WikiSysop: bnz

2022-04-30T11:11:43Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 11:11
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Amorfna tvar'''-->~~[[datoteka:Glass-Ball.jpg\|mini\|desno\|250px\|Staklo je amorfna tvar.]]		[[datoteka:Glass-Ball.jpg\|mini\|desno\|250px\|Staklo je amorfna tvar.]]

	[[datoteka:Montana 10 bg 061905.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Svijeća]] od [[vosak\|voska]].]]		[[datoteka:Montana 10 bg 061905.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Svijeća]] od [[vosak\|voska]].]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-26T01:36:33Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Glass-Ball.jpg|mini|desno|250px|Staklo je amorfna tvar.]]

[[datoteka:Montana 10 bg 061905.jpg|mini|desno|250px|[[Svijeća]] od [[vosak|voska]].]]

[[datoteka:Bulk Metallic Glass Sample.jpg|mini|250px|desno|Amorfni [[metal]]i imaju malu [[žilavost]], ali visoku [[čvrstoća|čvrstoću]].]]

'''Amorfna tvar''' ([[grčki jezik|grčki]] ''amorphos'': koji nema određena, postojana oblika; bezobličan), u [[fizika|fizici]] i [[kemija|kemiji]], naziva se [[tvar]] kod koje [[atom]]i nemaju uređenu strukturu, već postojeći principalni strukturni red dolazi od približno jednake udaljenosti među susjednim [[molekula]]ma, na primjer [[staklo]], [[vosak]] i [[smola]]. Takvim tvarima svojstva su jednaka u svim smjerovima. Amorfne su tvari one koje nemaju [[Kristalna rešetka|kristalnu strukturu]]. [[Rendgenske zrake|Rendgenskom]] [[Ogib|difrakcijskom]] analizom u novije je doba otkriveno da su i amorfne tvari zapravo agregati submikroskopski kristaliziranih čestica. Zato podjela tvari na kristalne i amorfne danas više nije znanstveno opravdana. Amorfno stanje je slično tekućem [[Agregatna stanja|agregatnom stanju]] i izgleda kao nagla zaleđenost strukturnih jedinica u tekućem stanju. Podizanjem temperature, neuređenost se postupno povećava, približava tekućem stanju i to se predstavlja kao omekšavanje.

[[Talište]], to jest [[temperatura]] kod koje tijelo prelazi iz krutog u tekuće [[agregatno stanje]], točno je određeno samo kod [[kristal]]nih i kristaličnih tijela (kristalična tijela su kruta tijela koja se sastoje od kristala, a da se to ne vidi po njihovu vanjskom obliku; sastoje se od sitnih kristalića složenih u skupove bez ikakvog reda; takav sastav imaju gotovo sve kovine). Amorfna tijela nemaju određeno talište, jer takvo tijelo postepenim omekšavanjem prelazi u tekuće stanje. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

Uvjet za amorfno stanje neke tvari je da se kod [[Hlađenje|hlađenja]] ili [[taljenje|taljenja]] atomi ne mogu ravnomjerno rasporediti, što znači da [[viskoznost]] mora prijeći određenu vrijednost, i da ne smije doći do [[kristalizacija|kristalizacije]]. Na primjer, brzim hlađenjem se mogu proizvesti amorfne [[metal]]ne vrpce. Druga metoda je proizvodnja kod koje [[materijal]] iz [[plin]]ovitog oblika [[kondenzacija|kondenzira]] na supstratu najčešće hlađenom tekućim [[helij]]em ili [[dušik]]om. Takva čvrsta tvar je na primjer [[staklo]]. To je amorfni oblik [[silicijev dioksid]] (SiO<sub>2</sub>). Njegov kristalizirani oblik se naziva [[kvarc]].

Amorfno je stanje tvari ono kojem je svojstveno nepostojanje molekulske uređenosti dugog dosega. Nešto lokalne uređenosti može postojati u amorfnom stanju i ona je oko 1 nm. Kao i kod [[kapljevina]], struktura i svojstva amorfnog stanja su u odsutnosti [[naprezanje|naprezanja]] [[izotropnost|izotropni]] u dovoljno velikom mjerilu.<ref>[https://pierre.fkit.hr/hdki/kui/vol64/broj5-6/263.pdf Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije - Sveučilište u Zagrebu] Pripravila radna skupina u sastavu: Michael Hess, Giuseppe Allegra, Jiasong He, Kazuyuki Horie, Joon-Seop Kim, Stefano V. Meille, Val Metanomski, Graeme Moad, Robert F. T. Stepto, Michel Vert i Jiří Vohlídali. Prevela: Jelena Macan. '' Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju - Odjel za polimere: Nomenklatura i terminologija iz područja polimera i polimernih materijala - Glosar naziva vezanih uz toplinska i termomehanička svojstva polimera (IUPAC-ove preporuke 2013.) Preporuke HDKI i HKD 2015.'', Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, [[Kemija u industriji]] 64 (5-6), str. 266., 2015. (pristupljeno 15. veljače 2019.)</ref>

== Krutine ==
{{glavni|Krutine}}

'''Krutine''' ili '''čvrste tvari''' su [[Kemijska tvar|kemijske tvari]] (supstancije) stalnog [[oblik]]a i [[obujam|obujma]] (volumena). Čine ju čestice međusobno tako povezane da jedna u odnosu prema drugoj ne može mijenjati svoj položaj. Zato tvar u čvrstom [[Agregatna stanja|agregatnom stanju]] (za razliku od [[Tekućine|tekućega]] i [[plin]]ovitoga) pruža otpor svakomu pokušaju promjene oblika i volumena. Sve tvari u određenim uvjetima (na određenoj [[temperatura|temperaturi]] i pod određenim [[tlak]]om) mogu prijeći u čvrsto stanje.

Čvrste tvari mogu biti [[kristal]]ne i amorfne. Kristalne tvari prelaze u tekućine na određenoj temperaturi ([[talište]]), a amorfne se povišenjem temperature postupno smekšavaju i tale. Prema rasporedu čestica od kojih su građene, čvrste tvari mogu imati [[ion]]sku, [[atom]]sku, [[molekula|molekularnu]] i [[metal]]nu strukturu ([[kemijska veza|kemijske veze]]). Proučavanjem čvrstoga stanja tvari bavi se [[fizika čvrstog stanja]], kojoj pripadaju [[kristalografija]], teorije strukture metala, slitina, ionskih kristala. <ref> '''čvrsta tvar (krutina)''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=13557] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> U kristalnim tijelima atomi su pravilno raspoređeni u prostoru i samo [[Oscilacije|osciliraju]] oko ravnotežnih položaja. U amorfnim tijelima čestice isto osciliraju oko ravnotežnih položaja, ali je njihov prostorni raspored neuređen.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Mineralogija]]
[[Kategorija:Agregatna stanja]]

Amorfna tvar - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica