guaraní]]: [[Oyampi]]

|popis1=
[[Amanayé]] • [[Anambé]] • [[Ararandeuara]] • [[Emerillon]] • [[Guajá]] • [[Urubu]] • [[Zo'é]]
}}

[[Kategorija:Oyampi]]
[[Kategorija:Brazilski Indijanci]]
[[Kategorija:indijanska plemena]]

Anambé - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica