WikiSysop: bnz

2022-04-30T13:32:05Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 13:32
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Anagram'''-->~~'''Anagram''' ili '''premetaljka''' vrsta je [[enigmatika\|enigmatske]] [[zagonetka\|zagonetke]] u kojoj se [[permutacija\|premetanjem]] slova ili slogova neke riječi, izraza, rečenica ili osobnih imena tvore nove značenjske ili smisaone cjeline.<ref name="lzmk">"Hrvatska opća enciklopedija", knjiga 1, str. 222, ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža'', Zagreb 1999. {{ISBN\|953-6036-31-2}}</ref><ref name="igre">Miljenko Lepšić i Josip Ilić-Dreven, "Društvene igre", ''Sportska tribina'', Zagreb 1981.</ref> '''Anagramist''' je osoba koja se bavi anagramima.		'''Anagram''' ili '''premetaljka''' vrsta je [[enigmatika\|enigmatske]] [[zagonetka\|zagonetke]] u kojoj se [[permutacija\|premetanjem]] slova ili slogova neke riječi, izraza, rečenica ili osobnih imena tvore nove značenjske ili smisaone cjeline.<ref name="lzmk">"Hrvatska opća enciklopedija", knjiga 1, str. 222, ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža'', Zagreb 1999. {{ISBN\|953-6036-31-2}}</ref><ref name="igre">Miljenko Lepšić i Josip Ilić-Dreven, "Društvene igre", ''Sportska tribina'', Zagreb 1981.</ref> '''Anagramist''' je osoba koja se bavi anagramima.

	== Povijest ==		== Povijest ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T17:02:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Anagram''' ili '''premetaljka''' vrsta je [[enigmatika|enigmatske]] [[zagonetka|zagonetke]] u kojoj se [[permutacija|premetanjem]] slova ili slogova neke riječi, izraza, rečenica ili osobnih imena tvore nove značenjske ili smisaone cjeline.<ref name="lzmk">"Hrvatska opća enciklopedija", knjiga 1, str. 222, ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža'', Zagreb 1999. {{ISBN|953-6036-31-2}}</ref><ref name="igre">Miljenko Lepšić i Josip Ilić-Dreven, "Društvene igre", ''Sportska tribina'', Zagreb 1981.</ref> '''Anagramist''' je osoba koja se bavi anagramima.

== Povijest ==
Anagram potječe iz [[grčki jezik|grčkog jezika]], od riječi ανά + γράμμα = napisati na drugi način.

Prema nekim povjesničarima, prvi anagramist bio je matematičar i filozof [[Pitagora]] (570. - 495. pr.Kr.). Kako nema njegovih sačuvanih anagrama, smatra se da je prvi enigmatist [[Likofron]], pjesnik i filozof iz 3. stoljeća pr.Kr. Likofron, koji je radio u [[Aleksandrijska knjižnica|aleksandrijskoj knjižnici]], svoje prve anagrame posvetio je kralju [[Ptolemej II. Filadelf|Ptolemeju II.]] i kraljici Arsinoji.<ref name="lzmk" />

Anagramiranje je postalo naročito popularno u [[srednji vijek|srednjem vijeku]], kada su mnogi vladari i plemići tražili da se od slova njihovih imena premetanjem sastavi prihvatljiv i pohvalan izraz, tvrdnja ili rečenica, ili podrugljiv od imena njihovih neprijatelja. Mnogi su ga književnici koristili kao svoje [[pseudonim]]e, na primjer ''[[François Rabelais]] - Alcofribas Nasier''<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?ID=55919 François Rabelais, ''proleksis.lzmk.hr'']</ref>, ''[[Arrigo Boito]] - Tobia Gorrio'', a ''[[Vladimir Nabokov]]'' je od anagrama svog imena stvorio lik ''Vivian Darkbloom''.

Anagrami su bili u službenoj upotrebi kao jedna od [[kriptografija|kriptografskih]] metoda, kao podesno sredstvo za [[šifra|šifriranje]], odnosno tajnu prepisku. Pronalaskom drugih, boljih metoda šifriranja, anagrami su se prestali koristiti u ovoj oblasti. Status enigmatske zagonetke anagram je stekao na prelasku iz 18. u 19. stoljeće, kada je postao popularno sredstvo razonode.

== Elementi anagrama ==
{| style="float:right; width:150px; margin:10px; border:solid 1px;"
! style="background-color:azure; border-bottom:solid 1px;" | Stihovni anagram
|-
|Kad na <span style="cursor:help; color:#404040;" title="RODA">ODAR</span>
|-
|žaba stane,
|-
|ovoj '''ptici'''
|-
|jutro svane.
|-
| style="border-top:solid 1px; font-size: 0.85em;"|Primjer postavke anagrama, velika i podebljana slova.<ref name="pogodi">[http://home.arcor.de/z-fly/midho/download/pogodi.pdf Zagonetke "Pogodi", Midhat Hrnčić Midho]</ref>
|}
Glavni elementi svakog anagrama su ''postavka'' i ''rješenje''. Na primjer, postavka je ''LAŽNI STID KUPAČA'', a rješenje je ''NUDISTIČKA PLAŽA'' (autor: Zlatan Čop). Ako postavka i rješenje nisu ni u kakvoj vezi, radi se o jednostavnom premetanju slova (na primjer ''TRAVA - VATRA – VRATA'').

U časopisima je uobičajeno da se postavka piše velikim slovima. U opisu se može podebljanim ("crnim") slovima istaknuti pojam koji se traži

Poseban tip anagrama, kod koga se slova premeću u obrnut redoslijed je [[palindrom]], na primjer: ''Perica reže raci rep'', ili ananim, pseudonim od palindroma imena, na primjer ''[[Yma Sumac]] - Amy Camus''. Jedna vrsta anagrama rasprostranjena je u [[žargon]]u, kad se jedan slog premjesti na početak ili kraj riječi, na primjer: ''žišku - kužiš'', ''rista - stari'', ''njofra - Franjo''.

== Kvaliteta anagrama ==
Anagram je kvalitetniji ako ispunjava što više kriterija, koji imaju svoju težinu:
*''Logička veza postavke i rješenja'' - ova dva elementa moraju biti u što tješnjoj vezi i o toj vezi ovisi kvaliteta anagrama. Tako sačinjen anagram je razumljiv i najčešće nisu potrebna nikakva dodatna objašnjenja za njegovo rješavanje. Primjer: ''KRASAN JE ODMOR - JADRANSKO MORE'' (autor: Marko Krvavica).
*''Izbjegavanje ponavljanja istih riječi ili riječi s istim korijenom u postavci i rješenju''. Ponekad se može tolerirati neko manje ponavljanje, ukoliko je autorska ideja važnija od tog tehničkog nedostatka.
*''Gramatička ispravnost'' – i postavka i rješenje trebaju biti gramatički ispravni, bez miješanja stranih i domaćih riječi i fraza, sa što manje ili sasvim bez uzvika tipa "O", "E", "AO" i sličnih.
*''Stupanj ispremiještanosti slova'' – idealno bi bilo da sva slova promijene mjesta, što najčešće nije moguće, ali se teži da ispremiještanost bude što veća.
*''Dužina postavke odnosno rješenja'' – iako ovaj kriterij nema veću težinu, jer se i od kraće postavke može napraviti dobar anagram, pojedini sastavljači mu pridaju veću važnost. Dakle, poželjno je da i u rješenju i u postavci bude što više dužih riječi.
*''Struktura slova'' – premda ni ovaj kriterij nema veći značaj, ipak se više vrednuju anagrami koji sadrže veći broj manje frekventnih slova, kao što su "f", "đ", "dž", "lj", "nj", "h", "ž", "č" i "ć".
*''Izbor teme'' – poželjno je da anagrami budu tematski aktualni i da prate aktualna društvena zbivanja. Primjer su takozvani ''naslovni anagrami'', gdje se od nekog naslova s naslovnice novina pokušava napraviti što efektniji anagram. Recimo, od naslova "Ratne strepnje" anagram ''STRANE PRETNJE''. U svakom slučaju, treba birati teme koje se odnose na oblasti značajne za opću kulturu najšireg kruga rješavača, izbjegavati nepoznate ličnosti, usko stručne termine, strane riječi itd.

== Logogrifni anagrami ==
Ako se u postavci i u rješenju pojavljuju ista slova, to je "čist anagram". Međutim, kako to nije uvijek lako izvesti, da bi se dobila zanimljiva zagonetka ponekad se u časopisima dozvoljavaju odstupanja od jednog slova. To su onda "'''logogrifni anagrami'''", koji mogu biti:
* '''''Krnji anagram''''' - postavka je krnja, ima jedno slovo manje od broja slova rješenja. Na primjer, ''PROZA PUNA DIVOTE'' - ''ZNA''K''OVI PORED PUTA'' u postavci nema slova "K" koje se javlja u rješenju, pa se u tom slučaju pored postavke stavi "+K".
* '''''Prošireni anagram''''' – obrnut slučaj u odnosu na krnji anagram: postavka ima jedno slovo više od broja slova u rješenju. Uobičajeno je to slovo staviti u zagradu, ''LIJEK (Z)A EMU'' - ''LEUKEMIJA''.
*'''''Anagram s izmjenom''''' – postavka i rješenje imaju isti broj slova, ali se jedno slovo u rješenju mijenja: ''BREZA - OBRAZ; E=O''.

== Ostale vrste anagrama ==
* '''''Učahureni anagram''''' – od postavke se odbijaju prvo i posljednje slovo, a preostala (unutarnja) slova se premeću: ''A''RGENTIN''A – TRENING'',
* '''''Slogovni anagram''''' – premeću se [[slog]]ovi iz postavke, a ne pojedinačna slova: ''TALIJANKA - LIJA TANKA'' (Autor: [[Aki Rahimovski]]),
* '''''Stihovni anagram''''' – kada je postavka data u [[stihotvorne zagonetke|stihovima]],
* ''Anagrami povezani s mrežastim zagonetkama'' – u [[križaljka|križaljci]] su umjesto opisa dati anagrami zadatih riječi.

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac411.nsf/AllWebDocs/Rijeci_pod_rijecima "Od figure do kulture – ANAGRAM", ''www.matica.hr'']

[[Kategorija:Enigmatika]]

Anagram - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica