WikiSysop: bnz

2022-04-30T14:23:14Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 14:23
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Analema'''-->~~[[datoteka:Analemma pattern in the sky.jpg\|mini\|desno\|300px\|Prikaz analeme gledano prema [[istok]]u na [[Sjeverna polutka\|sjevernoj polutki]]. Datumi pozicija Sunca su prikazani za [[Njemačka\|Njemačku]].]]		[[datoteka:Analemma pattern in the sky.jpg\|mini\|desno\|300px\|Prikaz analeme gledano prema [[istok]]u na [[Sjeverna polutka\|sjevernoj polutki]]. Datumi pozicija Sunca su prikazani za [[Njemačka\|Njemačku]].]]

	[[datoteka:Analemma Earth.png\|mini\|desno\|300px\|Analema u podne za [[Koordinirano svjetsko vrijeme\|Greenwicko središnje vrijeme]] ([[zemljopisna širina]] 51,48° sjever, [[zemljopisna dužina]] 0,001 5° zapad).]]		[[datoteka:Analemma Earth.png\|mini\|desno\|300px\|Analema u podne za [[Koordinirano svjetsko vrijeme\|Greenwicko središnje vrijeme]] ([[zemljopisna širina]] 51,48° sjever, [[zemljopisna dužina]] 0,001 5° zapad).]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-01T02:26:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Analemma pattern in the sky.jpg|mini|desno|300px|Prikaz analeme gledano prema [[istok]]u na [[Sjeverna polutka|sjevernoj polutki]]. Datumi pozicija Sunca su prikazani za [[Njemačka|Njemačku]].]]

[[datoteka:Analemma Earth.png|mini|desno|300px|Analema u podne za [[Koordinirano svjetsko vrijeme|Greenwicko središnje vrijeme]] ([[zemljopisna širina]] 51,48° sjever, [[zemljopisna dužina]] 0,001 5° zapad).]]

[[datoteka:kepler-second-law.gif|mini|desno|300px|[[Radijvektor]] (provodnica) [[Sunce]]-[[planet]] opisuje u jednakim [[vrijeme (fizika)|vremenskim]] razmacima jednake [[površina|površine]] (plava površina). Zelena strelica prikazuje [[brzina|brzinu]] ([[vektor]] brzine). Ljubičasta strelica usmjerena prema Suncu prikazuje [[ubrzanje]] (ostale dvije ljubičaste strelice su komponente ubrzanja, jedna okomita i druga paralelna (normalna) s brzinom.]]

'''Analema''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''analemma'': sunčani sat od [[Grčki jezik|grč]]. ''ἀνάλημμα'': potporanj) je [[krivulja]] u obliku osmice ([[Bernoullijeva lemniskata]]) koju u godini dana ocrtava položaj [[Sunce|Sunca]] zabilježen svakoga dana u isto vrijeme s istoga mjesta. <ref> '''analema''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=68321] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

== Zemljina putanja ==
{{Glavni|Zemljina putanja}}

Neposredne astronomske posljedice Zemljinog obilaska oko Sunca (revolucije Zemlje) jesu prividno gibanje Sunca (godišnje gibanje Sunca) i godišnja promjena noćnog neba. Promatrajući Sunce, projiciramo ga u neko područje neba ([[nebeska sfera]]); na primjer 23. rujna Sunce vidimo u [[Djevica (zviježđe)|zviježđu Djevice]]. Spojnica povučena od Zemlje do Sunca prema nebeskoj sferi stalno se zakreće u toku našeg gibanja. Slika Sunca na nebu "neprestano bježi", i to također u smislu vrtnje desnog vijka. [[Kružnica]] kojom se Sunce prividno giba među zvijezdama zove se [[ekliptika]]. Gibanje Sunca odvija se ekliptikom od [[zapad]]a prema [[istok]]u, što je upravo suprotno smjeru dnevnoga gibanja nebeske sfere! Gibanje Sunca među zvijezdama je optička varka, nastala promatranjem Sunca s pokretne Zemlje. [[Zviježđa]] kroz koja Sunce na taj način "prolazi" zovu se zviježđima [[zodijak]]a ili životinjskog pojasa. Kako puni kut (360°) ima otprilike isto toliko stupnjava koliko u godini ima dana, Sunce će ekliptikom u jednom danu prelaziti oko 1[[Stupanj (kut)|°]].

Sunce se giba među zvijezdama koje se nalaze na dnevnoj strani nebeske sfere, no to njegovo relativno pomicanje izravno ne zapažamo. Zato ćemo na noćnoj strani vidjeti da se zvijezde smjenjuju iz dana u dan, od mjeseca do mjeseca. Mijenja se vidljivo područje noćnog neba. Budući da se spojnica od Sunca do Zemlje prema nebeskoj sferi zakreće na istok, novo će nam zvjezdano područje nicati na istočnom obzoru. Zaključujemo da se godišnje gibanje neba odvija od istoka prema zapadu, isto kao i dnevno gibanje neba, a suprotno od godišnjeg gibanja Sunca među zvijezdama. <ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref>

=== Drugi Keplerov zakon ===
{{Glavni|Drugi Keplerov zakon}}

'''Drugi [[Johannes Kepler|Keplerov]] zakon''' glasi:
{| {{prettytable}}
|-
| [[Radijvektor]] (provodnica) [[Sunce]]-[[planet]] opisuje u jednakim [[vrijeme (fizika)|vremenskim]] razmacima jednake [[površina|površine]].
|}

Na prikazanoj slici <math>dv</math> je priraštaj kuta <math>v</math> koji odgovara kratkom intervalu <math>dt</math>. Za to vrijeme radijus-vektor prebriše površinu:

<center><math>dp=\frac{r^2\pi}{2\pi}dv=\frac{1}{2}r^2dv</math></center>

(<math>v</math> u radijanima), jer, s obzirom na to da je priraštaj <math>dv</math> vrlo malen, može se površina isječka elipse smatrati površinom isječka kruga s polumjerom <math>r</math>. Tako proizlazi:

<center><math>\frac{dp}{dt}=\frac{1}{2}r^2\frac{dv}{dt}</math></center>

<math>\frac{dp}{dt}</math> naziva se [[površinska brzina| površinskom brzinom]]. Prema drugom Keplerovu zakonu ta je brzina konstantna:

<center><math>r^2\frac{dv}{dt}=C</math></center>

i to je matematički izraz drugoga Keplerova zakona.

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija: Nebeska mehanika]]

Analema - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica