WikiSysop: bnz

2022-04-14T07:47:16Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2022. u 07:47
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''An Shi pobuna'''-->~~{{Oružani sukob		{{Oružani sukob
	\|naziv='''An Lushan pobuna'''		\|naziv='''An Lushan pobuna'''
	\|dio=		\|dio=

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-08T03:46:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Oružani sukob
|naziv='''An Lushan pobuna'''
|dio=
|slika=[[Datoteka:Tang Dynasty circa 700 CE.png|300px]] Karta teritorija dinastije Tang na početku [[8. stoljeće|8. stoljeća]]
|datum= [[16. prosinca]] [[755]]. - [[17. veljače]] [[763]].
|mjesto= [[Kina]]
|povod= An Lushan htio svrgnuti dinastiju Tang
|ishod= Pobjeda dinastije Tang.
|sukobljeni1= '''[[Dinastija Tang]]'''
|sukobljeni2= '''[[An Lushan]]''' i saveznici
|zapovjednik1= [[Tang Xuanzong]], [[Tang Suzong]], [[Gao Xianzhi]] †, [[Geshu Han]] †, [[Guo Ziyi]]
|zapovjednik2= '''[[An Lushan]]''' †, [[An Qingxu]] †, [[Shi Siming]] †, [[Shi Chaoyi]] †
|jačina1=Nepoznato
|jačina2=Nepoznato
|posljedice1= '''Poginuli''' 33.000.000<ref>Sorokin, Pitirim: ''The Sociology of Revolution'', New York, H. Fertig, 1967, OCLC 325197 - cited by [http://users.erols.com/mwhite28/warstat0.htm#AnLushan White]</ref>-36.000.000<ref name="Twentieth">[http://users.erols.com/mwhite28/warstat0.htm Death toll figures of recorded wars in human history] Twentieth century Atlas</ref>
|bilješke=
}}
'''An Shi pobuna''' ili '''An Lushan pobuna''' (pojednostavljenim kineskim pismom: '''安史之乱''', tradicionalnim kineskim pismom '''安史之亂''') bio je građanski rat koji se odigrao u [[Kina|Kini]] tijekom [[dinastija Tang|dinastije Tang]] od [[755]]. do [[763]]. godine. Znan je i pod nazivom '''Tinbao pobuna''' ('''天寶之亂''') jer ju je An Lushan, vođa pobune, pokrenuo na 14. godišnjicu te ere. Pobuna je obuhvatila vladavinu tri cara dinastije Tang. Kao posljedica, zbog žestokih okršaja, smrtnost sukoba procjenuje se na 33 do 36 milijuna<ref name="Twentieth"/>, čime je bio najkrvaviji i najsmrtonosniji [[sukob]] u zapisanoj ljudskoj [[povijest]]i, do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

==Pozadina==
[[Image:Sogdian_musicians_from_a_funerary_couch,_Northern_Qi.jpg|thumb|left|220px|Kamena [[stela]] koja prikazuje glazbenike Sogdijana, područja sa kojeg dolazi An Lushan]]
[[An Lushan]] je bio general [[Sogdijana|sogdijanskog]] podrijetla (danas područje [[Uzbekistan]]a i [[Tadžikistan]]a). Na preporuku [[Yang Guifei|Yanga Guifeija]] i uz dogovor [[Li Linfu|Lija Linfua]], car [[Xuanzong of Tanga]] imenovao ga je zapovjednikom tri [[garnizon]]a: [[Pinglu]]a, [[Fanyang]]a i [[Hedong]]a. Time je Anu izravno dana kontrola cijelog područja sjeverno od [[Žuta rijeka|Žute rijeke]].

S takvom moći i zemljom pod svojim nadzorom (uključujući garnizone od oko 164,000 ljudi), An je počeo planirati pobunu kako bi svrgnuo dinastiju Tang i sebe postavio vladarom, iskoristivši odsutnost snažnih trupa koje čuvaju palaću te nezadovoljstvo naroda valadavinom dinastije. Isprva je izbjegavao sumnju ugađajući caru na svaki mogući način, nazivajući sebe "usvojenim sinom najdraže konkubine Xuanzonga", [[Yang Guifei]]. Time se zaštitio od kritika, čak i kada je glavni ministar [[Yang Guozhong]] zahtijevao njegovu ostavku (ta je verzija događaja, međutim, sporna nekim povjesničarima).

==Pobuna i prvotni uspjeh==
Godine [[755]]., An Lushan je pokrenuo pobunu pod izlikom kažnjavanja svojeg ugnjetavača Guozhonga. Njegova vojska spustila se sa Fanyanga (u blizini [[Peking]]a). Na svojem putu, An je sa svakim Tang činovnikom koji se predao postupao sa poštivanjem. Kao rezultat, sve više činovnika pridružilo se njegovim redovima. Kretao se munjevito po [[Veliki kanal|velikom kineskom kanalu]] te je osvojio grad [[Luoyang]] za godinu dana. Tamo se An proglasio carem nove Velike '''Yan dinastije''' ('''大燕皇帝''')<ref>[http://www.answers.com/topic/an-lushan-rebellion An Lushan Rebellion] Answers.com</ref>. Njegov sljedeći korak bio je zauzeti glavni grad Tang dinastije te ostatak južne Kine.

Međutim, bitke na jugu Kine pošle su loše za An Lushana. Iako je njegova vojska bila ogromna, nije bila u stanju zauzeti distrikt Suiyang od ratnika dinastije Tang. To ga je spriječilo u naumu brzog osvajanja juga prije nego što će se njegov neprijatelj oporaviti. Kada je Yan vojska konačno zauzela Suiyang, prošlo je gotovo 2 godine od pada Luoyanga.

==Napredovanje prema glavnom gradu==
[[Image:Emperor Minghuang's Journey to Sichuan, Freer Gallery of Art.jpg|thumb|right|220px|''Putovanje cara Minghuanga u [[Sičuan]]''; slika koja prikazuje bijeg cara Xuanzonga od Tanga od [[Chang'an]]a, autora [[Qiu Ying]]a (1494. - 1552.)]]
Prvotno, snagama An Lushana je spriječen prodor do imperijalnog glavnog grada kod [[Chang'an]] zahvaljujući vjernim trupama koje se strateško raspoređene na obrambenim lokacijama na planinskim klancima. Ipak, Yang Guozhong je, u debelo nesposobnoj vojnoj procjeni, naredio četama u klancima da napadnu Anovu vojsku na otvorenom tlu. Čete su potpuno razrušene te se tako otvorio put prema glavnom gradu. Shvativši neminovnu prijetnju za Chang’an, car Xuanzong od Tanga pobjrgao u Sičuan sa svojim ukućanima. Na svojem putu, u Mawei Innu su Xuanzongove čete zahtijevale smrt omraženog Yang Guozhonga i njegove rođakinje, [[Lady Yang]]. Suočen sa rasulom i vojskom na rubu pobune, car nije imao izbora nego pristati, naredivši njihovu smrt.
[[Datoteka:Li Zhao Dao Tang Ming Huang to Shu.jpg|left|thumb|250px|Još jedna slika koja prikazuje izgnanstvo cara usred An Shi pobune]]
Stigavši u Sičuan, car je odstupio sa vlasti u korist svojeg prijestolonasljednika, Li Henga.
Heng se proglasio [[Car Suzong od Tang|carem Suzong]]om. Njegova prva odluka bila je imenovati generale [[Guo Ziyi]]a i [[Li Guangbi]]a da se pozabave se pobunom. Generali, nakon mnogo razmišljanja, su odlučili unajmiti čete od ogranka turskog [[Tujue]] plemena, [[Huihe]] pleme (preci današnjih [[Ujguri|Ujgura]]). Potez se ispostavio uspješnim, pošto su imperijalne čete uspjele ponovno osvojiti I grad Chang'an i Luoyang, iako nisu uspjeli nagovoriti pobunjenike da im se pridruže<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/22126/An-Lushan/280/An-Lushans-rebellion An Lushan] Encyclopedia Britannica</ref>.

Imperijalne snage su dobile pomoć od unutarnjih otpadnika novo formirane dinastije. An Lushana je ubio vlastiti sin [[An Qingxu]] nedugo nakon što je došao na tron. Njega je pak ubio general [[Shi Siming]]. Shi je uspio ponovno osvojiti Luoyang sa svojom četom. Ipak, njega je također ubio njegov sin, [[Shi Chaoyi]]. Nakon toliko previranja i brzog previranja na vlasti, postal je jasno da je nova dinastija nestabilna ted a neće još dugo opstati. Kao posljedica, generali su masovno počeli prelaziti u Tang dinastiju. Konačno, kada je Luoyang pao pri dolasku četa Tang dinastije, Shi Chaoyi je počinio samoubojstvo ([[763.]]), što povjesničari gledaju kao kraj osmogodišnje pobune.

==Smrtnost i povijesne implikacije ==
Pobuna je obuhvatila vladavinu tri cara, od Xuanzonga do Daizonga. Smrtnost poginulih i nestalih, uključujući one koje je uzrokovalo potiskivanje i glad, se procjenjuje na 36 milijuna žrtava<ref name="Twentieth"/>, čime je to bio [[Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama|najsmrtonosniji i najrazorniji sukob]] za bilo koji događaj u ljudskoj povijesti narednih 1200 godina, sve dok ga nije premašio [[Drugi svjetski rat]]. Prije pobune, godine [[754]]., Kina je imala 52,880,488 poreznika, nakon sukoba taj je broj spao na samo 16,900,000<ref>[http://users.erols.com/mwhite28/warstat0.htm#AnLushan An Lushan Rebellion] Twentieth Century Atlas</ref>, dakle gubitak od 36 milijuna, ili gotovo 70% stanovništva. S obzirom da je svjetska populacija tada imala oko 210<ref>[http://www.census.gov/ipc/www/worldhis.html Historical Estimates of World Population] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060709031415/http://www.census.gov/ipc/www/worldhis.html |date=9. srpnja 2006. }}Census.gov</ref> do 300 milijuna<ref>[http://www.vaughns-1-pagers.com/history/world-population-growth.htm World Population Growth History] Vaughns</ref> žitelja, ta je pobuna najsmrtonosniji sukob u povijesti po postotku poginulih ljudi u svjetskom udjelu, koji je bio oko 12 do 17% stanovništva. Neki povjesničari su pak skeptični oko tako velikog broja žrtava zbog rasula popisa stanovništva tijekom pobune.

Pobuna je značajno oslabila centraliziranu birokraciju dinastije Tang. Pojavile su se autnomne provincije te ad hoc financijske organizacije koje su smanjile utjecaj redovne birokracije u [[Chang'an]]u<ref name="DeBlasi">{{cite journal | author=DeBlasi, Anthony| title=Striving for Completeness: Quan Deyu and the Evolution of the Tang Intellectual Mainstream| journal=Harvard Journal of Asiatic Studies| year=2001| volume=61| issue=1| page=5-36| url=http://links.jstor.org/sici?sici=0073-0548%28200106%2961%3A1%3C5%3ASFCQDA%3E2.0.CO%3B2-U | pages=5 | doi=10.2307/3558586}}</ref>. Pošto je dinastija težila miru nakon toga turbulentog razdoblja, mnogi pobunjenici su dobili pomilovanje. Ekonomska kontrola sjeveroistočne regije postal je isprekidana dok je car postao samo marioneta za najjače garnizone. Uzgred, zbog toga što se pouzdala na plaćenike od susjednih plemena, dinastija je izgubila dio prestiža u očima “barbara”, koji su pokretali pohode na susjedna naselja.
Osim što je bila razorna sa ekonomsko-političkog stajališta, pobuna jetakođer oštetila intelektualnu kutluru dinastije. Mogim intelektualcima su u tom trenutku prekinute karijere te su zaključili da je nedostatak moralne ozbiljnosti u intelektualnoj kulturi bio jedan od značajnijih razloga pobune <ref>DeBlasi, Anthony (2001) p. 7</ref>.

Za mnoge kineske povjesničare, pobuna je bila prekretnica u povijesti dinastije Tang. Narednih 144 godine, ta je dinastija formalno prestala postojati u svemu osim u imenu, čime je ostala samo sjena od slavnih dana careva Taizong I Xuanzong.

==Izvori==
* E. G. Pulleyblank, "The An Lu-Shan Rebellion and the Origins of Chronic Militarism in Late T'ang China", in Perry & Smith, ''Essays on T'ang Society'', Leiden: E. J. Brill (1976)
* Denis Twitchett (ed.), ''The Cambridge History of China'', Volume 3, ''Sui and T'ang China'', Cambridge: Cambridge University Press (1979)

==Vanjski izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.cgan.com/english/china-art/www/history/tang.html Tang (618 - 907)]
*[http://www.chinaknowledge.de/History/Tang/tang-event.html Chinaknowledge.de]

[[Kategorija:Dinastija T'ang]]
[[Kategorija:Građanski ratovi]]
[[Kategorija:Vojna povijest 8. stoljeća]]
[[Kategorija:Povijest Kine]]

An Shi pobuna - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica