WikiSysop: bnz

2022-04-30T10:32:03Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 10:32
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Amin'''-->~~[[Datoteka:Amine-2D-general.png\|mini\|150px\|desno\|Opća struktura amina]]		[[Datoteka:Amine-2D-general.png\|mini\|150px\|desno\|Opća struktura amina]]

	==Uvod==		==Uvod==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-25T05:40:05Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Amine-2D-general.png|mini|150px|desno|Opća struktura amina]]

==Uvod==
Amini pripadaju skupini [[organski spojevi|organskih spojeva]] i imaju najmanje jedan ili više [[dušik]]ovih atoma u molekuli. Amini se smatraju derivatom [[amonijak]]a i strukturalno mu sliče, jedan ili više vodikovih atoma zamijenjeno je sa jednom ili više [[alkil]]nih ili [[aril]]nih organskih skupina.

Slični aminima su [[amid]]i no oni su derivati [[karboksilne kiseline|karboksilnih kiselina]] i imaju karbonilnu skupinu vezanu na amino skupinu, npr.: RC(O)NR2. Amidi i amini imaju različitu strukturu i svojstva, stoga je razlika u nazivu važna.

Amini su centralni spoj jednih od životno najvažnijih kemijskih spojeva - [[amino kiselina|amino kiselina]].

===Alifatski amini===

Razlikujemo tri vrste amina: '''primarni, sekundarni i tercijarni''', i to s obzirom na broj ugljikovodičnih skupina vezanih na dušikov atom umjesto vodika. Slovo '''R''' označava organsku (ugljikovodičnu) skupinu.

{| class="wikitable" style="margin: 1em auto 1em auto"
! Primarni amin || Sekundarni amin || Tercijarni amin
|-
| <center>[[Datoteka:Primary-amine-2D-general.png|100px|primarni amin]]</center> || <center>[[Datoteka:Secondary-amine-2D-general.png|100px|sekundarni amin]]</center> || <center>[[Datoteka:Amine-2D-general.png|100px|tercijarni amin]]</center>
|}

===Aromatski amini===

Aromatski amini na dušikovom atomu imaju vezan [[aromatski prsten]], trivijalno se zovu [[anilin]]i, primjer je [[fenilamin]].

Anilin i njegovi derivati su u industrijskoj sintezi boja polazni spojevi. 
Aromatski prsten snižava bazičnost amina ovisno o supstituentima, i prisutnost amino skupine povećava reaktivnost kod aromatskog prstena, zbog elektron-donatora. 
Jedna od reakcija aromatskih prstena je [[Goldbergova reakcija]].

==Nomenklatura amina==

* prefiks '''N''' označava supstituciju na dušikovom atomu (npr.: N,N-dimetiletilamin)
* kao prefiks: "amino-"
* kao sufiks: "-amin"

Kod nižih amina koristi se sufiks -amin, a kod viših amina koristi se prefiks amino-.

* Primarni amini:
**[[metilamin]]
**[[etanolamin]] ili 2-aminoetanol

*Sekundarni amini:
**[[dimetilamin]]
**[[metiletanolamin]] ili 2-(metilamino)etanol

*Tercijarni amini:
**[[trimetilamin]]
**[[dimetiletanolamin]] ili 2-(dimetilamin)etanol

Po redoslijedu opadajućeg prioriteta pri odabiru i imenovanju glavne karakteristične skupine, amini su sedamnaesti po redu razredni spojevi.<ref>[https://web.archive.org/web/20070625164600/http://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=3559 E-škola], odgovorio: Tomislav Portada, PMF, arhivirano 25. lipnja 2007.</ref>

==Fizička svojstva==

# [[Vodikova veza]] znatno utječe na svojstva amina, zbog toga je temperatura vrelišta viša nego u sličnih [[alkan]]a i niža od sličnih [[alkohol]]a. Zbog veće [[elektronegativnost]]i [[kisik]]a od dušika, amini su više bazični od alkohola i alkana koji su time kiseliji.
# Amini manjih relativnih molekulskih masa (metil-, dimetil-, trimetil- i [[etilamin]]) su plinovi pri sobnoj temperaturi. Amini veće molekulske mase su tekućine ili čvrste tvari ([[dietilamin]] ili [[trietilamin]]).
# Plinoviti amini imaju neugodan miris sličan amonijaku, dok tekući amini mirišu poput pokvarene ribe.
# Amini s manjim brojem ugljikovih atoma dobro se otapaju u vodi stvarajući vodikove veze, topljivost se smanjuje s povećanjem molekulske mase amina - odnosno hidrofobnog djela molekule.
# Alifatski amini dobro su topljivi u organskim otapalima, pogotovo polarnim. Primarni amini reagiraju sa [[keton]]ima kao što je [[aceton]].

==Neke vrste amina==

===Alkalodi===
{{glavni|Alkaloidi}}
Alkaloidi su ''amini u prirodi'', posebice u biljnom svijetu. U prirodi većinom nastaju iz aminokiselina. Većina ih je otrovna, gorka okusa s vrlo jakim farmakološkim učinkom i znaju se upotrebljavati u medicinske svrhe.

Neki alkaloidi:
* [[Kafein]] (nalazi se u kavi, čaju, bezalkoholnim pićima, letalna doza kafeina je 10 grama)
* [[Nikotin]] (nalazi se u lišću duhana, letalna doza nikotina je 500 miligrama (u krvotoku))
* [[Morfin]] (nalazi se u opijumu, osušenom soku iz maka)

===Triptamini===
{{glavni|Triptamin}}
'''[[Triptamin]]i''' su alkaloidi monoamini. Tvore se oko indolnog prstena. Odgovaraju aminokiselini [[triptofan]].

Neki djeluju kao [[neurotransmiteri]], a neki kao [[halucinogeni]] ([[psihoaktivne droge]], [[psihodelične droge]])

Primjeri triptamina:

* [[Serotonin]]
* [[Melatonin]]
* [[Dimetiltriptamin|DMT]]
* [[Psilocin]]

Droge vrste triptamina se nalaze u porodici ([[TiHKAL]]).

===Feniletilamini===
{{glavni|Feniletilamin}}
'''[[Feniletilamin]]i''' su alkaloidi monoamini. Odgovaraju aminokiselini [[fenilalanin]].

Supstituirani feniletilamini su različiti spojevi: [[neurotransmiteri]], [[hormoni]], [[stimulansi]], [[halucinogeni]], [[antidepresivi]]

Primjeri feniletilamina:

* [[Dopamin]]
* [[Adrenalin]]
* [[Noradrenalin]]
* [[Amfetamin]]
* [[Metamfetamin]]
* [[Meskalin]]
* [[MDMA]]
* [[Tiramin]]
* [[Salbutamol]]

Droge vrste feniletilamina se nalaze u porodici ([[PiHKAL]]).

==Vidi još==

* [[Triptamin]]
* [[Feniletilamin]]
* [[Neurotransmiteri]]
* [[Psihoaktivne droge]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Amini| ]]

NASTAJANJE AMINA:

Alifatski amini najčešće nastaju reakcijom alkilhalogenida s amonijakom. Tim reakcijama mogu nastati primarni, sekundarni i tercijarni amini. Na primjer, reakcija amonijaka i jodetana: CH3CH2-I + NH3 --> CH3CH2NH3+I- (dodavanjem NaOH) --> CH3CH2NH2 + NaI + H2O

Amin - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica