WikiSysop: bnz

2022-04-30T11:29:44Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 11:29
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Amputacija'''-->~~[[Datoteka:Amputationswerkzeug.jpg\|mini\|Alat za amputiranje 18. stoljeća]]		[[Datoteka:Amputationswerkzeug.jpg\|mini\|Alat za amputiranje 18. stoljeća]]
	[[Datoteka:Friedrich III Beinamputation.JPG\|mini\|Prikaz neuspješne amputacije lijeve noge cara [[Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva\|Friderika III. Habsburškog]], 1493.]]		[[Datoteka:Friedrich III Beinamputation.JPG\|mini\|Prikaz neuspješne amputacije lijeve noge cara [[Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva\|Friderika III. Habsburškog]], 1493.]]
	'''Amputacija''' ([[latinski jezik\|lat.]] '''''amputatio''''' = odsijecanje) je [[kirurgija\|kirurški]] postupak kojim se uklanja neki dio [[Anatomija\|tijela]] ili [[organ]]a. Prilikom amputacije uklanjaju se meki dijelovi zajedno s [[kost]]ima, a kad linija prelazi kroz jedan ili više zglobova postupak se zove ''egzartikulacija'' (lat. ''articulus'', zglob).		'''Amputacija''' ([[latinski jezik\|lat.]] '''''amputatio''''' = odsijecanje) je [[kirurgija\|kirurški]] postupak kojim se uklanja neki dio [[Anatomija\|tijela]] ili [[organ]]a. Prilikom amputacije uklanjaju se meki dijelovi zajedno s [[kost]]ima, a kad linija prelazi kroz jedan ili više zglobova postupak se zove ''egzartikulacija'' (lat. ''articulus'', zglob).

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-17T02:46:45Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 02:46
Redak 72:		Redak 72:
	* M. Konings, Action des infracons sur les moignons douloureux, Scalpel, 2/1966.		* M. Konings, Action des infracons sur les moignons douloureux, Scalpel, 2/1966.
	* Lj. Kraljevič, S. Krstinić, J. Sokolič, i dr., Efekt primene oće hipotermije ili lokalnog hlađenja kod amputacije ranjenih ekstremiteta, Vojnosanitetski pregled, 9/1966.		* Lj. Kraljevič, S. Krstinić, J. Sokolič, i dr., Efekt primene oće hipotermije ili lokalnog hlađenja kod amputacije ranjenih ekstremiteta, Vojnosanitetski pregled, 9/1966.
	~~{{Commonscat\|Amputations}}~~
	{{upozorenje-medicina}}		{{upozorenje-medicina}}

	[[Kategorija:Kirurški postupci]]		[[Kategorija:Kirurški postupci]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-25T03:35:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Amputationswerkzeug.jpg|mini|Alat za amputiranje 18. stoljeća]]
[[Datoteka:Friedrich III Beinamputation.JPG|mini|Prikaz neuspješne amputacije lijeve noge cara [[Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva|Friderika III. Habsburškog]], 1493.]]
'''Amputacija''' ([[latinski jezik|lat.]] '''''amputatio''''' = odsijecanje) je [[kirurgija|kirurški]] postupak kojim se uklanja neki dio [[Anatomija|tijela]] ili [[organ]]a. Prilikom amputacije uklanjaju se meki dijelovi zajedno s [[kost]]ima, a kad linija prelazi kroz jedan ili više zglobova postupak se zove ''egzartikulacija'' (lat. ''articulus'', zglob).

Amputacija se primjenjuje kod oboljenja i ozljeda u kojih nema mogućnosti izlječenja ili pri teškim [[infekcija]]ma i postojanju malignih izraslina gdje postoji opasnost za čitav [[organizam]].

Amputacija je jedna od najstarijih [[Operacija (medicina)|kirurških zahvata]], primjenjivala se već u [[Stari vijek|starome vijeku]]. Međutim, sve do novijeg doba ova operacija je bila izuzetno teška i opasna zbog česte pojave jakih [[Krvarenje|krvarenja]], a velika [[rana]] koja je sporo zacjeljivala, gotovo redovno se inficirala. Opojni napici i neobično velika brzina operiranja nisu mogli smanjiti bolove koji su pratili gotovo svaku amputaciju. Tek su medicinska otkrića u drugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]] (opća [[anestezija]], antisepsa i asepsa, i naposljetku hemostatska poveska) omogućila da se metode amputacije postupno razviju i usavrše.

Amputacija može biti:

* mjera za spas [[život]]a bolesnika ili
* kazna po [[Šerijatsko pravo|Šerijatskom pravu]] za određena kažnjiva djela u dijelu [[islam]]skih država ([[Iran]], [[Saudijska Arabija]], [[Sudan]]).

== Vrste amputacija ==
Po vremenu primjene amputacije mogu biti '''primarne''' ili '''sekundarne''' odnosno, kasne.

=== Primarna amputacija ===
''Primarna amputacija'' se vrši neposredno nakon ozljede, i obično je sastavni dio primarne obrade rane. Primjenjuje se kada je ekstremitet ozljedom u većem dijelu ili i cijelosti prekinut. Kada su prekinuti velike [[Krvna žila|krvne žile]] i [[Živčani sustav|živce]] ili onda kada postoji prostrano uništenje [[Opeklina|opeklinom]].

=== Sekundarna amputacija ===
''Sekundarna'' ili ''kasna amputacija'' primjenjuje se naknadno, ako nastupe komplikacije koje se ne mogu otkloniti na drugi način. Amputacija se primjenjuje pri pojavi komplikacija koje ugrožavaju život ranjenika - gangrene poslije prekida krvnih žila ili uslijed [[ozeblina]], odnosno opeklina. U nekim slučajevima sekundarnog krvarenja i kroničnog [[Gnoj|gnojenja]] kada prijelom ne zarasta, a ranjenik je izložen opasnosti trajne intoksikacije također se mora primijeniti amputacija. Ako se na batrljku pojave komplikacije koje smetaju [[Protetika donjih ekstremiteta|protezi]], često se pribjegava reamputaciji.

== Amputacije u ratnoj kirurgiji ==
U ratnoj kirurgiji amputacija ima naročiti značaj, jer ozljede [[Ekstremitet|ekstremiteta]] čine oko 70% svih ratnih ozljeda. U [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] amputacije su se primjenjivale u velikom broju slučajeva. U francuskoj vojsci je od cjelokupnog broja povreda ekstremiteta s ozljedom kosti amputirano 3,7%, a prosječno 16,4% kod ozljeda samo 6 dugih kostiju udova, od čega na gornji ekstremitet otpada 12,2%, a na donji 20,6%. Ukoliko je stav prema amupaciji bio konzervativniji, utoliko je smrtnost bila veća, što se vidi i iz podataka o prostrijelnim prijelomima butine na prednjim kirurškim etapama.
[[Datoteka:Amputacija metodom režnjeva.png|mini|259x259px|Amputacija metodom režnjeva]]
{| class="wikitable" style="text-align:center;"
|+Amputacija bedrene kosti u Prvom svjetskom ratu
!Država
!Amputacija (%)
!Smrtnost (%)
|-
|{{ZD+X/N|NJEC}}
|12,5
|42,5
|-
|{{ZD|U|UK}} [[Britansko Carstvo]]
|20,1
|17,5
|-
|[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1958).svg|20x20px]] [[Treća Francuska Republika]]
|28,9
|13,3
|}
[[Datoteka:Polugiljotinska amputacija.png|lijevo|mini|265x265px|Polugiljotinska amputacija]]
U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], međutim, usvaja se u mnogome drukčiji stav u odnosu na amputaciju. Sistematska primjena imobilizacije prijeloma, brzina evakuacije, razvitak znanosti o šoku i njegovom liječenju, široka primjena [[Transfuzija krvi|transfuzije krvi]], pronalazak [[Antibiotik|antibiotika]] i dr., omogućilo je da se broj amputacija radikalno smanji i sačuva mnogo više života nego u prijašnjim ratovima. U [[Oružane snage SAD-a|vojsci SAD-a]] npr. smrtnost poslije amputacije gornjeg ekstremiteta bila je 5,1%, a nakon amputacije donjeg ekstremiteta 11,2 %, u odnosu na podatke o postotcima iz Prvog svjetskog rata koji su iznosili 12, odnosno 32%.
[[Datoteka:Giljotinska amputacija.png|mini|264x264px|Giljotinska amputacija]]
Pri donošenju odluke o tome je li potrebno izvršiti amputaciju, osim medicinskih razloga često odlučuju i uvjeti ratne situacije. U nekoj pokretnoj kirurškoj etapi npr. često će se izvršiti hitna amputacija, mada bi se takav ranjenik u stabilnoj medicinskoj ustanovi promatrao duže vrijeme prije nego što bi se donijela odluka o amputaciji. Visina amputacije ovisi o prirodi ozljede (oboljenja), ali se uvijek mora imati u vidu funkcionalna vrijednost batrljka, na kojem će kasnije proteza zamijeniti odstranjeni dio. Batrljak mora djelovati na protezu kao [[poluga]] koja joj omogućava pokrete, zbog čega mora imati potrebnu dužinu. Uz to, batrljak mora biti pravilnog oblika, bezbolan, dobro postavljen mekim dijelovima, i s mekanim ožiljkom koji nije srastao za kost. Da bi se amputacija pravilno izvršila i da bi se dobio funkcionalno dobar batrljak, razvijene su mnoge metode od kojih najpovoljnije rezultate daje tzv. ''metoda režnjeva''. U ratu se, međutim, amputacije vrše, prije svega, radi spašavanja života (funkcionalni rezultat je sekundarnog značaja), zbog čega se primjenjuju jednostavnije i brže metode operacije — ''giljotinska'' ili ''polugiljotinska'' amputacija (amputacija u jednoj ili dvije ravnine). U takvim situacijama funkcionalni rezultat amputacija uzima se u obzir utoliko, što se od ekstremiteta odstranjuje najmanje koliko se mora, štedi najviše koliko se smije, naročito ako su u pitanju gornji ekstremiteti. Sve ostalo se prepušta naknadnim operacijama, tako da su u 70% — 90% izvršenih amputacija iz vitalnih razloga potrebne i naknadne kirurške korekture ili reamputacije.

Za funkcionalno dobar batrljak nije dovoljna samo pravilno izvršena operacija, već je potrebno i postoperacijsko liječenje koje mora obuhvati mjere sprječavanja razvoja kontrakture zgloba i retrakciie mišića, kao i mjere funkcionalne mobilizacije.

== Povezani članci ==

*[[Kirurgija]]
*[[Upala]]
*[[Prijelom kosti]]

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.sonofthesouth.net/leefoundation/amputation.htm Amputacija]

== Literatura ==

* ”Amputacija”, U: [[Vojna enciklopedija]], sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 138.
* Ch. Clavelin, ''Chirurgie de guerre'', Paris, 1934.
* A. Borchard, V. Schmieden, ''Kriegschirurgie'', Leipzig, 1937.
* R. Danić, ''Ratne povrede'', Beograd, 1939.
* H. Käffer, ''Feldchirurgie'', Dresden — Leipzig, 1940.
* C. Franz, ''Lehrbuch der Kriegschirurgie'', Berlin, 1944.
* J. H. Oltramare, ''Chirurgie de guerre'', Lausanne, 1944.
* Ratna hirurgija, izd. Sanitetske uprave JNA, Beograd, 1953.
* L. Gillis, ''Amputations'', London, 1954.
* M. Konings, Action des infracons sur les moignons douloureux, Scalpel, 2/1966.
* Lj. Kraljevič, S. Krstinić, J. Sokolič, i dr., Efekt primene oće hipotermije ili lokalnog hlađenja kod amputacije ranjenih ekstremiteta, Vojnosanitetski pregled, 9/1966.
{{Commonscat|Amputations}}
{{upozorenje-medicina}}

[[Kategorija:Kirurški postupci]]

Amputacija - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica