Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)commons(.)\=(.)↵\|(.)commons(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-19T20:28:17Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:28
Redak 53:		Redak 53:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{WProjekti~~
	~~\| commonscat = Amur River~~
	~~\| commonscathr = Amur~~
	}}

	[[Kategorija:Rijeke u Kini]]		[[Kategorija:Rijeke u Kini]]
	[[Kategorija:Rijeke u azijskom dijelu Rusije]]		[[Kategorija:Rijeke u azijskom dijelu Rusije]]
	[[Kategorija:Porječje Amura\| ]]		[[Kategorija:Porječje Amura\| ]]

WikiSysop: bnz

2022-04-30T12:18:34Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 12:18
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Amur'''-->~~{{dz\|[[Amur (riba)]]}}		{{dz\|[[Amur (riba)]]}}
	{{Infookvir rijeka		{{Infookvir rijeka
	\| ime = Amur <br/> Heilong Jiang <br/> Sahaliyan Ula		\| ime = Amur <br/> Heilong Jiang <br/> Sahaliyan Ula

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-06T22:44:07Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Amur (riba)]]}}
{{Infookvir rijeka
| ime = Amur <br/> Heilong Jiang <br/> Sahaliyan Ula
| slika = Amur River.JPG
| slika_opis =
| Duljina = 4,354
| Nadmorska visina izvora = 1,930
| Prosječni istjek = 11,400
| Površina porječja = 843 000
| Izvor = Planinski lanac [[Khentil]], [[Mongolija]]
| Ušće =
| Tip ušća =
| Pritoke =
| Države kroz koje protječe = [[Rusija]], [[Kina]]
| Gradovi kroz koje protječe =
| Sliv =
| Ulijeva se u = [[Ohotsko more]], [[Tihi ocean]]
| Plovna od - do =
|Nadmorska visina ušća=|Najmanji istjek=
|Najveći istjek=
|Brane=
|karta=Amurrivermap.png
|karta_opis=
}}

'''Amur''' ili '''Heilong Jiang''' ([[kineski jezik]]) ili '''Sahaliyan Ula''' ([[mandžurski jezik]]) je [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[Azija|Aziji]], deveta rijeka u svijetu po dužini. Rijeka Amur se nalazi na granici između [[Dalekoistočni savezni okrug|Dalekoistočnog saveznog okruga]] [[Rusija|Rusije]] i sjeveroistočne [[Kina|Kine]].

Rijeka nastaje spajanjem spajanjem rijeka [[Argun (azijska rijeka)|Argun]] (''Аргунь'') i [[Šilka]] kod Pokrovke. Argun, dug 1,275 km, izvire u [[Kina|Kini]] gdje se naziva Hilar ([[Kineski jezik|kin.]] 海拉尔河), a Šilka, duga 555 km, sastoji se od rijeke [[Ingoda|Ingode]] koja izvire u Zabajkalju (''Забайка́льский'') i [[Onon|Onona]] koji dolazi iz [[Mongolija|Mongolije]]. Od Pokrovke do [[Ušće|ušća]] dužina toka Amura iznosi 2,846 km, od izvora Onona 4,354 km, a slijev iznosi 843 000 km<sup>2</sup>.

Amur predstavlja prirodni prolaz iz [[Tihi ocean|Tihog oceana]] u unutrašnjost [[Azija|azijskog kontinenta]].

== Vodotok ==
U gornjem i srednjem toku Amur s Argunom čini granicu između Rusije i Kine, na dužini od oko 1,900 km. Gornji tok Amura stiješnjen je između planina.

U srednjem toku između Bureyinskih planina (''Буреинский хребет'') i Malog Khingana (''Малый Хинган'') protječe kroz kanjon širine 640 m, nizvodno do [[Habarovsk|Habarovska]] lijeva obala je ravna, a desna brdovita, dok je širina korita 1 – 3 km. Na tom dijelu prima najveće pritoke — s desna [[Sungari]] (2,000 km) i Usuri (''Уссури'', 588 km), a s lijeva Zeya (''Зея'', 1,232 km) i Bureya (''Бурея'', 716 km). Ostale veće pritoke su rijeke Huma (Houmar), Anyuy (Dondon), Amgun.

U donjem toku od Habarovska do ušća prolazi u više rukavaca nizinom stvarajući mnoge [[Ada|ade]]. Amur je na tom mjestu širok 5 – 10 km, a na ušću 15 km. Zemljište u donjem toku djelimično je [[Močvara|močvarno]], s nekoliko [[Jezero|jezera]]. Amur se u more ulijeva u blizini Nikolayevskog na Amuru (''Николаевск-на-Амуре'') između Tatarskog i Sahalinskog zaljeva u [[Ohotsko more|Ohotskom moru]].

== Vodostaj ==
[[Vodostaj]] je najviši u [[Srpanj|srpnju]] i [[Kolovoz|kolovozu]] zbog [[Monsun|monsunskih kiša]] i provala oblaka, a najniži zimi kad pritoke [[Smrzavanje|zamrznu]]. Amplituda u gornjem toku dostiže 10,7 m, a u donjem 24 m. Zaleđen je prosječno 5 – 6 mjeseci godišnje, inače predstavlja jaku prepreku.

== Plovnost i riječni promet ==
Plovan je cijelim svojim tokom (2,846 km), a rijeke Šilka do Sretenska (480 km), a Argun 54 km od ušća. U planinskim predjelima plovidbu ometaju brzaci i gusta magla, a u donjem [[Sprud|sprudovi]]. Uzvodno do 420. km plove brodovi do 6 m gaza, do Habarovska do 3,5 m, do [[Blagovješčensk (Amurska oblast, Rusija)|Blagovješčenska]] (''Благовещенск'') 1,2 – 1,5 m, a do Sretenska na Šilki do 1 m. Od Amurovih pritoka plovne su Zeya do Bomnaka (950 km), Bureya do Čekunde (345 km), Sungari do Chi-lina (Kirin) i Usuri do Imana.

Promet na Amuru najjači je od Blagovješčenska do Nikolajevska na Amuru (''Николаевск-на-Амуре''), 45 km od ušća. Najveća [[Luka|pristaništa]] su: Nikolajevsk na Amuru, [[Komsomolsk na Amuru]] (''Комсомольск-на-Амуре''), Habarovsk i Blagoveščensk. Zimi se po zaleđenom Amuru i njegovim pritokama obavija promet saonicama i kamionima.

== Povijest ==
Rusi su prvi puta dosegli Amur [[1644.]] Početkom 20. stoljeća na rijeci je formirana riječna ratna flotila, upotrebljena za prebacivanje jedinica u [[Rusko-japanski rat|Rusko-japanskom ratu]]. Ova flotila je [[1910.]] imala 10 topovnjača i 8 oklopnih monitora. Sovjetska riječna ratna flotila na Amuru formirana je u [[Prosinac|prosincu]] [[1917.]]. a [[1929.]] uništila je kinesku na rijeci Sungari. Na kraju [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] sudjelovala je u borbama protiv [[Japansko Carstvo|Japanaca]] u [[Mandžurija|Mandžuriji]].

== Literatura ==

* ”Amur”, U: [[Vojna enciklopedija]], sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 140.

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
| commonscat = Amur River
| commonscathr = Amur
}}

[[Kategorija:Rijeke u Kini]]
[[Kategorija:Rijeke u azijskom dijelu Rusije]]
[[Kategorija:Porječje Amura| ]]

Amur - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)commons(.)\=(.)↵\|(.)commons(.)\=(.)↵}}' u ''