Amsterdam - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T01:28:05Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 01:28
Redak 179:		Redak 179:

	== Arhitektura i znamenitosti ==		== Arhitektura i znamenitosti ==
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = [[Amsterdamski kanali\|Amsterdamski prsten kanala ''Singelgracht'' iz 17. stoljeća]]		\|ime mjesta = [[Amsterdamski kanali\|Amsterdamski prsten kanala ''Singelgracht'' iz 17. stoljeća]]
	\|slika = Amsterdam airphoto.jpg		\|slika = Amsterdam airphoto.jpg
Redak 189:		Redak 189:
	\|država = {{ZD+X/N\|NIZ}}		\|država = {{ZD+X/N\|NIZ}}
	}}		}}
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = [[Obrambena linija Amsterdama]]		\|ime mjesta = [[Obrambena linija Amsterdama]]
	\|slika = Stelling van Amsterdam the Netherlands.svg		\|slika = Stelling van Amsterdam the Netherlands.svg

Suradnik10: Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

2025-04-08T01:53:08Z

Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:53
Redak 168:		Redak 168:
	[[Datoteka:AmsterdamDamsquar.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Trg Dam 1680-ih ([[Gerrit Adriaenszoon Berckheyde]])]]		[[Datoteka:AmsterdamDamsquar.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Trg Dam 1680-ih ([[Gerrit Adriaenszoon Berckheyde]])]]
	Tijekom "Nizozemskog zlatnog doba" u 17. stoljeću Amsterdam je postao jedan od najbogatijih gradova na svijetu<ref>E. Haverkamp-Bergmann, ''Rembrandt; The Night Watch'', New Jersey: Princeton University Press, 1982., str. 57.</ref>. Trgovački brodovi iz Amsterdama su plovili [[Baltičko more\|Baltičkim morem]], obalom [[Sjeverna Amerika\|Sjeverne Amerike]], [[Afrika\|afričkom]] obalom, ali i do [[Indonezija\|Indonezije]], [[Indija\|Indije]], [[Šri Lanka\|Šri Lanke]], te [[Brazil]]a. Amsterdamski trgovci su imali većinu dionica u tvrkama kao što su [[Nizozemska istočnoindijska kompanija]] i [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija]] koje su kasnije postale [[Nizozemsko kolonijalno carstvo]]. Tada je Amsterdam postao vodećom europskom lukom za prekoocenaku trgovinu i financijsko središte svijeta<ref>[http://www.uncp.edu/home/rwb/Amsterdam_l.html Amsterdam u 17. stoljeću] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20090826132532/http://www.uncp.edu/home/rwb/Amsterdam_l.html \|date=26. kolovoza 2009. }}, Sveučilište Sjeverne Karoline.</ref>. God. 1602. u Amsterdamu je osnovana prva burza gdje su nizozemske indijske kompanije trgovale svojim dionicama.		Tijekom "Nizozemskog zlatnog doba" u 17. stoljeću Amsterdam je postao jedan od najbogatijih gradova na svijetu<ref>E. Haverkamp-Bergmann, ''Rembrandt; The Night Watch'', New Jersey: Princeton University Press, 1982., str. 57.</ref>. Trgovački brodovi iz Amsterdama su plovili [[Baltičko more\|Baltičkim morem]], obalom [[Sjeverna Amerika\|Sjeverne Amerike]], [[Afrika\|afričkom]] obalom, ali i do [[Indonezija\|Indonezije]], [[Indija\|Indije]], [[Šri Lanka\|Šri Lanke]], te [[Brazil]]a. Amsterdamski trgovci su imali većinu dionica u tvrkama kao što su [[Nizozemska istočnoindijska kompanija]] i [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija]] koje su kasnije postale [[Nizozemsko kolonijalno carstvo]]. Tada je Amsterdam postao vodećom europskom lukom za prekoocenaku trgovinu i financijsko središte svijeta<ref>[http://www.uncp.edu/home/rwb/Amsterdam_l.html Amsterdam u 17. stoljeću] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20090826132532/http://www.uncp.edu/home/rwb/Amsterdam_l.html \|date=26. kolovoza 2009. }}, Sveučilište Sjeverne Karoline.</ref>. God. 1602. u Amsterdamu je osnovana prva burza gdje su nizozemske indijske kompanije trgovale svojim dionicama.
	Amsterdam je izgubio 10% svog stanovništva tijekom [[kuga\|kuge]] koja je poharala grad od 1623.-25., te 1635.-36., 1655. i 1664. godine. To nije zasmetalo da broj stanovnika u 17. stoljeću poraste s 50.000 na 200.000 stanovnika.		Amsterdam je izgubio 10% svog stanovništva tijekom [[kuga\|kuge]] koja je poharala grad od 1623. — 25., te 1635.-36., 1655. i 1664. godine. To nije zasmetalo da broj stanovnika u 17. stoljeću poraste s 50.000 na 200.000 stanovnika.

	Tijekom 18. i 19. stoljeća, zbog ratova Nizozemske s Engleskom i Francuskom, Amsterdam je proživljavao pad koji je dosegnuo vrhunac tijekom [[Napoleonski ratovi\|Napoleonskih ratova]] kada je postao dio [[Prvo Francusko Carstvo\|Francuskog Carstva]], do 1815. godine kada postaje dijelom Ujedinjenog Nizozemskog Kraljevstva.		Tijekom 18. i 19. stoljeća, zbog ratova Nizozemske s Engleskom i Francuskom, Amsterdam je proživljavao pad koji je dosegnuo vrhunac tijekom [[Napoleonski ratovi\|Napoleonskih ratova]] kada je postao dio [[Prvo Francusko Carstvo\|Francuskog Carstva]], do 1815. godine kada postaje dijelom Ujedinjenog Nizozemskog Kraljevstva.

WikiSysop: bnz

2022-04-30T11:34:45Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 11:34
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Amsterdam'''-->~~{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje
	\| ime =Amsterdam		\| ime =Amsterdam
	\| ime_genitiv =Amsterdama		\| ime_genitiv =Amsterdama

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-05T06:21:12Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 5. studeni 2021. u 06:21
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Amsterdam'''-->{{~~Naselje~~		<!--'''Amsterdam'''-->{{Infookvir naselje
	\| ime =Amsterdam		\| ime =Amsterdam
	\| ime_genitiv =Amsterdama		\| ime_genitiv =Amsterdama

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-16T08:41:50Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje
| ime =Amsterdam
| ime_genitiv =Amsterdama
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =

| slika_panorama =Amsterdam_sights.jpg
| veličina_slike =250px
| opis_slike =

| slika_zastava =Flag of Amsterdam.svg
| slika_zastava_veličina =100px
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =Wapen van Amsterdam bewerkt.PNG
| slika_grb_veličina =100px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| slika_karta =LocatieAmsterdam.svg
| veličina_karte =
| opis_karte =Položaj Amsterdama
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| nadimak = Venecija sjeverne Europe
| geslo = ''Heldhaftig, Vastberaden, Barmhartig''
(Časna, Postojana, Suosjećajna)

| širina-stupnjevi =52
| širina-minute =22
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =4
| dužina-minute =53
| dužina-oznaka =E

| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info =[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[Nizozemska]]
| lokacija1_ime =[[Nizozemske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of North Holland.svg|20px]] [[Sjeverna Holandija]]
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = Gradonačelnik
| ime_vođe = [[Femke Halsema]]
| stranka_vođe = [[GroenLinks]]
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =219 km²
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina =2009.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =762.057
| stanovništvo_gustoća =4.459 stanovnika/km²
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =2.158.372
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =Srednjeeuropsko vrijeme
| utc_pomak =+1
| vremenska_zona_DST =Srednjeeuropsko ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST =+2
| poštanski_broj =1000-1109
| pozivni_broj =020
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica =[http://www.amsterdam.nl/ www.amsterdam.nl]

| bilješke =

}}

{{dz}}
'''Amsterdam''' je glavni grad i važno gospodarsko i kulturno središte [[Nizozemska|Nizozemske]]. Smješten je na ušću rijeke [[Amstel]] u [[IJsselmeer]], [[Sjeverna Holandija]]. Šire gradsko područje (s [[Randstad]]om) ima više od 1.36 milijuna stanovnika (2008.) što ga čini šestom metropolom u Europi.

Stariji dijelovi grada ispresjecani su [[kanal]]ima ([[nizozemski]]: ''gracht''), na kojima su brojne stare građanske kuće. Ima oko 160 kanala koji dijele grad na oko 90 otočića. Po tome se uz njega često veže naziv "[[Venecija sjevera|Venecija sjeverne Europe]]". Amsterdamski kanali iz 17. stoljeća su upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]], kao i obrambena linija Amsterdama (1880.-1920.).

== Geografska obilježja ==
[[Datoteka:Amsterdam 4.89943E 52.37109N.jpg|mini|lijevo|<center>Satelitska fotografija Amsterdama]]
Amsterdam je smješten u zapadnoj [[Nizozemska|Nizozemskoj]], u pokrajini [[Noord Holland|Sjeverna Holandija]]. Rijeka [[Amstel]] protječe kroz gradsko središte te se ulijeva u jezero ''het'' [[IJ]]. Mreža gradskih kanala (''grachten'') povezana je s rijekom i jezerom. Središte grada (gradska četvrt [[Centrum]]) nalazi se 2 m iznad razine mora, dok je okolica nekada bila potopljena. Jugozapadno od grada je šuma ''het'' [[Amsterdamse Bos]]. Grad je povezan sa [[Sjeverno more|Sjevernim morem]] [[Noordsee]] [[kanal]]om. Amsterdam ima svježu oceansku klimu (po [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj]] klimatskoj klasifikaciji ''Cfb''), na koju jako utječe blizina Sjevernog mora. Godišnje je prosječno 186 kišnih dana, ali prosječna godišnja količina padalina iznosi umjerenih 780 mm.

== Povijest ==

Naziv "Amsterdam" se prvi put spomije u ispravi od 27. listopada 1275. godine, kada su stanovnici koji su gradili most i branu na rijeci Amstel oslobođeni plaćanja mostarine grofu [[Floris V.|Florisu V]]. Isprava spominje stanovnike kao ''homines manentes apud Amestelledamme'' (ljudi koji žive uz ''Amestelledamme''). Do 1327. godine taj naziv je evoluirao u ''Aemsterdam''<ref>Jan Berns i Jo Daan, ''Hij zeit wat: de Amsterdamse volkstaal'', 1993., Haag: BZZTôH. str. 91. {{ISBN|90-6291-756-9}}.</ref>.
Nakon što je dobio status grada, u 14. stoljeću Amsterdam je zahvaljući trgovini s [[Hanza|Hanzeatskom ligom gradova]] procvao. Zahvaljujući "Čudu [[euharistija|euharistije]]" u ulici [[Kalverstraat]] 1345. godine, Amsterdam je postao i odredištem mnogih [[hodočasnik]]a, sve do [[protestantska reformacija|protestantske reformacije]]. Tiha procesija ''Stille Omgang'' se još održava i dan danas kao skromna procesija nekada velikog hodočašća.
[[Datoteka:Cornelis anthonisz vogelvluchtkaart amsterdam.JPG|mini|lijevo|<center>Amsterdam 1544. (Cornelis Anthonisz)]]
Nakon [[Osamdesetogodišnji rat|Nizozemske revolucije]], kojom je Nizozemska ostvarila neovisnost od [[Španjolska|Španjolske]], kralj [[Vilim I. Oranski]] uvodi vjersku toleranciju zbog koje se u Amsterdamu naseljavaju brojni [[Židovi]] iz Španjolske, [[Hugenoti]] iz [[Francuska|Francuske]], i brojni protestantski trgovci i vjerske izbjeglice iz [[Flandrija|Flandrije]]. Veliki broj flamanskih tiskara načinili su od Amsterdama prijestolnicu slobodnog [[Tisak|tiska]], tako je [[Galileo Galilei]] nakon inkvizicijskog suđenja u Rimu, odabrao upravo tiskaru ''Lodewijk Elzevir'' u Amsterdamu da tiska svoje krunsko djelo "Dvije nove znanosti" (1638.)<ref>Wade Rowland,'' Galileo's Mistake, A new look at the epic confrontation between Galileo and the Church'', 2003., New York: Arcade Publishing, {{ISBN|1559706848}}, str. 260.</ref>.
[[Datoteka:AmsterdamDamsquar.jpg|mini|lijevo|<center>Trg Dam 1680-ih ([[Gerrit Adriaenszoon Berckheyde]])]]
Tijekom "Nizozemskog zlatnog doba" u 17. stoljeću Amsterdam je postao jedan od najbogatijih gradova na svijetu<ref>E. Haverkamp-Bergmann, ''Rembrandt; The Night Watch'', New Jersey: Princeton University Press, 1982., str. 57.</ref>. Trgovački brodovi iz Amsterdama su plovili [[Baltičko more|Baltičkim morem]], obalom [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], [[Afrika|afričkom]] obalom, ali i do [[Indonezija|Indonezije]], [[Indija|Indije]], [[Šri Lanka|Šri Lanke]], te [[Brazil]]a. Amsterdamski trgovci su imali većinu dionica u tvrkama kao što su [[Nizozemska istočnoindijska kompanija]] i [[Nizozemska zapadnoindijska kompanija]] koje su kasnije postale [[Nizozemsko kolonijalno carstvo]]. Tada je Amsterdam postao vodećom europskom lukom za prekoocenaku trgovinu i financijsko središte svijeta<ref>[http://www.uncp.edu/home/rwb/Amsterdam_l.html Amsterdam u 17. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090826132532/http://www.uncp.edu/home/rwb/Amsterdam_l.html |date=26. kolovoza 2009. }}, Sveučilište Sjeverne Karoline.</ref>. God. 1602. u Amsterdamu je osnovana prva burza gdje su nizozemske indijske kompanije trgovale svojim dionicama.
Amsterdam je izgubio 10% svog stanovništva tijekom [[kuga|kuge]] koja je poharala grad od 1623.-25., te 1635.-36., 1655. i 1664. godine. To nije zasmetalo da broj stanovnika u 17. stoljeću poraste s 50.000 na 200.000 stanovnika.

Tijekom 18. i 19. stoljeća, zbog ratova Nizozemske s Engleskom i Francuskom, Amsterdam je proživljavao pad koji je dosegnuo vrhunac tijekom [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]] kada je postao dio [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]], do 1815. godine kada postaje dijelom Ujedinjenog Nizozemskog Kraljevstva.
[[Datoteka:AmstelAmsterdamNederland.jpg|mini|lijevo|<center>Amsterdamski kanal ''Singel'' 1900.]]
Krajem 19. stoljeća, tijekom [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]], Amsterdam proživljava svoje "Drugo zlatno doba" kada se grade novi [[muzej]]i, željeznički kolodvor i koncertna dvorana ''Concertgebouw''. Amsterdamsko-rajnski kanal je povezao Amsterdam s rijekom [[Rajna|Rajnom]], a Sjevernomorski kanal ponovno s [[luka]]ma na [[Sjeverno more|Sjevernom moru]]. Oba kanala su uvelike unaprijedili Amsterdamsku trgovinu s Europom i ostatkom svijeta, a netom prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] grad se počeo drastično širiti.

[[Nacistička Njemačka]] je izvršila [[invazija|invaziju]] na Nizozemsku 10. svibnja 1940. godine i zauzela je cijelu zemlju. Tijekom njemačke okupacije oko 100.000 nizozemskih Židova je deportirano u [[Sabirni logor|koncentracijske logore]]. Najslavnija od njih je bila [[Anne Frank]] koja je preminula u logoru Bergen-Belsen. [[Drugi svjetski rat]] je prekinuo veze s ostatkom države, te oskudicu u hrani i gorivu, dok je većina stabala u gradu posjećeno za grijanje, što je prouzrokovalo odseljenje velikog broja stanovnika.

Nakon rata grade se nove stambene četvrti koje su imale velike zelene površine (''Osdorp, Slotervaart, Slotermeer, i Geuzenveld'') i počinje se uređivati grad. Podižu se brojne poslovne zgrade, automobilske prometnice, a [[podzemna željeznica]] je otvorena 1977. godine. Nakon nereda protiv rušenja starih gradskih četvrti koji su okončali izgradnju Autoceste, osnovana je udruga ''Stadsherstel Amsterdam'' koja se bori za obnovu cijelog povijesnog središta Amsterdama.

== Arhitektura i znamenitosti ==
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = [[Amsterdamski kanali|Amsterdamski prsten kanala ''Singelgracht'' iz 17. stoljeća]]
|slika = Amsterdam airphoto.jpg
|godina = [[2010.]] <small>(34. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, ii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1349
|država = {{ZD+X/N|NIZ}}
}}
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = [[Obrambena linija Amsterdama]]
|slika = Stelling van Amsterdam the Netherlands.svg
|godina = [[1996.]] <small>(20. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iv, v
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/759
|država = {{ZD+X/N|NIZ}}
}}
Amsterdam spada u jedan od prvih urbanistički planiranih gradova sjeverne Europe. Zbog toga su [[amsterdamski kanali]] s ulicama, koji se šire se u koncentričnim polukrugovima, 2010. godine upisani na [[UNESCO]]v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]].

Središte grada je trg Dam (niz. brana), na kojem je klasicistička kraljevska palača iz [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. (inače druga rezidencija kraljevske obitelji), reformistička ''Nieuwe Kerk'' iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]] i trgovačka ulica ''Kalverstraat''. U istočnom dijelu grada nalazi se nekadašnja židovska četvrt s [[Rembrandt]]ovom kućom (danas muzej). Amsterdam je pun muzeja i galerija, poput Državnog muzeja (''Rijksmuseum'') s najvećom zbirkom nizozemske umjetnosti, Gradskog muzeja, [[Vincent van Gogh|van Goghova]] muzeja, Tropskog muzeja i dr. Do danas su očuvani neki dijelovi obrambenih građevina oko grada, a 1996. uvršteni su u [[UNESCO]]v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] pod nazivom [[obrambena linija Amsterdama]].

Neke ulice uz kanale ukrašene su dvoredima, a zelenih površina u gradu također ima dovoljno.

Pravi šarm grada leži u otmjenim gospodskim kućama trgovaca uz kanale i njihovim detaljima. Odlikuju ih karakteristične sjevernoeuropske, izdužene fasade. Zanimljivo je da su se tako gradile jer se za svaki prozor na fasadi plaćao visoki [[porez]]. Zbog toga su kuće građene kao uske kako bi imale što manje prozora. Osim toga, još je jedna zanimljivost vezana za prozore, kako u Amsterdamu, tako i u cijeloj Nizozemskoj: prozori nemaju zavjese. Ta [[Kalvinizam|kalvinistička]] tradicija proizlazi iz vjerovanja da „vjernici nemaju što skrivati od Boga“.

Što se tiče uređenja interijera, ljepota i udobnost su na prvom mjestu, a u gradu postoji puno dućana s najrazličitijom robom sa svih kontinenata.

Brojne turističke atrakcije u gradu godišnje privlače oko 3.66 milijuna posjetitelja<ref>[http://www.os.amsterdam.nl/tabel/13871/ Podaci gradskog ureda za statistiku 2009. godine], posjećeno 30. rujna 2009.</ref>.

<gallery>
Slika:Amsterdam oude kerk2.jpg|<center>Stara crkva (''Oude Kerk'')
Slika:Amsterdam west kerk2.jpg|<center>''Westerkerk''
Slika:BegijnhofAmsterdamEurope.jpg|<center>[[Begijnhof]] u Amsterdamu
Slika:Koninklijk Paleis Amsterdam.jpg|<center>[[Kraljevska palača u Amsterdamu]]
Slika:RijksmuseumAmsterdamMuseumplein.jpg|<center>[[Rijksmuseum]]
Slika:AnneFrankHouseAmsterdamtheNetherlands.jpg|<center>Kuća [[Anne Frank]]
Slika:De Wallen.JPG|<center>Četvrt crvenih svjetiljki (''De Wallen'')
Slika:Rembrandthuis Amsterdam.jpg|<center>[[Rembrandt]]ova kuća
</gallery>

== Stanovništvo ==

Stanovništvo Amsterdama predstavlja složen etnički i religijski mozaik. U 16. i 17. stoljeću većinu ne-nizozemskoh imigranata su činili [[Hugenoti]], Flamanski protestanti, Sefardski Židovi i Vestfalci. Hugenoti se doseljavaju nakon 1685. godine, zbog [[Edikt iz Fontainebleau|Edikta iz Fontainebleaua]], dok se Flamanci doseljavaju tijekom [[Osamdesetogodišnji rat|Osamdesetogodišnjeg rata]]. Vestfalci se uglavnom doseljavaju zbog ekonomskih razloga, i to uglavnom tijekom 18. i 19. stoljeća. Prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] 10% stanovništva Amsterdama su činili [[Židovi]].
Prva masovnija imigracija u 20. stoljeću je bila iz Indonezije tijekom 1940-ih i 1950-ih, nakon proglašenja neovisnosti Nizozemskih Istočnih Indija. Od 1960-ih u grad se doseljavaju strani radnici iz [[Turska|Turske]], [[Maroko|Maroka]], [[Italija|Italije]] i [[Španjolska|Španjolske]]. Poslije stjecanja neovisnosti [[Surinam]]a 1975. godine, dolazi veliki val Surinamaca koji uglavnom naseljavaju gradsku četvrt [[Bijlmer]]. Iz cijelog svijeta dolaze i drugi doseljeneci, poput azilanata ili ilegalnih imigranata.

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:ZuidasAmsterdamtheNetherlands.jpg|mini|250px|<center>Gospodarsko središte ''Zuidas'']]
Amstedram je financijsko središte Nizozemske sa sjedištima mnogih nizozemskih tvrtki od kojih njih 7 spada u 500 najvećih svjetskih tvrtki, kao što su Philips i ING<ref>[http://www.forbes.com/lists/2008/18/biz_2000global08_The-Global-2000-Netherlands_10Rank.html Forbsov popis najvećih nizozemskih tvrtki]</ref>.

Amsterdamska burza je najstarija burza na svijetu, a nalazi se u središtu grada.

== Obrazovanje i znanost ==
[[Datoteka:Concertgebouw.jpg|mini|240px|<center>Koncertna dvorana u Amsterdamu]]
== Poznate osobe ==

* [[Johan Cruijff]], nogometaš
* [[Louis van Gaal]], trener
* [[Ruud Gullit]], trener
* [[Willem Frederik Hermans]], fizički geograf
* [[Rembrandt van Rijn]], slikar
* [[Baruch de Spinoza]], filozof
* [[Eddie Van Halen]], klavijaturist, skladatelj i producent
* [[Paul Verhoeven]], filmski redatelj

== Gradovi prijatelji ==

Amsterdam je zbratimljen sa sljedećim gradovima:
{| cellpadding="10"
|- valign="top"
|
* {{ZD|U|UK}} [[Manchester]] ([[Velika Britanija]])
* {{ZD|S|SAD}} [[Los Angeles]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]])
* {{ZD|G|GRČ}} [[Atena]] ([[Grčka]])
* {{ZD|B|BEL}} [[Bruxelles]] ([[Belgija]])
* {{ZD|F|FRA}} [[Pariz]] ([[Francuska]])
* {{ZD|K|KAN}} [[Toronto]] ([[Kanada]])
||
* {{ZD|K|KIN}} [[Peking]] ([[Kina]])
* {{ZD|B|BIH}} [[Sarajevo]] ([[Bosna i Hercegovina]])
* {{ZD|E|EGI}} [[Kairo]] ([[Egipat]])
* {{ZD|T|TUR}} [[Istanbul]] ([[Turska]])
* {{ZD|Č|ČEŠ}} [[Prag]] ([[Češka]])
||
* {{ZD|U|UKR}} [[Kijev]] ([[Ukrajina]])
* {{ZD|D|DAN}} [[Kopenhagen]] ([[Danska]])
* {{ZD|C|CIP}} [[Nikozija]] ([[Cipar]])
* {{ZD|Š|ŠVE}} [[Stockholm]] ([[Švedska]])
* {{ZD|N|NIK}} [[Managua]] ([[Nikaragva]])
|}
{{Panoramska slika|Panorama Amsterdam 1.jpg|1500px|<center>Panorama grada sa Gradske knjižnice</center>}}

== Izvori ==
{{izvori}}
* Meridijani, broj 90., prosinac 2004.

== Galerija ==
<gallery>
Slika:Canals of Amsterdam - Jordaan area.jpg|Amsterdamski kanali
Slika:River Amstel by Night - Frans Koppelaar.jpg|Rijeka Amstel, slika [[Frans Koppelaar|Fransa Koppelaara]]
Slika:Amsterdam 2016.webm|Amsterdam
</gallery>
{{Svjetska baština u Nizozemskoj}}
{{Europski gradovi kulture}}
{{Svjetska prijestolnica knjige}}
{{mrva-grad-nizozemska}}

[[Kategorija:Gradovi u Nizozemskoj]]
[[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Nizozemskoj]]
[[Kategorija:Gradovi domaćini Ljetnih olimpijskih igara]]
[[Kategorija:Amsterdam| ]]